Plenković danas priča o bujanju ekstremizma, a prije mjesec dana SOA objavila da ga kod nas nema. Kako to?
U godišnjem izvješću SOA-e navodi se da ekstremizam u Hrvatskoj ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti
Premijer Andrej Plenković pozvao je danas sve da se uključe u borbu protiv radikalizacije. Učinio je to nakon što je u ponedjeljak ujutro 22-godišnji Danijel Bezuk iz kalašnjikova pucao prema zgradi Vlade i policajcima koji su ju osiguravali. Jednog je teško ranio, nakon čega je uspio pobjeći. Tijekom bijega odbacio je automatsko oružje, da bi si nedugo nakon toga oduzeo život pištoljem.
Ono što je mladić napravio naišlo je na odobravanje i podršku kod dijela javnosti, pa i političara. Premijer je zbog toga danas odlučio reagirati. Jasno je u svoje osobno ime i u ime Vlade i u ime HDZ-a osudio i Bezukov čin i podršku koju je dobio. Ocijenio je da je mladić bio radikaliziran i da nije “slučajno došao na Markov trg”. Sada bi, kako je najavio, trebala uslijediti žešća borba protiv radikalizacije u cijelom hrvatskom društvu.
Za SOA-u radikalizacija u RH minorna
Zanimljivo je da je prije manje od mjesec dana Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), jedna od službi od koje se očekuje angažman u borbi protiv radikalizacije u Hrvatskoj, objavila javno izvješće prema kojem ekstremizam u Hrvatskoj nema ni snagu ni potporu javnosti.
“U Republici Hrvatskoj ni jedna vrsta ekstremizma, neovisno o njegovoj ideološkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi, nema pokretačku snagu niti potencijal za rušenje demokratskog ustavnog poretka, izazivanje nasilja, incidenata ili sukoba većih razmjera. Ekstremističke skupine su malobrojne, neorganizirane i sa slabom potporom javnosti. Stoga, ni jedna vrsta ekstremizma u Republici Hrvatskoj trenutno ne predstavlja značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti te se prijetnja procjenjuje niskom”, navedeno je u izvješću za 2019.
Jesu li ekstremni samo navijači?
Analizirano je, doduše, kako se povremeno događaju međusobni obračuni ekstremnih pripadnika navijačkih skupina koji narušavaju javni red i mir te destabiliziraju lokalne sigurnosne prilike u pojedinim sredinama. SOA tvrdi i da navijačko nasilje ponekad poprima i formu međuetničkih sukoba.
Na antiimigracijski ekstremizam također gledaju kao nešto što u Hrvatskoj ne bi trebalo ojačati unatoč njegovoj snazi u zapadnoj Europi. Isto tako analitičari SOA-e gledaju i na islamistički radikalizam, koji se proširio na jugoistoku Europe sa značajnim brojem pristalica, ali je u Hrvatskoj ostao marginalan i ne predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost.
Ili su ekstremniji Velikosrbi?
Ovakvu ocjenu za Hrvatsku SOA donosi na osnovu događanja prošle godine, iako istovremeno primjećuje da se Europska unija (EU) suočava s brojnim sigurnosnim izazovima, među kojima su i oni unutarnji “poput jačanja radikalizma i ekstremizma u pojedinim društvima”
Velikosrpskog ekstremizma u SOA-i u puno više svjesni. Kažu kako su njegove pojave i dalje prisutne u pojedinim državama, a „manifestira se negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Republike Hrvatske, te drugih država susjedstva, poput Kosova, BiH i Crne Gore.
“Ovaj se ekstremizam javno očituje kroz istupe i okupljanja velikosrpskih ekstremističkih organizacija, kao i korištenjem drugih javnih okupljanja, u kojima se, uz ekstremističke poruke, uništavaju i hrvatski državni simboli. Velikosrpski ekstremizam promiče i poruke protiv širenja Europske unije i NATO-a na jugoistok Europe uz isticanje privrženosti Rusiji”, stoji u godišnjem SOA-inom javnom izvješću.
SOA spominje radikalizam, ali samo islamski
O radikalizmu SOA uglavnom piše u kontekstu islamskog radikalizma. Spominje i problematičnu samoradikalizaciju putem Interneta, no i to se povezuje s klasičnim terorističkim skupinama.
“Iskustva zapadnih država pokazuju da su izvršitelji terorističkih napada često osobe sa psihičkim poremećajima koje su se samoradikalizirale. Stoga, latentnu opasnost predstavlja mogućnost nepredviđene samoradikalizacije pojedinaca koji bi, inspirirani terorističkom propagandom ili zbog psihičkih poremećaja, mogli pokušati izvesti teroristički čin”, navodi SOA. U nastavku se objašnjava kako se i na ovu moguću ugrozu gleda iz konteksta islamističkog radikalizma.