Plenković maloprije zanijekao da je Milanović šef države: 'Nitko normalan mu ne bi dao legitimitet'
'On je tek predsjednik s vrlo limitiranim ovlastima'
Premijer Andrej Plenković danas je u posjetu Istri gdje je dao izjavu medijima. Prvo se osvrnuo na, kako je kazao, važne političke događaje dana. “Dan je važan za ispunjavanje ciljeva i programa Vlade, nakon što smo usvojili paket pomoći od 1,7 milijardi eura, kako bismo pomogli da kao društvo prođemo kroz ove teške mjesece i godine pred nama”, kazao je.
Dodao je da je Sabor danas izglasao nekoliko važnih zakona od kojih je dio vezan i za paket pomoći građanima. “Sabor je usvojio i dva zakona kao paket reforme zdravstva, gdje se u središte stavljaju prevencija i pacijent. Još jedan zakon je usvojen, Zakon o trgovini čime smo ispunili predizborno obećanje o reguliranju rada nedjeljom, pronalazimo balans između obiteljskog i poslovnog života, idemo na 16 radnih nedjelja”, kazao je.
Ocijenio je da je danas zaokruženo pet sjajnih dana u kojima su imali niz konzultacija i dogovora s partnerima. Kazao je i kako je jučer prilično ekstenzivno govorio o suradnji s predsjednikom Milanovićem pa nastavio govoriti o imenovanju raznih dužnosnika.
O Milanoviću: ‘Ni pisma ni razglednice…’
“Te odluke se kao prije tri godine mogu napraviti, kada je on sve blokirao, dali smo predložena imena za diplomatska imenovanja koja je on blokirao. Kada je riječ o VSOA-i, sukladno zakonu, ministar Banožić je uputio prijedlog s nominacijom Mije Validžića koji je indiciran i stručan za tu temu, da preuzme dužnost od gospodina Kindera. I to blokirano stoji kod predsjednika”, kazao je.
Rekao je i da je Vlada predložila i novog čelnika obalne straže kao i vojnog predstavnika pri NATO-u što je predsjednik, kazao je, blokirao. “Što se tiče naših susreta, prije nešto više od godinu dana, kada se dogodila brutalna ruska agresija na Ukrajinu, istog dana, 24. veljače kada Rusi ulaze u Ukrajinu i idu ka Kijevu ja tražim službeno sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost i to se lakonski odbija”, rekao je.
“Ako postoji ijedan trenutak u našem paralelnom mandatu kada smo se trebali sastati zbog sigurnosnih ugroza, to je bio taj trenutak. Ni pisma ni razglednice… Nakon toga je uslijedilo njegovo potpuno soliranje i danas ponovljeni proruski stavovi, bez ikakvih konzultacija s Vladom koji su u potpunosti suprotni onome što radimo i što je prirodna pozicija Hrvatske kao europske države, NATO članice, zemlje koja nije ni neutralna ni nesvrstana, koja pruža veliku podršku Ukrajini. Imamo dijametralno različita stajališta.”
‘On nije šef države nego predsjednik s limitiranim ovlastima’
Ustvrdio je potom i kako je predsjednik svojevremeno pokušao nametnuti ucjene saborskim zastupnicima da ne ratificiraju ulazak Švedske i Finske u NATO. “Onda je dio saborskih zastupnika slijedio njegov proruski stav kad smo izlagali prijedlog o sudjelovanju vojnika, na prijedlog MORH-a u vojnoj misiji za Ukrajinu, da ukrajinski vojnici dođu u Hrvatsku”, kazao je.
“Ne govorimo mi o idealnim odnosima, nije to debatni klub da bismo mi još jednom morali slušati ovu nepodnošljivu, nevjerojatnu, pristranu i krivu vanjskopolitičku tezu. Nama to ne treba. Imamo par imenovanja, imamo dokumente, pošaljemo ih i to je to. Kada bismo mi kao Vlada sjedili s njim to znači da bismo legitimirali u političkom smislu njegove stavove o tome da je HDZ banda, da smo lopovska organizacija, nacisti, udbaši, ne znam… gojenci”, kazao je.
“Nema šanse da mi sjednemo s nekim tko to u političkom smislu kao šef države, a u biti nije šef države nego predsjednik s vrlo limitiranim ovlastima, govori nama. Zašto bismo mu mi dali legitimitet? Ne bi nitko tko je normalan”, kazao je.
Tvrdi da Milanovića strani dužnosnici izbjegavaju
Dodao je da je suradnja “u normalnim okvirima s odgovornim osobama moguća” dok u “nenormalnim okvirima, s političkim divljaštvom to ne dolazi u obzir.” Na to, ocijenio je nitko ne bi pristao.
Nastavio je govoriti o posjetima stranih dužnosnika Hrvatskoj. “Ovdje je nedavno bio španjolski premijer, nije se susreo s njim, bila je danska premijerka, nije se susrela s njim, jučer je bio predsjednik kanadskog parlamenta i nije se susreo s njim, bio je potpredsjednik vlade Italije i nije se susreo s njim. Razumijete koju mu poruku šalju naši saveznici i partneri? I mi čujemo ovo što govorite godinu dana i niste naš sugovornik”, kazao je.
‘“Ne želimo politikantstvo nego cjelovito rješenje’
Mediji su ga na koncu pitali i za današnju odluku o roditeljima odgojiteljima i mjeri 6+6. “Što se tiče zakona o socijalnoj skrbi, nedavno smo opoziciji predložili zakon za povećavanje naknada i ista ta opozicija je glasala protiv. Isti ovi koji su danas bili dio inicijative. Pitanje naknada ćemo riješiti, ministar Piletić je danas više nego jasno kazao da ćemo predložiti cjelovito rješenje”, rekao je.
Dodao je da u mandatu njegove Vlade praktički nema naknade ili prava koje nije povećano pa posebno istaknuo odluke o posebno skupim lijekovima. Kazao je da će zamoliti Beroša da predstavi koliko se za te lijekove izdvajalo npr. 2015. godine a koliko se izdvaja danas.
“Ne želimo politikantstvo nego cjelovito rješenje. Roditeljima njegovateljima smo povećali naknadu s 2500 na 4000 kuna. Rekao je da je Mrak Taritaš nedavno bila protiv povećanja naknada a danas je za ovu odluku. “Nismo za licemjerno manipuliranje ljudskom nesrećom. Tu smo da pomognemo”, kazao je.
Pitali ga i o izborima: ‘To je daleko’
Novinari su ga pitali i o nadolazećim izborima. On je kazao da do toga ima preko godine dana i da svima želi da se takmiče u demokratskom duhu pa dodao da oni u Vladi smatraju da su napravili dosta toga. Nabrojao je uspjehe od povećanja naknada, mirovina i minimalnih plaća, povezivanja Hrvatske preko Pelješkog mosta, ulaska u Schengen i uvođenja eura.
“Imamo puno postignuća a utakmica je otvorena svakome, ovo je demokratska zemlja. Trudit ćemo se dobiti povjerenje građana kada dođe vrijeme, ali izbori su daleko”, zaključio je.