Plenković neće obići Baniju, pamti grudanje i zvižduke. S obzirom na brzinu obnove, dobro je i prošao

Prošle su točno dvije godine od strašnog potresa koji je pogodio Petrinju i okolicu, odnijevši živote te izazvavši ogromnu materijalnu štetu. Usprkos tome što je riječ o jednoj od najvećih tragedija u bližoj povijesti Hrvatske, premijer Andrej Plenković danas neće posjetiti stradale krajeve. “Nećemo zato što smo bili prije koji dan, imamo puno aktivnosti danas i sutra, pripremamo se za Schengen i euro. Obnova ostaje stalni prioritet”, objasnio je novinarima. Umjesto premijera, neugodna dužnost dopast će nekoga od ministara ili državnih tajnika.

Plenkovićevo objašnjenje da je previše zauzet za posjet Baniji na godišnjicu potresa zvuči prilično neuvjerljivo. Vjerojatnije je da premijer želi izbjeći neugodnosti, posebno s obzirom na to da sigurno vrlo dobro pamti grudu snijega i glasno negodovanje kojim su ga stanovnici Petrinje dočekali na prošlogodišnjoj obljetnici potresa. Tada je premijer osobno obišao stradalo područje, a njegovo pojavljivanje izazvalo je ogorčenje među ljudima razočaranim zbog sporosti obnove. Ispred crkve u Petrinji netko je na njega bacio grudu snijega, zamalo ga promašivši.

Osim grudanja, Plenković se morao suočiti sa zvižducima i glasnim protestima Petrinjaca koji su ga dočekali povicima “hoćemo obnovu” i transparentima na kojima su izražavali bijes zbog nebrige vladajućih. Plenković je tada pokušao uvjeriti javnost kako ga incident nije uznemirio, rekavši kako mu ništa što je doživio u Petrinji “nije problem”. Činjenica da je ove je godine odlučio preskočiti obilazak Banovine sugerira da se premijer ne želi ponovno izložiti sličnim neugodnostima.

Plenković kaže da je zadovoljan dijelom obnove

S obzirom na posljednje Plenkovićeve riječi i na to koliko je malo učinjeno na obnovi tijekom protekle godine, jasno je zbog čega bi se premijer pribojavao susreta sa stanovnicima područja uništenih u potresu. Prošlog je tjedna Plenković gostovao na Hrvatskom radiju, gdje je nabrajao što sve smatra uspjesima svoje u Vlade u protekloj godini. Na kraju je, tek kao usputnu zabilješku, spomenuo obnovu na Baniji za koju je priznao da ide “nestvarno sporo”.

S obzirom na tu neočekivano iskrenu ocjenu neuspjeha svoje Vlade, u javnosti je prilično negativno odjeknula izjava koju je dao nekoliko kasnije dana, kada je izrazio zadovoljstvo nekim segmentima obnove. “Dobro idu javne ustanove, višestambene zgrade, dobro ide nekonstrukcijska obnova, a ono što moramo ubrzati je izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća na Banovini”, kazao je Plenković.

Dodao je da se obnavljaju višestambene zgrade u kojima će ogroman broj ljudi danas smještenih u kontejnerskim naseljima dobiti stanove. “Jedan dio ljudi htio je ostati blizu svojih kuća, ostati i u Petrinji, i zbog toga je još uvijek tamo u kontejnerima”, ustvrdio je.

‘Gore je nego prije dvije godine’

Znatno manje optimističnu sliku stanja na Baniji oslikala je dogradonačelnica Gline, Branka Bakšić Mitić. “Danas je gore nego prije dvije godine. Tada smo bili u šoku, ali imali smo nadu, puno je ljudi dolazilo, pomagalo, a onda je na red trebala doći država, ali nije. Dvije godine nakon petrinjskog i tri nakon zagrebačkog potresa oni pričaju o šest novoizgrađenih kuća. Pa dobro, tko je tu lud?! Ljudi iz kontejnera gledaju ruševine svojih kuća.

