Novi Radmanov potez: Ministarstvo od hrvatskih državljana iz Gaze traži da sami plate troškove evakuacije
U Kairu su morali potpisati izjavu da će podmiriti troškove. 'Da to nisu učinili, ne bi ih prebacili'
Hrvatskim državljanima koji su početkom studenog evakuirani iz Pojasa Gaze Republika Hrvatska nije pružila zaštitu niti ih je adekvatno zbrinula, nisu im bila omogućena sva prava, a država usto traži od njih i da plate trošak evakuacije, koji se po obitelji kreće od 5000 do 7500 eura, tvrdi za Telegram Natalija Havelka, izvršna direktorica Centra za mir u Osijeku.
Potonje je, tvrdi Havelka, posebno sporno s obzirom da obitelji nemaju novca kojim bi platili te troškove. “Nisu se još uključili u tržište rada, a ne primaju niti socijalnu pomoć. Žele raditi, ali trenutno svi procesi traju”, ističe.
‘Nemaju novčanih sredstava’
Iz Pojasa Gaze evakuirane su 22 osobe, odnosno tri obitelji, od kojih su dvije smještene u Vukovaru, a jedna u Virovitici. Radi se o 19 hrvatskih državljana i tri državljana Palestine s kojima je Centar u stalnom kontaktu.
Prije nego što su prebačeni u Hrvatsku, u Kairu su morali potpisati izjavu Ministarstva vanjskih poslova po kojoj su obvezni u roku od 90 dana vratiti u državni proračun troškove evakuacije. “Da to nisu potpisali, ne bi ih prebacili u Hrvatsku”, kaže.
Po zakonu, tvrdi Havelka, obitelji mogu biti oslobođene plaćanja tog troška, pa je Centar uputio zahtjev nadležnim institucijama. “Uz njihovu suglasnost zatražili smo od Ministarstva vanjskih i europskih poslova da ih oslobode plaćanja i nadamo se da će to i učiniti”, dodaje.
Neadekvatni smještaji
Obitelji su, tvrdi Havelka, trenutno u neadekvatnim smještajima. Jedna iz Vukovara se, kaže, nalazi u kući privatnog poduzetnika koji je iz nje iselio strane radnike, no uskoro će ih morati vratiti unutra. “Te obitelji ovdje nemaju niti rodbine koja bi im mogla pomoći. U Hrvatskoj nemaju ni vlastitih nekretnina, a niti novčanih sredstava”, govori.
Stoga se Centar za mir u Osijeku organizirao pa su u suradnji s drugim organizacijama i Islamskom zajednicom za njih skupili nužne potrepštine i nešto novca. U tim je obiteljima, objašnjava, jedan roditelj Palestinac ili Palestinka, dok je drugi Hrvat ili Hrvatica, a sva djeca imaju hrvatsko državljanstvo.
“Poveznica tih obitelji s Hrvatskom je vrlo skromna, tako da su prepušteni sami sebi”, tvrdi. U Hrvatsku je evakuirana i obitelj Esama El Aydyja, koji ima hrvatsko državljanstvo. U razgovoru za Telegram kaže da je 1985. došao studirati medicinu u Osijeku, a državljanstvo je dobio 1989. godine.
‘U Gazi smo preživljavali’
Kada je počeo Domovinski rat prijavio se kao dragovoljac u Zbor narodne garde HV-a. Godine 2000. odlučio je vratiti se u Gazu. “Trebao je biti mir, trebalo je sklopiti sporazum između Izraela i Palestine, poput Daytonskog, kako bi te dvije zemlje živjele u miru. Nažalost, do toga nije došlo”, kazao je.
U Gazi se oženio i dobio pet kćeri i jednog sina. “Živjeli smo teško, praktički tek preživljavali”, tvrdi. Zbog teške financijske situacije u rujnu ove godine donio je odluku da dođe u Hrvatsku i zaradi novac za školovanje kćeri. Cijelo to vrijeme, kaže, bio je u kontaktu sa suprugom. Kad je počeo sukob na Bliskom istoku, krenuo je u spašavanje svoje obitelji.
“Zahvaljujući trudu hrvatskog veleposlanstva u Kairu uspjeli smo ih izvući iz Gaze”, govori Esam. Sada su, kaže, na sigurnom u Hrvatskoj, gdje počinju od nule. “Dva puta sam u Gazi gradio kuću, dva puta sam ostao bez nje. Ali ne odustajemo, ponovno ćemo je izgraditi, i to ovdje. Supruga, djeca i ja samo želimo miran život, medicinari smo i volimo i želimo pomagati ljudima”, kaže Esam.
