Petrov tvrdi da savez HDZ-a i Mosta nije prirodan (i još devet njegovih izjava)

Kazao je kako Orešković možda nema politički legitimite, ali da smo na parlamentarnim izborima birali zastupnike, a ne premijera.

Ovo je 11 najvažnijih poruka Bože Petrova iz intervjua Novom listu:

1. Most je skenirao Oreškovića

“Vjerovali ili ne, gospodina Oreškovića smo skenirali kad smo tražili potencijalne kandidate ako prođe naša ideja s nestranačkim premijerom. Iako ga nismo kontaktirali, znali smo za njegove sposobnosti i njegov životopis. Njega kao osobu nismo poznavali. U trenutku kad je HDZ predložio njega, obavili smo dva razgovora i bilo nam je sasvim dovoljno da ga podržimo.

Osjetite je li neka osoba kadra iznijeti određene stvari za koje se borite, je li joj stalo do promjena kao što je stalo vama. Gospodin Orešković nije imao malo vremena koliko se predstavlja, jer je šest do sedam mjeseci detaljno analizirao stanje u Hrvatskoj, s obzirom da su već ranije iz HDZ-a razgovarali s njim o mjestu ministra.”, rekao je Petrov.

2. Pritisak predsjednice

Petrov je odgovorio na pitanje koliko je na izbor mandatara svojim “pritiskom” utjecala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odlukom da će raspisati izbore ako se Most i HDZ ne dogovore u jedan dan.

“Mi smo ti koji smo rekli da će se taj dan definirati izbor mandatara ili idemo na izbore. U Mostu je bio jasan stav da mi nećemo ništa izgubiti zbog novih izbora, da nije cilj pošto-poto formirati Vladu. U trenutku kad smo razgovarali s Oreškovićem, znali smo da ga možemo podržati. Da nije bilo tako, radije bismo išli na nove izbore. Predsjednica u tome nije imala ključnu ulogu, nego mi u Mostu”, kazao je.

3. Savez HDZ-a i Mosta nije prirodan

Na pitanje novinarke zašto nisu od početka išli s HDZ-om, jer se to čini kao prirodan savez, Petrov je kazao da to ne vidi tako. “Ne bih rekao da je to prirodan savez. Ne bih se s tim složio. Nama je u fokusu prvo bilo da se pristane na reforme koje se moraju provesti, nakon toga smo inzistirali na nestranačkom mandataru. Vi govorite o tome da je savez s HDZ-om prirodan, a ja i dalje mislim da je isto je li to Hrvatska raste ili Domoljubna koalicija.

Ni sada ne mogu reći kako bi se ponašala Domoljubna koalicija da je bila u situaciji u kojoj je bila ova druga koalicija, odnosno da joj je nedostajalo jednako potpisa za novog mandatara. U ovoj situaciji oni nisu napadali. Poslušajte ponovo Milanovića, koji i neki dan kaže da je bilo razgovora sa zastupnicima Mosta cijelo vrijeme”, kazao je čelnik Mosta.

4. Tko je koga zvao na relaciji SDP-Most?

Petrov nije želio imenovati zastupnike Mosta koji su navodno primali pozive od zastupnika SDP-a. “Neka gospodin Milanović izađe s informacijama, jer rekao je da čuva integritet određenih osoba koje su dolazile k njemu. Ali to nije bitno, jer dok god ja osobno znam da sam donio ispravnu odluku, mogu podmetnuti svoja leđa i neka ljudi mene optužuju. Znam da sam donio ispravnu odluku. Znam što se događalo, ali neću izvrgnuti ljude pritisku.”

5. Kako će izgledati hrvatsko zdravstvo?

“Smjernice kamo će ići Hrvatska ovisno o sektorima dogovorit će se i usuglašavati između Domoljubne koalicije, Mosta i gospodina Oreškovića. Ako ćete me pitati za zdravstvo, makar će vam to zvučati kao floskula, bit će učinkovitije i s manje troškova nego danas.

Što se tiče obrazovanja, trenutno je u tijeku kurikulum i ne vjerujem da će se na bilo kakav način provoditi stvari koje će prouzročiti nova uzburkavanja bez potreba. Što je točno Orešković govorio, ne znam, ali vjerujem da sigurno ne bi izašao samostalno sa stvarima o kojima nije razgovarao s nama”, rekao je čelnik Mosta za Novi list.

6. A kako monetarna politika?

Na konstataciju novinarke Jagode Marić da investitori upozoravaju da ne treba mijenjati monetarnu politiku, a jedan od zahtjeva Mosta bila je dosta radikalna promjena, Petrov je rekao kako nekad “trebate radikalizirati stvari da bi postigli uspjeh, da biste uopće pokrenuli promjene”.

Kazao je da je ono što je Vujčić nedavno najavio kao nove poteze HNB-a već golema promjena. “Jesmo li mi uspjeli? Jesmo. Ne mislim da se trebaju provoditi toliko radikalne promjene monetarne politike koje bi ugrozili stabilnost sustava. Možda ne možemo podnijeti promjene za 180 stupnjeva, ali stvari se mogu mijenjati paralelno s ostalima. Hoćemo li sada tražiti dodatne stvari i zaoštravati situaciju? HNB je već zauzeo smjer za koji se mi zalažemo. To je dovoljno jak zaokret za početak”, rekao je.

7. Zamrzavanje drugog mirovisnkog stupa?

“Jedan od vaših stratega, Ivan Lovrinović, govorio je o mogućem zamrzavanju drugog mirovinskog stupa, mandatar je za drukčije rješenje. Kako ćete rješavati takve situacije?”, pitala je novinarka Petrova.

