Plenković prijeti sa sjednice Vlade: 'Neprihvatljivo je da nitko ne odgovara jer mediji pišu o interesantnim predmetima'
Premijer uvjerava da Lex AP ne mijenja zbog pritisaka. Najavljuje i izmjene Zakona o DORH-u
Danas se od 11 sati održava sjednica Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U isto vrijeme se, nešto dalje, na Markovom trgu održava prosvjed HND-a protiv tzv. Lex AP.
Na početku sjednice uvodno se obratio premijer Andrej Plenković. Prvo je pohvalio ministricu poljoprivrede Mariju Vučković zbog organizacije sajma o poljoprivredi pa kazao da smo se uspješno izborili sa svinjskom kugom. Kritizirao je one koji su kritizirali Vladu i njezin način borbe s ovom bolešću.
Oporbi poručio: ‘Neka razmisle o karijeri’
„Sabor je prošlog petka donio jedan od najznačajnijih zakona u mandatu, Zakon o hrvatskom jeziku. Prvi put u povijesti smo regulirali pitanje službene javne uporabe hrvatskoga jezika“, kazao je premijer.
Zahvalio je zastupnicima koji su digli ruku za ovaj zakon, njih 95, a onima koji nisu glasali ili koji su izašli iz Sabora za vrijeme glasanja, kazao je da mogu razmisliti o svom potezu i svojim političkim karijerama i ostavštini.
Uvjerava da Lex AP ne mijenja zbog pritisaka
Potom je počeo govoriti o izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku te Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. „Vlada, kao i obično, osluškuje komentare, prije svega struke, ali i političke procjene onoga što smatramo da je dobro“, kazao je.
Potvrdio je izjavu ministra pravosuđa Ivana Malenice rekavši kako će se u Kazneni zakon dodati još jedan članak koji govori o javnom interesu. „Ponavljamo ono što smo već učinili u prvom čitanju kada smo izrijekom isključili upliv ovih odredbi zakona na novinare, ovako smo to napravili i sa ova tri segmenta.
Prije svega ovo nije posljedica bilo čijih pritisaka, ni medija, niti opozicije, niti stranih aktera. To je potreba Vlade da ukloni pogrešne i zlonamjerne teze da se ograničava pravo javnosti da bude informirana o predmetima od javnog interesa. Cilj članka je zaštita presumpcije nevinosti, zaštita stranke u postupku i probitaka samog postupka”, kazao je.
‘Tu nema ničeg normalnog i prihvatljivog’
Nastavio je govoreći da je kod nas curenje podataka postalo uobičajeno u medijski interesantnim predmetima. “Neovisno o ishodu i počinjenoj šteti, u pravilu ne odgovara nitko. Takva praksa je za one koji su zaduženi za progon postala prihvatljiva, a izostanak posljedica je za one koji dijele informacije postao poticaj da to rade i dalje”, kazao je.
“Nema ničeg normalnog i prihvatljivog u tome da represivna tijela s medijima dijele dijelove spisa do kojih su došli korištenjem ovlasti koje im je država dala na raspolaganje i to ne zato da bi otkrili neku nezakonitost, nego jer misle da bi to moglo biti zanimljivo javnosti. Propisujemo standard u demokratskim državama gdje su prava okrivljenika i drugih u postupku bitnija od senzacionalizma, zarade i nečijih političkih ambicija“, kazao je.
Najavio izmjene Zakona o DORH-u
Dodao je da je osnovni cilj izmjena Kaznenog zakona strože sankcioniranje nasilja nad ženama. Naglasio je da stavak koji se dodaje osigurava zaštitu prava žrtava i njihovog najboljeg interesa. „Pretežito javni interes je prešutno sadržan u opisu ovog djela, on je konvencijski stav“, kazao je premijer i dodao da bi se svakako primjenjivao, bio napisan ili ne, ali su ga sada upisali u zakon zbog „skeptika“ i onih koji „imaju nedoumice.“
Najavio je i izmjene Zakona o DORH-u. “Izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu ćemo detaljnije razraditi odredbe o komunikaciji DORH-a o predmetima od javnog interesa u skladu s preporukama Vijeća Europe“, rekao je i zaključio da otklanjaju komentare i kritike dijela medija koji se protive ovom članku. Još jednom je naglasio da je ovo europski standard kao i da misli da su izmjene dobre.
‘Cilj nam je povećanje plaća’
Potom je govorio o pregovorima sa sindikatima. Kazao je da su već išle povišice kao i da se na temelju novog Zakona rade nove Uredbe. Kazao je da su u tijeku konzultacije gdje Vlada očekuje da različiti sindikati sa svojim stručnjacima koji dobro znaju problematiku koeficijenata daju povratnu informaciju o predloženim nacrtima Uredbi.
„One imaju jedan jedini cilj, povećati plaže u državnom i javnom sektoru. Temeljna su dva načela, da nastojimo urediti sustav plaća i da se držimo onog temeljnog načela, približno jednaka plaća za približno jednak rad“, kazao je. Dodao je da je to na tragu ukupne politike povećavanja plaća u njegovom mandatu.
‘Ovo će biti povećanje bez presedana’
„Osnovna želja je smanjivanje nejednakosti, stoga će osobito rasti plaće onih koji imaju manje plaće. One će se u prosjeku podići za 35 posto. To je povećanje bez presedana i to se nikada nije dogodilo. Za srednju stručnu spremu, 54 posto, za višu 43 posto i za visoku prosječno 24 posto. Tako više rastu niže plaće, to je naša poruka u ovim okolnostima“, kazao je.
Usto, dodao je, žele ispraviti određene nepravde u sustavu. „Cijeli proces je osjetljiv, zato želimo povratnu informaciju partnera, kako bi konačan izgled i sadržaj ovih uredbi bio pravedan i dobar i to u mjeri bez presedana“, kazao je. Na koncu je kazao da iza Vlade putuje u Bruxelles na sastanak o refinanciranju i podršci Ukrajini.