Nakon dvije godine kontejneri prokišnjavaju, voda mrzne, ljudi gube nadu. Puno je ljudi umrlo u kontejnerima. Nisu to uvjeti za život. Jedna je starija gospođa smršavjela 25 kilograma otkad je u kontejneru, ona je sada sjenka”, opisala je Bakšić Mitić stanje na Baniji za Večernji list.

“Izgrađeno je oko 40 zamjenskih kuća, ali privatnim donacijama. Ako je država u dvije godine obnovila samo šest kuća, to je sramota. U dvije zgrade koje su u većinskom vlasništvu države, trebalo jer samo popraviti dimnjake, ali to još nije učinjeno. A znamo da su Makarska, Gunja, Skoplje, Banja Luka obnovljeni samo za godinu dana, što znači da kod nas nešto ne štima”, zaključila je dogradonačelnica Gline.

Najmlađa žrtva je imala 13 godina

Poguban potres magnitude 6,2 prema Richteru s epicentrom tri kilometra od Petrinje dogodio se 29. prosinca 2020. godine u 12:19 sati. U Majskim Poljanama kod Gline poginulo je petero osoba, u Petrinji je smrtno stradala 13-godišnjakinja Laura Cvijić, najmlađa žrtva potresa na Baniji. Među stradalima je i žena koja je ozljedama zadobivenima u potresu podlegla u ožujku 2021. Još dvoje građana poginulo je u raščišćavanju ruševina, pokazuju podaci Civilne zaštite, dok ozlijeđenih u potresu bilo ukupno 28.

Veliku materijalna oštećenja zabilježena su u tri županije – Sisačko-moslavačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj. Svjetska banka procijenila je štetu na ukupno 5,5 milijardi eura. Telegram je opsežno pokrivao neuspjehe Hrvatske vlade u nastojanjima da se saniraju posljedice katastrofe i obnove pogođena područja. Stanovnicima koji su u trenu ostali bez kuća istog dana pohrlili su u pomoć brojni građani iz čitave Hrvatske, koji su prikupljali i donirali hranu, pripremali obroke, raščišćavali ruševine…

Građani su sami automobilima donosili pomoć u hrani i ostalim potrepštinama, na potresom pogođenom području viđene su brojni volonteri i skupine mlađih ljudi s lopatama koji su pomagali lokalnom stanovništvu u raščišćavanju terena. Dvije godine kasnije posljedice potresa vidljive su u velikom broju neobnovljenih kuća po brojnim selima te u Glini i Petrinji, gdje obnova gradske jezgre nije krenula, već se očekuje početkom sljedeće godine postavljanje skela i radove na prvoj od 26 zgrada.

Rijetki su se vratili u svoje domove

Na području Gline razmješteno je 700 kontejnera u kojima ljudi iz zgrada s crvenim i žutim naljepnicama čekaju konstrukcijsku obnovu ili zamjensku gradnju, a među njima ima ih i koji nemaju svoje nekretnine, pa čekaju neki drugi oblik odgovarajućeg smještaja. Na petrinjskom području, koje je od zadnjeg popisa izgubilo 5000 stanovnika, u kontejnerskim naseljima i kontejnerima uz kuće također je veliki broj stradalnika. Trenutno ih je na području čitavog grada oko 1600 te 212 u tri kontejnerska naselja.

Tek su rijetki imali sreće vratiti se u svoje domove, jer je dosad na području čitave županije pod palicom države sagrađeno tek šest zamjenskih kuća, a 109 ih se gradi. U izgradnji je i 16 višestambenih zgrada u sklopu operativnog programa konkurentnosti i kohezije. U konstrukcijskoj organiziranoj obnovi nije obnovljen ni jedan objekt, a Središnji državni ured koji je nadležan za tu županiju završio je postupak javne nabave za 50 konstrukcijskih obnova.