Plenković na kongresu EPP-a: 'Refleksno smo se priklonili Ukrajini jer smo i sami bili žrtva agresije'
Rekao je da u 90-ima ne samo da nismo vidjeli takvu mobilizaciju međunarodne zajednice, već smo se morali braniti pod embargom na uvoz oružja
Hrvatska je “vrlo brzo, gotovo refleksno” podržala Ukrajinu i osudila Rusiju jer je sama bila žrtva agresije u Domovinskom ratu, poručio je u Rotterdamu na kongresu Europske pučke stranke (EPP) hrvatski premijer Andrej Plenković. “Budući da smo zemlja koja je bila žrtva agresije režima Slobodana Miloševića, podrška vlade i hrvatskog naroda Ukrajincima stigla je vrlo brzo, gotovo refleksno”, kazao je Plenković na panelu “Ujedinjeni u solidarnosti: Obrana zapadne demokracije”.
Njegovi su sugovornici bili grčki premijer Kiriakos Micotakis, nizozemski ministar vanjskih poslove Wopke Hoekstra i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, dok je panel moderirao glavni tajnik EPP-a Antonio Lopez-Isturiz. Hrvatski premijer smatra da se trenutno sukobljavaju zagovornici upravljanja svijetom na “kooperativan način” s jedne strane i “konfliktan” s druge strane te da takvom trenutku nitko ne može stajati po strani.
Pritom je istaknuo da je zapad pružio “nevjerojatnu pomoć” Ukrajini i da postoji “međunarodna mobilizacija” za Ukrajinu. “Govorim to kao netko iz zemlje koja je također bila žrtva agresije. U 90-ima ne samo da nismo vidjeli takvu mobilizaciju međunarodne zajednice, već smo se morali braniti pod embargom UN-a na uvoz oružja”, kazao je Plenković.
🔵EPP Plenary debate “United in Solidarity: Defending Western Democracy” with @EP_President, @RobertaMetsola, Prime Minister of 🇬🇷 @kmitsotakis, Prime Minister of 🇭🇷 @AndrejPlenkovic, Deputy Prime Minister of 🇳🇱 @WBHoekstra and EPP Secretary General @Tonoepp pic.twitter.com/QLC1Tlgfal
— EPP (@EPP) May 31, 2022
Plenković kazao da BiH ne bi trebala biti zadnji vagon u vlaku za EU
Napore podrške Ukrajini nužno je nastaviti i održati, dok bi države članice EU-a trebale i same ojačati svoje resurse, smatra hrvatski premijer. “Mi primjerice imamo najveći proračun za vojsku ikada i nastavit ćemo održivo ulagati u naše vojne kapacitete”, kazao je Plenković.
Na panelu se govorilo i o mogućem proširenju Europske unije. Plenković je, na pitanje o europskom putu Ukrajine, odgovorio da će Hrvatska kao najmlađa članica Europska unije biti posljednja koje će se suprotstaviti proširenju Unije. Napomenuo je i da Bosna i Hercegovina i Kosovo nemaju status kandidata te da BiH ne bi trebala biti “posljednji vagon u vlaku prema Europskoj uniji”.
Na #EPPRotterdam sudjelujem u raspravi s @RobertaMetsola, @kmitsotakis, @WBHoekstra i @TonoEPP o posljedicama agresije na #Ukraine i izazovima pred @EPP. U krizi bez presedana, naša politička obitelj mora biti predvodnik rješenja problema te biti snažno uz građane i gospodarstvo. pic.twitter.com/c5drYAQ59G
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) May 31, 2022
Kaže da se EPP treba zalagati za rješavanje osnovnih problema u BiiH
Poručio je da se EPP treba zalagati za rješavanje “osnovnih” problema koje BiH treba razriješiti na putu prema Europskoj uniji, poput usvajanja “pravednog izbornog zakona” kako bi se sva tri konstitutivna naroda osjećala “dobro i lagodno” u BiH. “Trebamo nastaviti inzistirati na tim pitanjima jer je to esencijalno”, kazao je Plenković, referirajući se na zahtjev za promjenom izbornog zakona kako bi se onemogućilo da brojniji Bošnjaci Hrvatima biraju predstavnike.
Na 27. kongresu Europske pučke stranke 31. svibnja i 1. lipnja 735 delegata izabran je novi predsjednik – jedini kandidat bio je Manfred Weber iz bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU). Bit će izabrani i glavni tajnika, deset potpredsjednika i rizničara. Među 11 kandidata za potpredsjedničke pozicije je i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica (HDZ).
🔵 Congratulations to @ManfredWeber who has been elected EPP President with 447 votes! pic.twitter.com/u8fUTMNeo5
— EPP (@EPP) May 31, 2022