Primorac pokušavao objasniti da je zapravo genijalno što imamo najgoru inflaciju u eurozoni: 'To je zbog super predsezone'

Ministar financija Marko Primorac je kao jedan od razloga koji je utjecao na razinu inflacije u ožujku naveo rast cijena usluga, što je prije svega, kako je rekao, rezultat dobre turističke predsezone i Uskrsa koji je ove godine bio ranije. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na ožujak 2023. godine.

U odnosu na prethodni mjesec, to jest veljaču ove godine, porasla je za 0,9 posto. Time se stopa inflacije u ožujku na godišnjoj razini zadržala na istoj razini kao u veljači i siječnju. Prema današnjoj prvoj procjeni Eurostata, pak, godišnja stopa inflacije u ožujku mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4,9 posto, za razliku od 4,8 posto u veljači.

U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u veljači je iznosila 2,4 posto, a najvišu godišnju stopu inflacije je zabilježila upravo Hrvatska. Primorac je rekao kako veseli da stopa inflacije na godišnjoj razini usporava još od studenog 2022., s izuzetkom lanjskog kolovoza, no i da bi svi bili sretniji da je stopa inflacije niža i da se približava stopi od dva posto kojoj se teži.

Rast noćenja

Pritom Ministarstvo financija ostaje pri procjeni inflacije u ovoj godini od 3,1 posto, izjavio je Primorac u Banskim dvorima nakon užeg kabineta Vlade. Istaknuo je da je na stopu inflacije u ožujku utjecalo nekoliko faktora, a jedan od važnijih je rast cijena usluga za 6,6 posto, što je prije svega posljedica dobre turističke predsezone.

Naime, u prvom kvartalu je ostvareno 15 posto više noćenja, što je posljedica toga da je, za razliku od lani kada je Uskrs bio 9. travnja, većina turista zbog uskrsnih praznika pristigla u ožujku. “U ožujku ove godine smo imali povećani dolazak turista i povećanu potrošnju, a prošle godine toga nije bilo, s obzirom na to da uspoređujemo inflaciju u ožujku ove s ožujkom prošle godine”, rekao je Primorac.

Upitan signaliziraju li podaci Eurostata neko trajnije ubrzanje inflacije, Primorac se nada da je to trenutna i jednokratna situacija, dok je na pitanje novinarke može li se opet zbog turističke sezone dogoditi rast inflacije u ljetnim mjesecima, odgovorio da bi bio neozbiljan kada bi garantirao da se ti trendovi neće ponoviti.

Brz rast inflacije

Pojašnjavajući to što je inflacija u Hrvatskoj rasla najbrže od zemalja eurozone, Primorac je istaknuo da je Hrvatska po svom gospodarskom rastu u samom vrhu eurozone. Kako je istaknuo, taj gospodarski rast je višestruko veći od prosjeka eurozone, dok je inflacija u Hrvatskoj “nešto veća”.

Pritom je gospodarski rast dominantno potaknut potrošnjom kućanstava i investicijama, što podrazumijeva i veću potražnju za dobrima i uslugama, pa posljedično rastu i cijene, pojasnio je ministar, dodajući i da druge države članice EU-a koje nisu članice eurozone, imaju i veće stope inflacije od Hrvatske.

Napomenuo je da su alati za obuzdavanje inflacije primarno u rukama monetarne, a ne fiskalne politike, no potonja mora biti odgovorna da tu inflaciju dodatno “ne podgrijava”. No, s druge pak strane mora voditi računa o životnom standardu građana koji je inflacijom “načet”, zbog čega je Vlada i donijela više paketa mjera pomoći, dodao je.

Kupovna moć građana

Da se nije išlo sa svime što je utjecalo na povećanje kupovne moći građana – paketima pomoći građanima, poreznim rasterećenjima, podizanjem minimalnih plaća te plaća u javnom i državnom sektoru – inflacija bi možda bila nešto niža, za 0,1 ili 0,2 postotna boda, no ti građani bi teže živjeli, izjavio je Primorac. “Ako plaće porastu 10 ili 20 posto, a cijene četiri posto, vjerujem da je to nešto što je za te građane dobro”, ocijenio je.

Na konstataciju novinarke da se paketi mjera dobrim dijelom odnose na subvencioniranje energenata, a čime su obuhvaćeni praktički svi, i oni s nižim i s višim primanjima, Primorac je podsjetio da je inicirana izrada registra stanovništva koji bi trebao omogućiti bolje ciljanje takvih mjera, no i napomenuo da ni druge države nemaju pakete pomoći strukturirane da uvažavaju razlike u standardu građana.

No, podsjetio je i da je mjerama predviđena jeftinija struja za građane koji troše manje. Također, država subvencionira i cijene energenata za većinu gospodarstva, s obzirom na to da su oni input u proizvodnji većine proizvoda, pa bi se njihov rast “prelio” i na još veći rast cijena proizvoda i usluga. “Zamislite koliko bi cijene rasle da nismo to napravili. Rasle bi još više”, rezonira Primorac.

Viškovi likvidnosti

Navodeći razloge zbog kojih je inflacija na trenutnim razinama, ministar je između ostalog podsjetio da je ulaskom u eurozonu bankama spuštena stopa obvezne pričuve s devet na jedan posto, što je rezultiralo pojavom značajnih viškova likvidnosti u hrvatskom financijskom sustavu, koji su “podgrijavali potražnju”.

Kada je riječ o tim viškovima likvidnosti, fiskalna politika im je dijelom pokušala doskočiti izdavanjem “narodnih” obveznica i trezorskih zapisa, pri čemu je od građana tako prikupljeno oko 3,3 milijarde eura, podsjetio je ministar. Primorac je izjavio i da država ne može intervenirati u to hoće li netko u sezoni povećati cijene hotela ili kuglice sladoleda, no i naglasio da je to ozbiljno pitanje.

“Mislim da je to preozbiljno pitanje da se netko s time ‘sprda’, jer to može imati dugoročno negativne posljedice, u smislu da vas prepoznaju kao destinaciju koja ne pruža određenu kvalitetu usluge s obzirom na ono što naplaćuje”, poručio je Primorac.