Pad sovjetske letjelice usred Zagreba ozbiljan je incident. Kako je pobogu eskaliralo u ovu ludost?
Kako smo od slučaja drona kojeg fotka premijer došli do zlokobnih informacija o avio-bombi s desecima kilograma eksploziva
Dok traje analiza ostataka letjelice koja se u četvrtak nešto iza 23 sata srušila kod zagrebačkog Jaruna, svakodnevno se pojavljuju nove informacije o ovom ozbiljnom incidentu. Bespilotna letjelica koja je uletjela u Hrvatsku iz Mađarske, srušila se na parkiralište u neposrednoj blizini studentskog doma, noćnog kluba i sportske dvorane. Oštetila je više desetaka automobila. Nitko, srećom, nije ozlijeđen.
Od četvrtka se objavljuju uglavnom samo djelomični novi podaci koje dolaze iz različitih izvora, prečesto od nadležnih. Mnoga pitanja još uvijek su bez odgovora, prije svega ono ključno: tko je lansirao bespilotnu letjelicu koja se srušila u Zagrebu? U međuvremenu je objavljena teza o eksplozivu pronađenom na letjelici, koja je dovela do kakofonije obrazloženja o čemu bi se moglo raditi. Naime, bespilotna letjelica koja je pala nedaleko Jaruna inicijalno je namijenjena za izviđanje, ali u ratnim uvjetima može se, kao uostalom većina naoružanja, prepraviti za druge namjene. Evo kako je cijela priča eskalirala.
1. Što je točno Tu-141 Striž
U Zagrebu se, dakle, srušila bespilotna letjelica sovjetske proizvodnje Tu 141. Radi se o tipu koji se počeo koristiti krajem 1970-tih godina i bila je u porabi do 1989. godine. Ima domet od oko 1000 kilometara i često su je koristili za taktičke izvide kako ne bi riskirali posadu zrakoplova.
Ukrajinci su te bespilotne letjelice unaprijedili i počeli koristiti nakon što je Rusija 2014. anektirala Krim. Na ovoj vrsti letjelice mogu biti instalirane različite kamere, od filmskih do infracrvenih, kao i radari. Teška je oko 6000 kila i gotovo velika kao borbeni zrakoplov – duljine je 14,33 metra s rasponom krila od 3,88 metra i visine od 2,44 metra.
Kada su lansirani, ti dronovi lete na unaprijed određenom kursu gotovo brzinom zvuka i pritom prikupljaju podatke. Nakon toga se spuste uz pomoć padobrana, pa ih se može pokupiti i analizirati snimljene podatke. Dron se nakon toga može resetirati i ponovno koristiti. Uz letjelicu koja se srušila u Zagrebu, policija je pronašla i dva padobrana.
2. Oprečne informacije u javnosti
Sve do subote navečer javnost je bila u uvjerenju da je dron doista imao samo ulogu izviđanja. Iz državnog vrha dolazile su donekle umirujuće informacije, iako je premijer Andrej Plenković kazao kako će tražiti odgovore od NATO-a i EU jer Hrvatska o približavanju letjelice nije na vrijeme dobila obavijest ni od Mađarske ni od Rumunjske, kroz čije je zračne prostore prije pada proletjela.
No tada je letjelica izvučena iz zemlje i pronađena je crna kutija. Na osnovu nje i ostalih tragova, odjednom načelnik Odjela Vojne policije GS OSRH Vlado Kovačević za HRT izjavljuje kako dio fragmenata letjelice dokazuje da je nosila eksploziv.
Svega par minuta kasnije, dakle još u subotu navečer, u gostovanju na RTL televiziji Ivica Grebenar, ravnatelj Uprave za materijalne resurse MORH-a iznosi suprotnu informaciju, odnosno ne potvrđuje pronalazak eksploziva. “Da je bilo eksploziva, goriva i slično, ona bi se zapalila. Treba biti pažljiv”, rekao je, između ostalog, Grebenar.
3. Banožić: ‘Na dronu je bila avio-bomba’…
A onda u nedjelju ujutro, kada su mediji dobili neslužbenu informaciju da će vijest o pronalasku fragmenata eksploziva biti demantirana, ministar Banožić dramatično staje pred grabu koja je ostala nakon pada drona i iznosi opet drugačija nova saznanja. Za eksploziv pronađen na ostacima letjelice kaže da su zapravo dijelovi avio-bombe.
“Pronađeni su fragmenti, znakovi eksploziva. Letjelica nije bila izviđačkog tipa. Našli smo dijelove avio-bombe. Ona je sovjetske proizvodnje, kao i ostali elementi odnesena je s ovog područja. Nakon dublje analize znat ćemo više. Može biti i s ruske i s ukrajinske strane, oko toga još postoji dilema”, rekao je Banožić na Jarunu.
