U državama EU počela je konfiskacija imovine ruskih oligarha i dužnosnika režima iz najužeg kremaljskog kruga koji su i osobno pod sankcijama zbog Putinove agresije na Ukrajinu. Francuski carinici noćas su zaplijenili 86-metarsku jahtu 62-godišnjeg oligarha Igora Sečina, izvršnog direktora ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, i tako spriječili pokušaj posade da brod ranije izveze s remonta u brodogradilištu.
Sečin je jedan od ključnih suradnika ruskog predsjednika još od raspada SSSR-a, a od 2008. do 2012. bio je i zamjenik Putina, tada ruskog premijera. Sečinova jahta već je treći ruski brod zaplijenjen u Francuskoj na ime sankcija. Neki dan su i njemačke vlasti u Hamburgu oduzele 150-metarsku jahtu oligarha Ališera Usmanova ‘Dilbar’ koju opslužuje posada od 96 ljudi.
Usmanov je suvlasnik u kompaniji za eksploataciju željeza i proizvodnju čelika Metaloinvest i elektroničkoj tvrtki Xiamoi te vlasnik ekstravagantnih posjeda u Britaniji, Munchenu, Luzanu, Monaku i na Sardiniji. Hoće li konfiskacija imovine pretvoriti financijski najmoćnije ruske oligarhe u Putinove protivnike i hoće li oni kopati da se Mad Vlad svrgne s vlasti, to je sada pitanje za milijun dolara.
Zgrtanje bogatstva u privatizaciji
Ovo svakako nisu sretna vremena za nekoliko desetaka financijski najjačih ruskih bogataša od kojih je jedan dio vezan uz nekadašnji zloglasni KGB. Kao i niži ešaloni ispod njih, oni su svoja nevjerojatna bogatstva zgrtali u eri privatizacije državne imovine nakon raspada Sovjetskog Saveza, pri čemu su moguće usporedbe i s privatizacijom u Hrvatskoj. Zbog međunarodnih sankcija, oni su već do sada ostali bez milijardi dolara, a njihove bi se nevolje s imovinom trebale samo povećavati.
Zato mnogi ne vjeruju u iskrenost njih nekoliko koji su se do sada odvažili javno izraziti protivljenje invaziji Putinove armade na Ukrajinu. Pretpostavlja se da motiv nije čist, odnosno da zazivaju prestanak agresije na “bratsku” državu samo zato što to upropaštava njihove poslove i imetak, a ne zato što su ganuti slikama armagedona iz ukrajinskih gradova. No, nešto vrijedi već i sama činjenica da se počinju nazirati pukotine u zdrugu odanih Putinovih milijardera, koji mu nisu proturječili ni kad je vlastiti narod tlačio na najgore načine, a niti kad je slao naoružane trupe u druge države.
‘Nekultivirani ignoranti’
O kakvom se društvu tu radi jednom je iz prve ruke opisao Aleksandar Lebedev, bivši KGB-ovac kao i Putin te i sam bivši oligarh, a danas poslovni čovjek i filantrop. “Mislim da je materijalno bogatstvo za njih (oligarhe) visoko emocionalna i spiritualna stvar”, rekao je Lebedev. To su “nekultivirani ignoranti” koji troše gomile novca samo na sebe. “Oni ne čitaju knjige. Ne idu na izložbe. Misle da su jahte jedini način da impresioniraju druge…”
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ne znamo je li se psihoprofil oligarha išta promijenio, ali ogromne jahte i dalje su njihov znak prepoznavanja kao i tipična slizanost s Putinom. No u ovih nekoliko dana, nekoliko viđenih glava iz te skupine odlučilo je da će nešto reći protiv invazije na Ukrajinu i masakra nad ukrajinskim narodom. Treba pritom ipak zapaziti da nitko od oligarha koji su se do sada oglasili nije izrijekom spomenuo Putina nego su se zadržali na osudi rata i humanitarnom aspektu “tragedije” u susjednoj državi.
Kako govore sankcionirani oligarsi?
U petak je prvi progovorio Mihail Fridman, koji je rođen u Ukrajini gdje mu i danas žive roditelji, osnivač najveće ruske privatne banke Alfa Bank i jedan od najbogatijih Rusa. Pozvao je da se okonča “tragedija” i “krvoproliće” te izrazio uvjerenje da “rat ne može biti rješenje”. Predstavljajući sebe samo kao “biznismena odgovornog za tisuće zaposlenih u Rusiji i Ukrajini”, ocijenio je da će “ova kriza koštati života i razaranja obje nacije koje su bila braća stotinama godina”.
