Pitali smo, detaljno: Kako se prijaviti za cijepljenje u Hrvatskoj

Od poziva ili maila do druge doze cjepiva, ovo su svi mogući koraci

Sister Joanna Sloan (L) becomes the first person in Northern Ireland to receive the first of two Pfizer/BioNTech Covid-19 vaccine jabs, at the Royal Victoria Hospital, in Belfast on December 8, 2020. - Britain on December 8 hailed a turning point in the fight against the coronavirus pandemic, as it begins the biggest vaccination programme in the country's history with a new Covid-19 jab. (Photo by Liam McBurney / POOL / AFP)
FOTO: AFP

U Hrvatskoj je već tjednima, očekivano, cijepljenje udarna vijest. Posljednjih dana još i više, otkako je otkriveno da su se pojedini ljudi, uglavnom moćnici, cijepili preko reda.

Iako svi ponešto znamo o samom procesu, rok u kojem bismo se mogli biti cijepiti još uvijek je prilično neizvjestan. Zbog toga većina ljudi ne zna da se već sada, bez obzira na to što nisu dio prioritetne skupine (nisu medicinsko osoblje, nisu u domovima za starije…), mogu prijaviti za cijepljenje.

Kada se radi o samoj proceduri cijepljenja, iako je dio informacija dostupan online, na stranicama Koronavirus.hr i HZJZ-a, mi smo poslali upit Stožeru, Ministarstvu zdravstva i HZJZ-a kako bi nam dali konkretne odgovore na pitanja o tome kako, od početka do kraja, izgleda proces cijepljenja protiv koronavirusa i kako se možemo prijaviti. Odgovore na pitanja dobili smo od HZJZ-a.

Koliko smo cjepiva uopće dobili?

Najprije treba reći koliko smo cjepiva naručili, a koliko ga je dosad stiglo. Na stranicama HZJZ-a stoji kako je Hrvatska dosad naručila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvođača za prvu fazu cijepljenja te 300.000 doza za kraj 2021. godine. Od AstraZenece smo naručili 2.705.000 doza, od Johnson&Johnsona 900.000 doza te po milijun doza od Moderne i Pfizera. No, zasad nam je stiglo tek 156.450 doza.

Naime, prema podacima koje je HZJZ ustupio RTL-u ovog tjedna, do 10. veljače je utrošeno ukupno 107.080 doza, što je 68,4% od ukupno zaprimljenih 156.450 doza. Od ukupno utrošenih 107.080 doza cjepiva, 44.344 osobe su docijepljene drugom dozom pa je za njih cijepljenje završeno, a 18.392 osobe su cijepljene jednom dozom. Oko 4635 doza utrošeno je van prioritetnih skupina, najviše u promotivne svrhe, primjerice cijepljenjem ministara i saborskih zastupnika.

Tko se u ovom trenutku može prijaviti za cijepljenje?

Najprije nas je zanimalo tko se sve može prijaviti za cijepljenje, odnosno može li se prijaviti bilo tko, ili samo osobe koje su rizična skupina. Iz HZJZ-a su nam odgovorili kako se na cijepljenje mogu prijaviti svi punoljetni građani, neovisno o tome jesu li rizična skupina ili ne. Ova odluka povezana je s činjenicom kako su sva cjepiva koja su odobrena u Hrvatskoj od strane proizvođača predviđena za osobe od 18 godina starosti na više.

Kako se i kome možete prijaviti za cijepljenje?

Kada se radi o samom načinu prijave za cijepljenje, opcije su prijava mailom ili telefonskim pozivom, a uskoro bi trebala biti aktivna digitalna platforma za naručivanje, barem tako tvrde iz HZJZ-a. Platforma bi trebala biti dostupna na web adresi www.cijepise.hr, zasad još nije u funkciji. Mail ili telefonski poziv za cijjepljenje možete uputiti ili izabranom liječniku obiteljske medicine ili nadležnom županijskom zavodu za javno zdravstvo u mjestu svojeg trenutnog boravka.

Što ako netko nema izabranog obiteljskog liječnika?

Iako može zvučati neobično, dio građana nema izabranog liječnika obiteljske medicine. Oni se za cijepljenje javljaju nadležnom županijskom zavodu za javno zdravstvo u mjestu svojeg trenutnog boravka.

Trebaju li se prioritetne skupine prijaviti na cijepljenje?

Još od predstavljanja Nacionalnog plana za cijepljenje govori se kako će se prvo cijepiti prioritetne skupine, odnosno djelatnike i korisnike domova za starije, potom zdravstvene djelatnike i zatim sve starije od 65 godina te sve osobe s kroničnim bolestima neovisno o dobi. Tek nakon toga kreće se u cijepljenje ostatka stanovništva.

