Peović dala intervju biznis tjedniku: 'Privatno vlasništvo treba ukinuti, tržište suspendirati, a kapitalizam prevladati'
'Privatno vlasništvo izaziva destruktivnu konkurenciju i ekološku destrukciju, vodi u odnos eksploatacije i dominacije', smatra
Predsjednica Radničke fronte Katarina Peović u razgovoru za Lider govorila je o svojem viđenju onoga što je potrebno napraviti kako bi građanima Hrvatske bilo bolje. Ona smatra da je kratkoročno potrebno dignuti minimalnu plaću i mirovine jer radnici na minimalcu i umirovljenici žive, kaže, u siromaštvu.
“Naša je minimalna plaća gotovo upola manja od slovenske, a troškovi života viši. Naravno, to odražava nisku produktivnost hrvatske ekonomije, ali dokazano je da rast minimalne plaće ne utječe negativno na zaposlenost”, navodi Peović.
‘Hrvatska najlošija od svih usporedivih zemalja’
Peović kaže da je BDP po stanovniku od 2011. do 2020. narastao za samo 1182 eura, dok je u usporedivim zemljama, poput Mađarske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke – najmanje dvostruko više.
“Kad je riječ o ulaganjima u istraživanje i razvoj, Memorandum Svjetske banke za Hrvatsku dijagnosticira da je Hrvatska na začelju prema ulaganjima. Primjerice, dok u Njemačkoj tvrtke na godinu ulože 912 eura po stanovniku, a u susjednoj Sloveniji 360 eura, u Hrvatskoj tvrtke na godinu ulože mizerna 72 eura po stanovniku”, dodaje.
Navodi kako su “sve porezne reforme vlade Andreja Plenkovića bile usmjerene na smanjenje porezne progresije”. “Ako se i povećao neoporezivi iznos dohotka za najniža primanja, još su se više smanjili porezi za one koji najviše zarađuju”, objašnjava.
‘Radnička fronta se zalaže za demokratski socijalizam’
Na pitanje kakav odnos između privatnog i javnog vidi, Peović odgovara: “Dugoročno, Radnička fronta se zalaže za demokratski socijalizam, ukidanje privatnog vlasništva i prevladavanje profitno usmjerene kapitalističke ekonomije u kojoj se ne proizvodi sve ono što bi moglo zadovoljiti temeljne potrebe ljudi ako ta proizvodnja nije profitabilna, a proizvodi se mnogo toga što je društveno nekorisno ili štetno samo zato što je profitabilno”.
“Privatno vlasništvo temelj je društvene iracionalnosti i nepravednosti kapitalističkog načina proizvodnje, njegove tržišne anarhije – nekoordiniranosti investicija nezavisnih privatnih proizvođača, što vodi do hiperprodukcije robe, rasipanja resursa i kapitalističkih kriza”, dodaje.
‘Samo ukidanje privatnog vlasništva nije dovoljno’
“Privatno vlasništvo izaziva destruktivnu konkurenciju i ekološku destrukciju, vodi u odnos eksploatacije i dominacije. Bez ukidanja privatnog vlasništva nije moguće društvenu proizvodnju kooperativno i solidarno usmjeriti prema zadovoljenju temeljnih potreba svih, odnosno osigurati uvjete za pun i svestran razvoj svih ljudi, osigurati opstanak i spriječiti klimatsku katastrofu”, smatra Peović.
“Ipak, treba naglasiti da samo ukidanje privatnog vlasništva nije dovoljno. Potrebno je izgraditi institucije alternativnog načina proizvodnje koje će omogućiti demokratsko planiranje društvene proizvodnje, radničko upravljanje proizvodnjom te protagonističku demokraciju, počevši od razine komunalne zajednice sve do razine društva”, rekla je.
‘Staviti pod javnu kontrolu strateški važne sustave’
“Podsjetit ću na Marxovu opservaciju da ljudi stvaraju vlastitu povijest, ali je ne stvaraju onako kako žele, ne stvaraju je u okolnostima koje su sami izabrali, nego u okolnostima koje su zatekli ili naslijedili iz prošlosti. To znači da sveobuhvatno ukidanje privatnog vlasništva u dogledno vrijeme nije izgledno, ali ono što jest moguće i u kontekstu klimatskih promjena prijeko potrebno jest staviti pod javnu kontrolu strateški važne sustave, recimo infrastrukturu u domeni energetike”, navodi Peović.
Kaže da je prelazak na postfosilnu ekonomiju i drastično smanjenje stakleničkih plinova u što kraćem roku moguće jedino oblikom globalne tzv. ratne ekonomije u kojoj bi se suspendirala profitna i tržišna regulacija proizvodnje i provela nacionalizacija privatnih kompanija u ključnim sektorima.
Inače, tjednik Lider, kojemu je Peović dala ovaj intervju, za sebe navodi da je namijenjen menadžerima i poduzetnicima iz malih, srednjih i velikih tvrtki, ali jednako tako i svim tzv. decision makerima, osobama zaposlenim u državnoj upravi, vladinim agencijama i institucijama, odnosno u najširem smislu riječi svim poslovnim ljudima i onima koji se žele baviti s biznisom.