Ovo je prilično loše za Plenkovićeve briselske ambicije. Prema velikom istraživanju, Hrvatska slabo doprinosi u ključnim politikama EU
Hrvatska je podbacila u području obrane i tehnologije. Susjedna Slovenija, primjerice, u tehnologiji stoji sjajno
U domaćoj javnosti povremeno se živahno raspravlja o tome kolika je stvarna politička težina Andreja Plenkovića u Europskoj uniji: je li hrvatski premijer, kako tvrde njegovi bliski suradnici, jedan od (naj)utjecajnijih, barem među europskim pučanima, ili je njegova pozicija tek splet političkih okolnosti, zahvaljujući kojima je postao jedan od veterana za stolom Europskog vijeća.
Jer je, na primjer, nesumnjivo najmoćnija političarka iz redova pučana otišla u mirovinu. Zvijezda u usponu europskih konzervativaca bila prisiljena na ostavku. Neuništivnog EPP-ovca iz susjedstva birači više (ili barem zasad) nisu htjeli. Drugog, još dugovječnijeg, birači i dalje žele – ali ga više ne žele pučani.
Koliko doprinosimo suverenitetu EU?
To je, dakle, diskusija koja se povremeno vodi u domaćoj javnosti i medijima, a kako svatko ima svoje argumente i budući da se svako malo osebujnom retorikom uključi i predsjednik države, ova rasprava ima potencijala za cijeli niz nastavaka. Nečiji je utjecaj, uostalom, teško egzaktno izmjeriti.
Jednako je tako, vjerojatno, teško izmjeriti i koliki je doprinos svake pojedine zemlje članice – a ima nas sada 27 – ključnim, zajedničkim europskim politikama, od klimatskih politika do tehnološkog napretka. No, upravo se time bavi analiza koju su zajednički objavili međunarodni think tank Europsko vijeće za vanjske poslove (ECFR) i zaklada Stiftung Mercator.
U kompleksnom istraživanju analizirali su koliko svaka država članica doprinosi europskom suverenitetu – jačanju kapaciteta Europske unije da se nosi s izazovima današnjeg svijeta. U obzir su uzeli šest područja: klimu, obranu, ekonomiju, zdravstvo, migracije i tehnologiju. Skor Hrvatske nije baš impresivan.
Hrvatska u skupini s lošim rezultatima
Analiza svrstava zemlje članice u četiri grupe koje odražavaju njihove različite uloge u nastojanjima EU-a da izgradi europski suverenitet. Hrvatska je uvrštena u skupinu s niskim rezultatima: na ljestivci od 0 do 10, ukupni nam je skor 4,7. To nas smješta među slabije performere, zemlje koje, iz različitih razloga, ne uspijevaju značajno pridonijeti zajedničkim politikama.
Doprinos Hrvatske u području klime, migracija i zdravlja je zadovoljavajući – prema autorima istraživanja, bolji od drugih zemalja srednje i istočne Europe. U području klime i migracija predanost Hrvatske da pomogne zajedničkim EU naporima je dobra, ali problem je, kažu, u našim mogućnostima. Dva područja u kojima Hrvatska ima značajno lošiji rezultat su obrana i tehnologija.
Slovenija se iskazala u tehnologiji
Pri vrednovanju pojedinačnog doprinosa tehnološkoj suverenosti, primjerice, analiza se fokusirala na umjetnu inteligenciju, big data, poluvodiče, kibernetičku sigurnost… mjereći doprinos istraživanju, patentima, broj tehnoloških kompanija, njihov tržišni udio i tako dalje. U tom je području, na primjer, susjedna Slovenija iznenadila.
Slovenija je osma u EU po doprinosu tehnološkom suverenitetu što je, navodi se u analizi, „rijetko postignuće među zemljama koje su pristupile Uniji nakon 2004.“. Dakle, među tzv. novim članicama EU-a, Slovenija je svojevrsni lider u ovom području.
Samo pet država među liderima EU
No, u grupu država predvodnica, kad je u pitanju sveukupni doprinos zajedničkim politikama, spada tek pet država članica – Francuska, Nizozemska, Njemačka, Švedska i Danska. Svaka od njih natprosječno pridonosi europskom suverenitetu u šest odabranih područja, mada i tu ima iznenađenja.
Budući da indeks ne mjeri pojedinačnu snagu država, nego koliko pridonose zajedničkim naporima, Njemačka – koja je najveće i najjače europsko gospodarstvo – tek je peta po doprinosu ekonomskom suverenitetu. To dijelom odražava dosadašnji odnos Berlina prema Rusiji i Kini, ali način na koji Njemačka reagira na rat u Ukrajini, napominje se, mogao bi ipak redefinirati odnose EU-a s drugim velikim ekonomijama.
Rezultat Mađarske nije slučajan
U svojoj skupini Hrvatska, dakako, nije usamljena. Još deset država, prema ovom izvješću, ne doprinosi europskim politikama koliko bi mogle ili trebale. Gotovo sve su nekadašnje tranzicijske zemlje srednje i istočne Europe. Mađarska i Bugarska rangirane su najlošije.
Bugarska bi, procjenjuje se u analizi, mogla poboljšati svoj učinak pod novom, proeuropskom vladom. No, ta je vlada u međuvremenu – nakon samo šest mjeseci mandata – zbog neslaganja unutar vladajuće koalicije, prije nekoliko dana postala manjinska. Lako je moguće da će uskoro biti i srušena u parlamentu.
U Mađarskoj se, pak, slab doprinos zajedničkim europskim politikama može smatrati – službenom politikom. Premijer Viktor Orban politiku svoje vlade u mnogočemu temelji na kontrapoziciji Bruxellesu, pa bi stoga bilo iluzorno očekivati da će vlasti u Budimpešti na bilo koji način oduševljeno podupirati europski suverenitet.