Ovo je Hrvatska 2024. godine: radnicima kasne plaće jer ih zbog genijalne birokracije nije moguće obračunati

Računovođe zbog novih zakonskih izmjena imaju ogromnih problema

FOTO: Pixsell

Nakon što je početkom godine na snagu stupio Zakon o doprinosima kojima je Vlada osigurala olakšice za uplatu doprinosa u I mirovinski stup, za računovođe su počeli problemi, piše u petak Jutarnji list. Konkretno, tvrde, ne radi informacijski sustav Porezne uprave putem kojega računovođe i poslodavci vode evidenciju mjesečne osnovice doprinosa za I mirovinski stup. Zbog tih tehničkih poteškoća poslodavci nisu sigurni jesu li dobro obračunali olakšicu za doprinos svojih zaposlenika.

“Budući da aplikacija nije radila, može se dogoditi da radnik dobije manju plaću ili da dođe do poreznih nepravilnosti. Računovodstvo sada ima više koraka za odraditi, stalno skupljamo neku dokumentaciju. Prevelika je to birokratska komplikacija za tako mala povećanja plaća”, kaže Mirela Relković, vlasnica računovodstvene tvrtke Kontoar i predsjednica Udruženja računovođa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

O ovoj je temi Relković govorila i u emisiji Hrvatskog radija ”U mreži prvog”, gdje su gosti još bili i Sandra Pezo iz Porezne uprave te porezni savjetnik Damir Brajković. ”Za sve one koji imaju plaću do 1300 eura bruto zatraženo je od poslodavaca da radnici koji tijekom mjeseca nam dolaze ili odlaze, da nam moraju dati izjave, da bismo znali koliko je bio bruto kod drugog eventualnog poslodavca, a to nam stvara dodatno opterećenje”, ponovila je Relković. Objašnjava da aplikacija e-Porezna ne pokazuje točne podatke te smatra da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Porezna uprava nisu dobro razmijenili podatke.

‘Već kasnimo s plaćama’

”Ako mi tek drugog radnog dana u mjesecu imamo podatak Porezne uprave, znači da već kasnimo s plaćom. A kada imate jednog poduzetnika koji radi već 20 godina i uvijek isplaćuje plaću prvog, sad on mora objasniti svom radniku zašto to više nije tako, zbog nekakve uredbe koja nije neko veliko povećanje same plaće, a to su ipak one skupine koje su najviše ugrožene, znači čiji bruto ne prelazi 1300 eura”, kaže Mirela Relković.

Pezo pak ističe kako su se svi morali prilagoditi izmjenama, ne samo poslodavci, nego i Porezna uprava. ”Logično, iza svega stoji čovjek i naravno da su greške moguće i zato smo i s obzirom na to da smo se obvezali da ćemo drugi radni dan sukladno zakonu i pravilniku o doprinosima te podatke i staviti na raspolaganje našim korisnicima, odnosno svim poslodavcima koji isplaćuju plaće, za radnike koje imaju više poslodavaca. Znači, mi isključivo govorimo o isplatama plaća radnicima koji rade kod više poslodavaca. Moglo bi se reći nekakva četvrtina radnika u Republici Hrvatskoj. Drugi dio osoba koji rade kod jednog poslodavca uopće nemaju problema”, rekla je.

Rad kod više poslodavaca

Podsjetimo, prema novom Zakonu o doprinosima, točnije Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o doprinosima, radnik s bruto plaćom manjom od 1300 eura ima pravo na olakšicu za prvi stup obaveznog mirovinskog osiguranja. Olakšicu umjesto poslodavca uplaćuje država, razmjerno visini plaće do 1300 eura bruto.

Ovisno o jedinicama lokalne samouprave i stopama poreza na dohodak, plaće bi porasle između 13 i 50 eura, a najviše bi dobili oni na “minimalcu” od 700 eura bruto. Relković veli da po novom zakonu država umjesto poslodavca uplaćuje razliku olakšice za mirovinsko osiguranje za prvi stup, ukupno će dotirati oko tri milijarde eura godišnje, a računovodstvo mora za svakog radnika utvrditi kolika mu je bruto plaća. “Nevjerojatno je to da danas, kada svi pričamo o digitalizaciji, računovodstva i poslodavci moraju skupljati dodatne obrasce. Sve se to moglo riješiti samo da su mirovinski sustav i Porezna bolje povezani, kao što je to slučaj s povratom poreza, recimo”, prepričava računovotkinja.

Osim toga, dodatni problem je ako radnik radi kod dva poslodavca jer u tom slučaju knjigovodstva moraju uzimati izjavu od radnika o tome kolika mu je bruto plaća kod drugog poslodavca kako bi mu se mogao utvrditi iznos olakšice, i to u postotku koji pripada jednom poslodavcu, a koliki drugom, piše u petak Jutarnji list.