Plenković na Vladi bjesnio na Uskok: 'Država ih plaća, a oni umjesto meni SMS-ove Josipe Rimac šalju medijima'

Dodao je kako je to važno jer imamo i druge dobre gospodarske pokazatelje poput rasta BDP-a. „Sve to je povezano s politikom rasta plaća, mi ovih dana očekujemo povratne informacije od sindikata državnih i javnih službi. Prošla su dva tjedna otkako su ministri čelnicima sindikata uputili nacrte uredbi“, kazao je.

‘Tri su temeljna načela’

Podsjetio je potom na tri načela pri donošenju uredbi o koeficijentima. „Nastavno na politiku rasta plaća, a podsjećam da je rast osnovice u pregovorima sa sindikatima dosegnuo 40 posto. Neke Vlade su to imale na nuli. Relativno nedavno“, rekao je.

„Rasla su i druga materijalna prava. Tri su temeljna načela, putokaz Vlade da na sveopće zadovoljstvo zaključimo ovaj proces. Prvo, da plaće rastu svima. Drugo, da se sustav pojednostavi. Treće da sustav bude što pravedniji“, kazao je.

„Da bolje dočaramo prosjek očekivanog dosega plaće. Stavit ćemo za referentni trenutak ožujak 2023. i očekivanu buduću plaću u ožujku 2024. Prosjek rasta plaće za srednju stručnu spremu je, neto 54 posto veća plaća. Za višu stručnu spremu, rast od 43 posto. Za visoku stručnu spremu, rast od 24 posto“, kazao je.

‘Očekujemo sugestije sindikata’

Rekao je da Vlada ovako želi smanjiti nejednakosti i poslati poruku društvene solidarnosti. Ukupno je riječ o oko 245.000 ljudi zaposlenih u javnoj službi.

„Očekujemo sugestije predstavnika sindikata, da nam signaliziraju što je eventualno pogrešno u nacrtima uredbi, što se može korigirati i popraviti. Ovo je proces zrelih, demokratskih procesa između Vlade i sindikata“, kazao je. Uvjeren je da će biti pronađena dobra i pravična rješenja.

Dobrim je ocijenio i posjet potpredsjednice Europske investicijske banke. „Potpisala je ugovor o financiranju vrijedan 400 milijuna eura za obnovu lokalnih i regionalnih željezničkih pruga i 30 kolodvora. Rekli smo da smo jako puno uložili u cestovnu infrastrukturu, a željeznice su bile u drugom planu. Dolazi vrijeme većeg ulaganja u njih, a ovo je samo prvi korak. Ukupan sporazum će biti oko 900 milijuna eura“, rekao je.

‘Imali smo važne odluke Ustavnog suda’

„Ovoga tjedna smo imali važne odluke Ustavnoga suda koji je odbio više prijedloga za pokretanje postupka suglasnosti s Ustavom Zakona o trgovini i Zakona o izbornim jedinicama“, kazao je premijer i dodao da je ovo prvi put da je Zakon o trgovini u vidu rada nedjeljom „izdržao test ustavnosti“. Kazao je da je to zato što je Vlada držala do uravnoteženog odnosa prava i interesa trgovaca, zaposlenika i potrošača.

“Režim od 16 radnih nedjelja je, po nama, dobar kompromis između pozicije Hrvatske kao 18. turističke destinacije svijeta i načina reguliranja rada koji omogućuje da se jednim balansom dovedemo u poziciju da potrošači i nedjeljom mogu doći do proizvoda koji su im zanimljivi, a da u vremenu turističke sezone ostvarimo puni angažman svih u trgovini”, rekao je.

Kazao je da je konačna poruka zaštita radnika i radnica u trgovini koji nakon dugo vremena mogu provesti nedjelju s obitelji. “Što se tiče Zakona o izbornim jedinicama, logično je da je prilagodba, bez mijenjanja izbornoga sustava, zadovoljila ključne točke iz ranijih odluka Ustavnoga suda, a to je da se broj birača u svakoj izbornoj jedinici uskladi sa zakonskim rasponom od plus-minus 5 posto od utvrđene osnove”, rekao je. Naglasio je da nije “bila reforma izbornog sustava, nego tek modifikacija postojećeg sustava.”

‘Došli smo u zanimljivi finiš’

Na kraju se osvrnuo i na proces izbora glavnog državnog odvjetnika, Ivana Turudića. “Dovršen je proces koji je započet na temelju zakona, a zakon nalaže da se proces pokreće šest mjeseci prije isteka mandata aktualnog državnog odvjetnika”, kazao je. Potom je sumirao cijeli proces izbora koji je završio glasanjem u Saboru.

„Došli smo u vrlo zanimljivi finiš u potpunosti transparentnog izbora. Tri do četiri-pet dana prije glasanja, što se dogodilo? Dogodio se po mom dubokom uvjerenju, politički kontekst bez presedana u kojem je najprije predsjednik Milanović, temeljem ranije uloge premijera, u dogovoru s tadašnjim ministrom a današnjim predstojnikom Ureda, najedanput nakon što je sve ovo dovršeno, oni su se dosjetili da se sjećaju nekih operativnih izvješća SOA-e iz 2015. godine“, kazao je.