Prioritetne skupine bi trebale biti pozvane na cijepljenje od strane svojih liječnika, ali smo ipak, za svaki slučaj, pitali HZJZ postoji li neki slučaj u kojemu bi se i oni samoinicijativno trebali prijaviti na cijepljenje. Odgovorili su nam kako nije loše da se i te skupine same prijave za cijepljenje svojim obiteljskim liječnicima ili županijskim zavodima, jer je, kako kažu, u sustavu malo kaotično i jer obiteljski liječnici imaju jako puno posla.

Kada se može očekivati cijepljenje svih ostalih?

Zanimalo nas je i zna li se, barem okvirno, kada bi građani koji nisu u prioritetnim skupinama mogli očekivati poziv na cijepljenje. Iz HZJZ-a kažu kako je to teško napamet reći, s obzirom na distribuciju cjepiva koja je usporena. Jedino što se zna sa sigurnošću jest kako će oni doći na red iza svih zdravstvenih djelatnika i rizičnih skupina.

Rekli su nam i kako su količine cjepiva ograničene te kako početak cijepljenja osoba iz pojedinih prioritetnih skupina ovisi o dostupnosti cjepiva, odazivu na cijepljenje, ali i broju osoba koje pripadaju tim prioritetnim skupinama.

Gdje se cijepljenja provode i tko cijepi građane?

Provjerili smo i gdje se građani cijepe te tko ih cijepi. Lokacije za cijepljenje su cijepne stanice i ordinacije obiteljskih liječnika, rečeno nam je. Kada se pak radi o onima koji provode cijepljenje, sustav se temelji na županijskim zavodima i epidemiološkim službama. Oni koordiniraju liječnike koji cijepe građane na području određene županije.

Građane cijepe i liječnici obiteljske medicine kojih ima, kažu u HZJZ-u, oko 2100, ali i liječnici školske medicine, kojih ima oko 155 te epidemiolozi kojih ima nešto više od 100. Tu su i drugi liječnici i zdravstveni djelatnici koji sukladno Zakonu mogu cijepiti pod nadzorom liječnika.

Hoće li građani dobiti povratnu informaciju o cijepljenju?

Nakon poziva, ili maila obiteljskom liječniku ili županijskom zavodu, građani će, ovisno o tome kako su se javili za cijepljenje, biti obaviješteni da je njihova prijava na cijepljenje zaprimljena. Osim toga, kad dođe vrijeme za to, dobit će i informaciju s datumom i mjestom cijepljenja. Tu informaciju će, kažu nam u HZJZ-u, dobiti kada dođu na red, a sve s obzirom na liste koje su načinjene prema Planu cijepljenja.

Dogovara li se odmah termin za drugu dozu cjepiva?

Budući da se cjepiva koja su dostupna u Hrvatskoj primaju u dvije doze s razmacima od nekoliko tjedana, ovisno o samom cjepivu, pitali smo HZJZ i kada se dogovara termin za drugu dozu cijepljenja. Oni su nam odgovorili kako se termin za drugu dozu dogovara odmah kada se primi prva doza cjepiva.

Što ako se, iz nekih razloga ne može doći na unaprijed dogovoreni drugi termin?

Termin za drugu dozu je najčešće oko tri tjedna iza prve doze. Tri tjedna nisu jako dug, ali nisu ni mali period, pa smo provjerili i koja je procedura za slučaj da iskrsne neka situacija zbog koje se ne može doći na drugi termin za cijepljenje, ili za slučaj da kasni isporuka cjepiva, pa ono nije dostupno na određeni datum.

HZJZ kaže kako je predviđeni rok za cijepljenje drugom dozom najčešće tri tjedna, ali dodaje i kako se ništa neće dogoditi primi li se druga doza za, recimo, pet tjedana te dodaju kako se već i s prvom dozom cjepiva stječe određeni imunitet.

Gdje se građani koji imaju bilo kakve upite o cijepljenju mogu javiti?

Za slučaj da u svojem tekstu nismo pokrili sve informacije, kao i za slučaj da ih se ne može pronaći na stranicama HZJZ-a ili Koronavirus.hr, pitali smo HZJZ gdje se građani mogu javiti sa svojim upitima. Adresa za to je broj 113 koji je aktivan od 1. rujna 2020 godine, svaki dan od 8 do 21 sata, a na kojemu se odgovara na sva pitanja vezana za koronavirus.