Ovo djeluje pomalo problematično: u pet mjeseci 8490 branitelja zatražilo je status ratnog invalida
Dosad je 4239 predmeta kompletirano cjelovitom medicinskom dokumentacijom
U prvih pet mjeseci otkad je donesen polemični Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, 8490 ljudi zatražilo je priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, piše Večernji list. Zakon je na snagu stupio krajem prosinca prošle godine, a ovaj broj zahtjeva podnesen je nadležnim uredima državne uprave do kraja svibnja 2018.
Zahtjevi su podneseni po različitim osnovama, među kojima su najčešće bolest, pogoršanje bolesti, odnosno bolest kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Iz Ministarstva kažu kako je ovaj broj podnesenih zahtjeva u skladu s očekivanjima i planiranim financijskim projekcijama.
Procedura koju podnositelji moraju proći
Iz Ministarstva branitelja kažu da je, unatoč relativno visokom broju zahtjeva, tek 4239 predmeta kompletirano cjelovitom medicinskom dokumentacijom. To znači da je za svakog pojedinačnog podnositelja zahtjeva prikupljena cjelovita medicinska dokumentacija, što podrazumijeva izvorne dokumente vezane za pojedine bolesti, temeljem kojih se traži ostvarivanje prava, te opis ratnog puta, okolnosti stradavanja, sudjelovanje u Domovinskom ratu i slično.
Podnositelje zahtjeva čeka određena procedura, idu na stručnu procjenu u ovlaštenu zdravstvenu ustanovu, a onda odobrenje moraju dobiti i od vijeća vještaka pri Zavodu za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju koje mora dati svoje mišljenje.
Konačnu odluku o tome hoće li netko dobiti status vojnog invalida onda daje ured državne uprave koji ovisno o nalazu liječnika i mišljenju vještaka donosi rješenje. Osoba koja ostvari status vojnog invalida ima pravo nastaviti raditi, ako je sposobna za to, što uvelike ovisi i o postotku invalidnosti.
Braniteljska mirovine duplo veće od starosnih
Onaj tko jednom ostvari taj status ima pravo na braniteljsku mirovinu koja je dosta veća od starosne. Recimo, prosječna starosna mirovina prema podacima HZMO-a za veljaču je iznosila 2.541,38 kuna, dok je prosječna invalidska za branitelje iznosila 5.354 kune. Inače, prema podacima iz rujna prošle godine, u Hrvatskoj je u tom trenutku bilo 505.694 branitelja, od kojih je 56.562 ostvarilo status ratnog vojnog invalida.
U izvješću koje je u ožujku objavila Europska komisija je, između ostaloga, kritizirala hrvatsku Vladu i zbog Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji kojima su se znatno proširila braniteljska prava.
Upozorili su da su braniteljske mirovine previsoke, čak dvostruko više od običih, a nije im se svidjelo ni ponovno otvaranje rokova za ostvarivanje statusa branitelja. Iz EK smatraju da je Hrvatska po ovom pitanju išla u pogrešnom smjeru jer, umjesto podrške reintegriranju na tržište rada, težište je stavila na proširenje povlastica za branitelje.
Telegram je otkrio neobične podatke
Telegram je već pisao o jednoj od povlastica koja se uvela novim zakonom, radi se o naknadi za nezaposlene branitelje. Mali je problem nastao, kako je Telegram otkrio, što je broj nezaposlenih branitelja prema podacima HZZ-a bio nešto veći od 18 tsuća, a iz ministarstva su u tekstu zakona naveli kako ih je 83 tisuće.
Kako su nam kasnije pojasnili, do te brojke su došli jer su od ukupnog broja branitelja oduzeli one koji su u radnom odnosu, i one koji su u mirovini, i sve ostale naprosto proglasili nezaposlenima. Problem je jer se to tako ne računa, ne samo kod nas nego ni u jednoj članici Međunarodne organizacije rada gdje je 186 zemalja članica UN-a. O svemu više možete pročitati ovdje.