“Pojedine osobe iz Mosta mogu imati svoje stavove. U ovom trenutku gospodin Lovrinović može izaći sa svojim stajalištem, mandatar sa svojim, ali vjerujem da će se prava mjera moći donijeti tek kada napravimo analizu cijelog sustava, ali i provedemo javnu raspravu o tako važnoj stvari kao što je mirovinski sustav”, odgovorio je čelnik Mosta.

8. Jesu li mu bliže Njemačka i Švedska ili Višegradska skupina?

“Mi smo članica EU-a i trebamo se držati dogovora koji su postignuti, ali smo i suverena država i trebamo štititi naše nacionalne interese. Na vjerujem i ne bih volio da dođe do situacije da nas Komisija stavi uza zid i dovodi u pitanje naše nacionalne interese. Prodaja naših nacionalnih interesa neće se nikada dogoditi. Kad pročitate mišljenje Komisije, oni se zalažu za iste stvari za koje se i mi zalažemo”, rekao je Petrov.

“Pitanje koliko je postojala politička volja u Hrvatskoj da se zaista ispoštuju određeni dogovori koji su postignuti u Bruxellesu. Kad bi se oni ispoštovali, a određeni zahtjevi su bili itekako potrebni, smatram da bi se poslao pozitivan signal i pitanje je kako bi se u EU postavili prema Hrvatskoj i koliko bi nam dali vremena. Treba štititi naše nacionalne interese, ali oni nisu u koliziji s onim što EU traži”, dodao je.

Kazao je da ako provedu reforme ne vidi bilo kakvu ugrozu nacionalni interesa. Nije želio odgovoriti na pitanje je li mu bliža Angela Merkel ili Viktor Orban.

9. Žica na granici

“Pitanje je kako će se dalje razvijati situacija. Ne smatram da Hrvatska treba sama podnijeti većinu tereta u izbjegličkoj krizi, ali ako će bez dogovora svih država koje su uključene, neke članice same donositi odluke, onda će i Hrvatska morati donositi odluke kojima će štititi sebe. Vjerujem da je ostalo dovoljno mudrosti, da su i oni koji vode te države dovoljno racionalni da na kraju neke odluke neće donositi samostalno, nego da će se pristupiti rješavanju problema zajednički. Volio bih da se to dogodi.

Ako se tako budu rješavale stvari, možemo očekivati da Hrvatska neće treba rješavati problem na način da diže žicu. I mi smo bili u potrebi i bili smo prognani i ne bih volio taj problem rješavati žicom, to je ono što sam vam rekao i kad smo prije tri mjeseca razgovarali. Ali ako se svi zatvore, mi ne možemo jedini ostaviti otvorene granice. Ne bih volio da dođe do toga da i Hrvatska postavlja žicu, da uopće o tome razmišlja”, rekao je čelnik Mosta o žici na granici.

10. Lustracija

Karamarko je u predizbornoj kampanji kao jedno od važniji obećanja najavio lustraciju, rekla je novinarka i upitala Petrova podržava li tu ideju ili ne.

“Pitanje je kako će se dalje razvijati situacija. Ne smatram da Hrvatska treba sama podnijeti većinu tereta u izbjegličkoj krizi, ali ako će bez dogovora svih država koje su uključene, neke članice same donositi odluke, onda će i Hrvatska morati donositi odluke kojima će štititi sebe. Vjerujem da je ostalo dovoljno mudrosti, da su i oni koji vode te države dovoljno racionalni da na kraju neke odluke neće donositi samostalno, nego da će se pristupiti rješavanju problema zajednički. Volio bih da se to dogodi.

Ako se tako budu rješavale stvari, možemo očekivati da Hrvatska neće treba rješavati problem na način da diže žicu. I mi smo bili u potrebi i bili smo prognani i ne bih volio taj problem rješavati žicom, to je ono što sam vam rekao i kad smo prije tri mjeseca razgovarali. Ali ako se svi zatvore, mi ne možemo jedini ostaviti otvorene granice. Ne bih volio da dođe do toga da i Hrvatska postavlja žicu, da uopće o tome razmišlja”, kaže Petrov.

Petrov se upitao što se na kraju želi postići i što je u tom slučaju pravda. “Ako se želi postići definiranje nečije odgovornosti i rješavanja pojedinih slučajeva, a nema konzekvenci, kakav je smisao u tome da se ljudima koji danas imaju 30 ili 40 godina spominje što su im radili očevi ili djedovi, tko je bio u ustašama ili partizanima? Zapravo razgovaramo o temi za koju ne znam kako je netko drugi vidi i za koju nitko nije objasnio što bi donijela našoj budućnosti”, dodao je.

11. Je li Milanovićeva vlada bila nenarodna?

“Stvarno želite reći da ja sada trebam procijeniti je li Milanovićeva Vlada voljela Hrvatsku? Nisam pozvan govoriti tko voli ili ne voli državu. Vjerujem da svaka osoba koja živi u u nekoj zemlji, voli tu zemlju. Protiv toga sam da neke stranke privatiziraju domoljublje i vjeru za svoje političke interese.

Ne vjerujem da se može dogoditi vlada koja neće voljeti svoju zemlju. Ali tko je uopće taj koji će procjenjivati koliko netko voli svoju zemlju i po čemu će to ocjenjivati. Ja to nisam pozvan činiti, niti sam to spreman raditi. Možemo jedino procjenjivati kako je neka vlada radila. Vlada na odlasku prve tri godine nije radila. To je problem. Od cijelog plana koji su imali, malo su toga ostvarili.”, rekao je.

I dalje smatra kako je sadašnji mandatar puno prihvatljiviji nego Milanović ili Karamarko. Upitan i kakvo je njegovo mišljenje o Karamarku sada kada ga bolje poznaje, Kazao je i kako ne bi iznosio osobno mišljenje o drugim ljudima na političkoj sceni.