Birokratske procedure
Iako evakuirani žele započeti novi život u Hrvatskoj, nailaze na niz prepreka. Havelka kaže da ove obitelji ne mogu ostvariti izbjeglički status jer državljanin Hrvatske, po Konvenciji o pravnom položaju izbjeglica, ne može u vlastitoj zemlji ostvariti status izbjeglice.
“Osoba koja je u statusu izbjeglice kada dođe u drugu državu ostvaruje pravo na nužne životne potrepštine, smještaj, hranu i vodu, zdravstvenu zaštitu. To sve ovi naši građani nisu imali jer nisu mogli ostvariti taj status”, tvrdi.
Zbog toga sva svoja prava moraju ostvarivati redovnim putem. No, kako zbog birokratskih procedura sve traje, trenutno nemaju zdravstvenu zaštitu niti su stambeno zbrinuti.
Obraćali se institucijama
Kada je Vlada u travnju ove godine evakuirala hrvatske državljane iz Sudana, objašnjava Havelka, donijela je odluku o njihovu zbrinjavanju. Da se to napravi sada, tvrdi, ovim bi se obiteljima olakšao život jer bi ih se moglo negdje smjestiti.
“Obratili smo se gradovima Osijeku i Vukovaru s upitom imaju li slobodnih stanova u koje bi mogli smjestiti ove obitelji. Odgovorili su da nemaju. Iz Ministarstva graditeljstva su nam kazali da su otvorili predmet i podnijeli zahtjev Ministarstvu vanjskih poslova za iniciranje donošenja odluke o zbrinjavanju hrvatskih državljana i članova njihovih obitelji evakuiranih iz Pojasa Gaze”, kaže Havelka.
“Pitanje njihova smještaja iznimno je važno i za ostvarivanje njihovih ostalih ljudskih prava, ovdje posebno ističemo pravo na obrazovanje, pravo na zdravstvenu zaštitu i na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba dok se punoljetni, radno sposobni članovi obitelji ne uključe u tržište rada”, dodaje.
‘Nemaju ni zdravstveno’
Govoreći o zdravstvenom osiguranju, kaže kako ga odrasli nisu uspjeli dobiti, a čak ga nisu dobila ni djeca. “Zdravstveno osiguranje maloljetne djece hrvatskih državljana, neovisno o statusu roditelja, trebalo bi biti osigurano. Za strance, njihovo zdravstveno je regulirano prema Zakonu o strancima i moraju ga plaćati sami”, objašnjava.
“Najveći je to problem za djecu, kojoj je to nužno kako bi mogla potražiti liječničku, ali i psihološku pomoć”, dodaje. Havelka kaže da bi djeca s hrvatskim državljanstvom, koja su smještena u Vukovaru, mogla dobiti zdravstveno osiguranje ako ih se prijavi u školu.
“To onda povlači ranije spomenuto pitanje smještaja. Ako ih prijavimo u školu blizu privremenog smještaja, ući će u sustav, a onda ćemo ih morati ispisivati i dalje prebacivati jednom kada im se osigura stalni smještaj. Sve visi u zraku s obzirom da je njihova situacija trenutno neriješena”, govori. “Ispada da su hrvatski državljani u puno gorem položaju kada pobjegnu iz ratom zahvaćenog prostora u svoju zemlju nego stranci”, dodaje.
Odgovor Ministarstva
Upit o svemu ovom poslali smo i Ministarstvu vanjskih poslova. Odgovaraju da su “zahvaljujući aktivnostima Ministarstva vanjskih i europskih poslova te veleposlanstava u Kairu i Tel Avivu u Republiku Hrvatsku stigle 22 osobe dok se još jednoj osobi pruža pomoć pri dolasku”.
Tvrde i da su svim osobama koje se nalaze u Hrvatskoj prije dolaska dane upute uz reguliranje boravišta odnosno prebivališta te da su “sve osobe izjavile su kako imaju osigurani smještaj u Republici Hrvatskoj”.
‘Institut novčane pozajmice’
Navode i kako hrvatski državljani vraćeni s područja Gaze imaju “sva prava koja proizlaze iz pozitivnih pravnih propisa odnosno sva ona prava koja imaju svi ostali građani Republike Hrvatske”. Na pitanje hoće li osobama prebačenima iz Gaze u Hrvatsku oprostiti troškove evakuacije, nisu odgovorili.
“Zakonom o vanjskim poslovima propisan je institut novčane pozajmice koju diplomatske misije odnosno konzularni uredi Republike Hrvatske mogu odobriti državljaninu Republike Hrvatske koji je u nevolji. Pritom se određuje i način njezina trošenja, uz pisano preuzetu obvezu povrata posuđenih sredstava po povratku u Republiku Hrvatsku. Ovim sredstvima plaćene su egipatske vize, kupljene avionske karte te je plaćen hotelski smještaj”, ističu iz ministarstva.