4. … i deseci kilograma eksploziva
Priča novu dimenziju dobiva u nedjelju navečer. Nakon ministra i šefa Vojne policije neimenovani izvor iz MORH-a za HRT izjavljuje da se radilo o avio-bombi od čak 120 kilograma. U ponedjeljak ujutro to djelomično potvrđuje i savjetnik ministra obrane general Željko Živanović.
Pojašnjava da se u 120 kilograma teškoj avio-bombi nalazilo punjenje od oko 40 kilograma eksploziva. Živanović tvrdi da se letjelica zabila u tlo pa je bomba eksplodirala ispod zemlje zbog čega nije stvorila veliki krater. Tu istu tezu večer ranije iznio je taj ‘visoko neimenovani izvor iz MORH-a’
Znakovito je da predsjednik RH Zoran Milanović, koji se danas sastao s čelnim ljudima vojske i tajnih službi, informaciju o avio-bombi nije ni potvrdio ni demantirao. Kratko je kazao da mediji o tome pitaju Banožića i ostale koji su ju iznijeli u javnost, dok on, u trenutku trajanja istrage, ne želi ništa komentirati.
5. Stručnjaci zgroženi tvrdnjama MORH-a
Istovremeno, niti jedan vojni stručnjak nije mogao potvrditi teoriju da se na bespilotnoj letjelici doista nalazila avio-bomba. Više ih je javno komentiralo da bi eksplozija desetaka kilograma eksploziva, o kojima se sada govori, trebala izazvati puno veći krater i štetu u okolici mjesta pada letjelice.
Robert Barić, profesor na Fakultetu političkih znanosti i na Hrvatskom vojnom učilištu gdje, između ostalog, predaje Međunarodnu i europsku sigurnost, smatra da je riječ o eksplozivu koji na letjelici služi za “samouništenje opreme i skupljenih podataka”. Eventualno je riječ i o “piropatroni kojom se izbacuju kamere prije nego se letjelica spusti”.
Isto je nešto ranije rekao umirovljeni vojni pilot Ivan Selak. Prema njemu, riječ je o eksplozivnoj napravi koja u letjelici uništava podatke kada ona počne nekontrolirano padati. Tvrdi da identičan sustav ima i borbeni avion MiG. I pritom dodaje: “Danas ne bi bilo pola krila studentskog doma da je bomba bila u dronu”.
6. Ima još jedno stručno objašnjenje
Dio vojnih stručnjaka tvrdi i da se na Tu-141 nalazi tzv. raketni motor koji služi za zaustavljanje bespilotne letjelice, te bi i on mogao ostaviti tragove eksploziva na mjestu pada. Taj motor, objašnjavaju, proradi kada letjelica mora dotaknuti zemlju.
Dakle, nitko ne potvrđuje mogućnost da je na Tu-141 bila avio-bomba, iako nije isključeno da se doista iz ove bespilotne letjelice izvade svi uređaji za izviđanje i da se umjesto njih umetne eksploziv. No, zaključuju kako je to malo izvjesno upravo zbog činjenice da nije došlo do veće eksplozije i uništavanja prilikom pada.
7. Pola Vlade kraj letjelice s navodnim eksplozivom
Stručnjaci postavljaju i pitanje zašto se eksploziv spominje tek nakon dva i pol dana od incidenta. Podsjećaju da su od trenutka pada uz krater prošli brojni istražitelji i dužnosnici. Premijer i više njegovih ministara u subotu je razgledavalo krater. Premijer ga je čak i fotografirao.
Upitan o tome, ministar Banožić kazao je kako su sve štićene osobe od osiguranja dobile upozorenje da nije sasvim sigurno odlaziti na mjesto pada letjelice, no oni su sami ipak odlučili obići ga.
Premijer je fotografije koje je napravio na Jarunu navodno poslao čelnicima zemalja članica EU. Hrvatska je i službeno uputila pismo NATO-u i EU zbog činjenice da nas nitko nije upozorio na nailazak letjelice koja je došla iz pravca Ukrajine, te je prije udara u Zagrebu preletjela preko dvije članice NATO-a; Rumunjske i Mađarske.
8. Zašto još nema rezultata istrage
Uz ovu kakofoniju informacija iz istrage ključno pitanje je upravo to – zašto Hrvatska nije dobila obavijest o nailasku nepoznate letjelice.
Poznato je do sada da se u rumunjskom zračnom prostoru dron zadržao tri minute, dok je iznad Mađarske bilo čak 40-ak minuta. Budući da ni te dvije zemlje, kao ni zapovjedništvo NATO-a zaduženo za sigurnost zračnog prometa nisu reagirali, Hrvatska je u međuvremenu od njih tražila i službena očitovanja.
Osim tih podataka čeka se i onaj koji bi se mogao nalaziti u crnoj kutiji i dati odgovor na pitanje odakle je i zašto letjelica lansirana.