Pridružio mu se Kaan Terzioglu, direktor njegove tvrtke Veon, koji je za CNBC kazao da rat – koji je nazvao “ludilom” – mora biti zaustavljen što je prije moguće. Fridman nije propustio dodati kako su sankcije EU protiv njega i drugih ruskih biznismena “nepravedne”. I Aleksej Mordašov, još jedan sankcionirani oligarh, čija se tvrtka Severstal bavi metalom i rudarstvom, poslužio se politički neutralnom figurom o “bratskim narodima” Rusije i Ukrajine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Efekt žestokog financijskog pritiska?
Prije prve i neuspješne runde pregovora između delegacija napadača i napadnutoga, Moskve i Kijeva, javio se i metalski mogul Oleg Deripaska, ali krajnje uvijeno i pazeći da ne uvrijedi Putina. “Mir je vrlo važan, pregovori moraju početi čim to bude moguće”, kazao je Deripaska da bi oprao svoju savjest. Znatno izričitiji bio je ruski milijarder Oleg Tinkov, osnivač Tinkoff Banke, koji je rat u Ukrajini, “u kome ginu nevini ljudi”, nazvao “nezamislivim i neprihvatljivim”. No Tinkov je teško bolestan od raka pa to može biti izvor njegove hrabrosti.
Umjesto javnog istupa, najpoznatiji ruski oligarh Roman Abramovič, uza sve ostalo i vlasnik engleskog nogometnog kluba Chelsea, odabrao je u eter pustiti neobjašnjenu vijest da se posvetio “pomaganju Ukrajincima”. A Evgenij Lebedev, sin gore spomenutog Aleksandra Lebedeva i vlasnik engleskih novina Evening Standard i The Independent, rekao je kako se moli da se “stravični konflikt u Ukrajini okonča pregovorima”.
I to bi za sada bilo više-manje sve. Politico je prije tri dana objavio da je lista osoba koje su pod sankcijama EU, a koja uključuje i ruske oligarhe, proširena za još 26 imena. Tek ćemo vidjeti hoće li žestoki financijski pritisak na moćne oligarhe izazvati diferencijaciju protiv Putina koji im je skrivio sadašnje probleme.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Par oligarha blago je kritiziralo rat u Ukrajini. Može li ih zapljena jahti i vila natjerati na ozbiljnu pobunu protiv Putina
U ovih nekoliko dana, nekoliko viđenih glava iz te skupine odlučilo je da će nešto reći protiv invazije na Ukrajinu
Hoće li konfiskacija imovine pretvoriti financijski najmoćnije ruske oligarhe u Putinove protivnike i hoće li oni kopati da se Mad Vlad svrgne s vlasti, to je sada pitanje za milijun dolara.
U državama EU počela je konfiskacija imovine ruskih oligarha i dužnosnika režima iz najužeg kremaljskog kruga koji su i osobno pod sankcijama zbog Putinove agresije na Ukrajinu. Francuski carinici noćas su zaplijenili 86-metarsku jahtu 62-godišnjeg oligarha Igora Sečina, izvršnog direktora ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, i tako spriječili pokušaj posade da brod ranije izveze s remonta u brodogradilištu.
Sečin je jedan od ključnih suradnika ruskog predsjednika još od raspada SSSR-a, a od 2008. do 2012. bio je i zamjenik Putina, tada ruskog premijera. Sečinova jahta već je treći ruski brod zaplijenjen u Francuskoj na ime sankcija. Neki dan su i njemačke vlasti u Hamburgu oduzele 150-metarsku jahtu oligarha Ališera Usmanova ‘Dilbar’ koju opslužuje posada od 96 ljudi.
Usmanov je suvlasnik u kompaniji za eksploataciju željeza i proizvodnju čelika Metaloinvest i elektroničkoj tvrtki Xiamoi te vlasnik ekstravagantnih posjeda u Britaniji, Munchenu, Luzanu, Monaku i na Sardiniji. Hoće li konfiskacija imovine pretvoriti financijski najmoćnije ruske oligarhe u Putinove protivnike i hoće li oni kopati da se Mad Vlad svrgne s vlasti, to je sada pitanje za milijun dolara.
Zgrtanje bogatstva u privatizaciji
Ovo svakako nisu sretna vremena za nekoliko desetaka financijski najjačih ruskih bogataša od kojih je jedan dio vezan uz nekadašnji zloglasni KGB. Kao i niži ešaloni ispod njih, oni su svoja nevjerojatna bogatstva zgrtali u eri privatizacije državne imovine nakon raspada Sovjetskog Saveza, pri čemu su moguće usporedbe i s privatizacijom u Hrvatskoj. Zbog međunarodnih sankcija, oni su već do sada ostali bez milijardi dolara, a njihove bi se nevolje s imovinom trebale samo povećavati.