‘Problematičan je trenutak kada se upozorava’

Dodao je kako je za javnost važno da kaže da mu je trebalo osam godina da od predsjednika i SOA-e dobije papire koji se zovu operativna izvješća. „U osam godina ih do sada nisam dobio nikad. Izvješća govore o susretima Turudića i Mamića, bez da sasvim jasno možete vidjeti tko se s kim sastaje a nemate pojma o tome o čemu su ti ljudi razgovarali“, rekao je.

„Problematičan je trenutak kada se na to upozorava i detektiranje dobre namjere ili zle namjere u vezi konačnoga odabira. Netko tko je upoznat s nekom takvom informacijom, mogao je kada je DORH objavio kandidate odmah signalizirati Vladi i Saboru. To se nije dogodilo nego se politički čeka pred glasanje da bi se tada navodno signaliziralo“, rekao je.

‘Ja ovdje detektiram dvije zle namjere’

Kao drugu, još zanimljiviju situaciju, naznačio je objavu SMS-ova Turudića i Josipe Rimac. „Informacije iz tajnih mjera su korištene na način da su strukture države, svi koji su imali uvid u podatke, a prije svega ih imaju oni koji na tom spisu rade u Uskoku. Znaju da to postoji, vidjeli su to i oni su propustili signalizirati, Vladi i Saboru, nešto što oni imali četiri ili pet godina. Onda te poruke, gle čuda, budu plasirane u jedan, a onda i drugi medij“, kazao je.

„Ja ovdje kao predsjednik Vlade detektiram dvije zle namjere. Ne dvije dobre namjere. Ako je nešto zaista problematično recite na početku. Ako čekate zadnji tren, nije vam bitan kandidat i transparentan proces, nego vam je bit napraviti političku štetu Vladi. To je bit onoga što smo vidjeli“, kazao je.

‘Odgovornost nečinjenja bi prebacili na nas. Neće’

„To govorim s potpunim uvjerenjem iz sljedećih razloga: da je 2015. Vlada Milanovića, tadašnji državni odvjetnik Cvitan, ministar pravosuđa Miljanić, ministar Ostojić, da su procijenili da je nešto problematično, imali su sve mehanizme da nešto poduzmu. Nisu poduzeli ništa. Zašto ministar pravosuđa nije po zakonu pokrenuo stegovni postupak? Nisu učinili ništa. Ili su gledali mogu li nešto dokazati, ili su iz političkog oportuniteta zadržali tu informaciju za sebe kako bi je pustili kada im se to čini oportunim“, kazao je.

U ovom slučaju je, kazao je, teret odgovornosti na onima koji su bili šef SOA-e, glavnog državnog odvjetnika, ministar pravosuđa i premijera. „Svu svoju odgovornost nečinjenja i propusta bi danas u ispolitiziranom kontekstu htjeli prebaciti na nas. Neće. Neće!“, rekao je.

Bijesan jer mu Uskok nije poslao SMS-ove

„Ista stvar je za ove koji su po službenoj dužnosti, ako već provode istražne radnje i dižu optužnice protiv jedne gospođe, dužni, kao netko tko dobiva plaće od države, a to je ovdje Uskok, signalizirati svojoj hijerarhiji, što mi se čini da nisu, da postoje takve poruke ili pak upozoriti Vladu“, rekao je.

„Te informacije su, ničim izazvane, hrabro i anonimno, u interesu javnosti, došle u jedan medij. Iskoristio sam ovu prigodu da opišem još jednom što se dogodilo i da podcrtam da je kandidat prošao sigurnosnu procjenu za suca 2009, 2014. i 2019. Ja sam kao odgovoran premijer tražio sigurnosnu provjeru iz rezimea dokumenta koji sam dobio se pouzdano može utvrditi da SOA smatra da nema sigurnosnih zapreka da bude predložen za glavnog državnog odvjetnika“, rekao je.

Dodao je kako Turudić nije član stranke, sudio je u brojnim osjetljivim predmetima i donosio važne odluke. „Ne mogu o njemu odati sliku da je samo na jednoj političkoj liniji. Njegove odluke to opovrgavaju. Zato ne dvojim u nepristranost, neovisnost, samostalnost, a iznad svega zakonitost budućeg djelovanja glavnog državnog odvjetnika“, kazao je.

‘Ovo je bio pokušaj političkog udara’

Kazao je da je politika Vlade da poštuje DORH, ustavni položaj i nepristranost koju ima. Jasno podvlače crtu, dodao je, pri tome da se svatko treba držati svojih nadležnosti i ne petljati se drugima u njihove nadležnosti. „Važno je da svatko od nas u zreloj demokraciji tu svoju ulogu ispunjava na pravedan, transparentan i neovisan način“, kazao je.

„Ono što smo doživjeli u zadnji nekoliko dana bio je pokušaj političkog udara i nanošenja političke štete Vladi“, zaključio je.