Zato mnogi ne vjeruju u iskrenost njih nekoliko koji su se do sada odvažili javno izraziti protivljenje invaziji Putinove armade na Ukrajinu. Pretpostavlja se da motiv nije čist, odnosno da zazivaju prestanak agresije na “bratsku” državu samo zato što to upropaštava njihove poslove i imetak, a ne zato što su ganuti slikama armagedona iz ukrajinskih gradova. No, nešto vrijedi već i sama činjenica da se počinju nazirati pukotine u zdrugu odanih Putinovih milijardera, koji mu nisu proturječili ni kad je vlastiti narod tlačio na najgore načine, a niti kad je slao naoružane trupe u druge države.
‘Nekultivirani ignoranti’
O kakvom se društvu tu radi jednom je iz prve ruke opisao Aleksandar Lebedev, bivši KGB-ovac kao i Putin te i sam bivši oligarh, a danas poslovni čovjek i filantrop. “Mislim da je materijalno bogatstvo za njih (oligarhe) visoko emocionalna i spiritualna stvar”, rekao je Lebedev. To su “nekultivirani ignoranti” koji troše gomile novca samo na sebe. “Oni ne čitaju knjige. Ne idu na izložbe. Misle da su jahte jedini način da impresioniraju druge…”
Ne znamo je li se psihoprofil oligarha išta promijenio, ali ogromne jahte i dalje su njihov znak prepoznavanja kao i tipična slizanost s Putinom. No u ovih nekoliko dana, nekoliko viđenih glava iz te skupine odlučilo je da će nešto reći protiv invazije na Ukrajinu i masakra nad ukrajinskim narodom. Treba pritom ipak zapaziti da nitko od oligarha koji su se do sada oglasili nije izrijekom spomenuo Putina nego su se zadržali na osudi rata i humanitarnom aspektu “tragedije” u susjednoj državi.
Kako govore sankcionirani oligarsi?
U petak je prvi progovorio Mihail Fridman, koji je rođen u Ukrajini gdje mu i danas žive roditelji, osnivač najveće ruske privatne banke Alfa Bank i jedan od najbogatijih Rusa. Pozvao je da se okonča “tragedija” i “krvoproliće” te izrazio uvjerenje da “rat ne može biti rješenje”. Predstavljajući sebe samo kao “biznismena odgovornog za tisuće zaposlenih u Rusiji i Ukrajini”, ocijenio je da će “ova kriza koštati života i razaranja obje nacije koje su bila braća stotinama godina”.
Pridružio mu se Kaan Terzioglu, direktor njegove tvrtke Veon, koji je za CNBC kazao da rat – koji je nazvao “ludilom” – mora biti zaustavljen što je prije moguće. Fridman nije propustio dodati kako su sankcije EU protiv njega i drugih ruskih biznismena “nepravedne”. I Aleksej Mordašov, još jedan sankcionirani oligarh, čija se tvrtka Severstal bavi metalom i rudarstvom, poslužio se politički neutralnom figurom o “bratskim narodima” Rusije i Ukrajine.
Efekt žestokog financijskog pritiska?
Prije prve i neuspješne runde pregovora između delegacija napadača i napadnutoga, Moskve i Kijeva, javio se i metalski mogul Oleg Deripaska, ali krajnje uvijeno i pazeći da ne uvrijedi Putina. “Mir je vrlo važan, pregovori moraju početi čim to bude moguće”, kazao je Deripaska da bi oprao svoju savjest. Znatno izričitiji bio je ruski milijarder Oleg Tinkov, osnivač Tinkoff Banke, koji je rat u Ukrajini, “u kome ginu nevini ljudi”, nazvao “nezamislivim i neprihvatljivim”. No Tinkov je teško bolestan od raka pa to može biti izvor njegove hrabrosti.
Umjesto javnog istupa, najpoznatiji ruski oligarh Roman Abramovič, uza sve ostalo i vlasnik engleskog nogometnog kluba Chelsea, odabrao je u eter pustiti neobjašnjenu vijest da se posvetio “pomaganju Ukrajincima”. A Evgenij Lebedev, sin gore spomenutog Aleksandra Lebedeva i vlasnik engleskih novina Evening Standard i The Independent, rekao je kako se moli da se “stravični konflikt u Ukrajini okonča pregovorima”.
I to bi za sada bilo više-manje sve. Politico je prije tri dana objavio da je lista osoba koje su pod sankcijama EU, a koja uključuje i ruske oligarhe, proširena za još 26 imena. Tek ćemo vidjeti hoće li žestoki financijski pritisak na moćne oligarhe izazvati diferencijaciju protiv Putina koji im je skrivio sadašnje probleme.