Plenković nezadovoljan tek dijelom obnove: 'Nudili smo ljudima normalan smještaj, ali oni su htjeli ostati'
Premijer je veći dio uvodnog govora posvetio hvalisanju uspjesima
Danas se održava zadnja sjednica Vlade u 2022. godini. Uvodno se obratio premijer Andrej Plenković koji je prvo rezimirao glavne teme godine. Podsjetio je na drugu godišnjicu potresa na Baniji pa kazao: “Izražavamo suosjećanje s obiteljima smrtno stradalih kao i sa svima koji su nastradali i time su na određeni način pod dojmom i drukčijim životom nego prije potresa”, kazao je.
Rekao je da je Vlada od samog početka pomagala u svim aspektima. “Mogu samo kazati da je do sada za različite interventne mjere i socijalnu pomoć od hrane do troškova grijanja Vlada izdvojila dvije milijarde kuna”, kazao je.
“Što se tiče dinamike obnove, podijelio bih stvar na dva segmenta: dio kojim smo zadovoljni i kojim nismo. Zadovoljni smo nekonstrukcijskom obnovom i izgradnjom višestambenih zgrada. Kada se one završe, riješit će se velik broj ljudi iz privremenog smještaja”, kazao je.
‘Nije dobra brzina izgradnje zamjenskih kuća’
Podsjetio je da su u početku ljudima ponudili da idu u normalan smještaj, ali je dio sugrađana htio ostati “blizu svojih kuća.” Dodao je: “No, ono što nije dobro, čega smo svi svjesni, je brzina konstrukcijske obnove i izgradnja zamjenskih kuća. To je jedan od dva segmenta koji se treba ubrzati u 2023. godini”, kazao je.
“Mi ćemo danas donijeti odluku o financijskoj pomoći Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji”, dodao je premijer. Kazao je da će se aktivnosti iz obnove za 2023. fokusirati i na područje Zagreba. Od drugih tema je izdvojio sastanak sa županima te izbor Borjane Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH.
Kaže da smo spremni za Schengen i euro
Govorio je i o uvođenju eura. “Sve je spremno za taj veliki korak sa subote na nedjelju čime postajemo 20. država članica europodručja. To je ogromno postignuće. To je projekt naše Vlade o 2017. na kojem smo sustavno i predano radili”, kazao je.
Rekao je i da je održan sastanak skupine za pristupanje Schengenu pa podsjetio da ulazimo i u njega s 1. siječnja. “Bit ćemo među zemljama gdje nema prepreka i čekanja. Dakle, bez kontrole i putovnica, država koja je orijentirana na turizam, u velikoj mjeri autodestinacija…”, kazao je.
Zaključio je da je gotovo sve vezano za Schengen napravljeno u mandatu njegove Vlade. “Mi ćemo 26. ožujka u punini postati dio Schengena jer će tada u zračnim lukama na snagu stupiti i Schengen. Oboje ćemo obilježiti u noći sa subote na nedjelju. Prvo će ministar Filipović i guverner Vujčić na bankomatima uzeti eure, ministar Božinović će na slovensku granicu, u nedjelju dolazi Ursula von der Leyen prvo na Breganu pa ćemo s njom biti i u Zagrebu, htjela je to podijeliti s građanima”, kazao je.
‘2022. je bila izazovna u nizu aspekata’
Ocijenio je da je “2022. bila izazovna u nizu aspekata.” “Mislim da smo temeljem iskustva u brojnim krizama koje smo prolazili počinili brojne iskorake”, kazao je. Govorio je potom o svim mjerama Vlade uslijed krize nastale nakon invazije Rusije na Ukrajinu.
“Ovo je godina strateškoga projekta za Hrvatsku, spajanje hrvatskog teritorija Pelješkim mostom, povezivanje juga s kontinentalnom Hrvatskom. Tako smo dugoročno riješili pitanje prometne izolacije juga”, kazao je. Dodao je i da je ovo godina u kojoj imamo najviši kreditni rejting pa ocijenio da to znači kako smo unatoč krizi imali kao sidro članstvo u EU i da smo podigli rejting.
Govorio je kako je u Hrvatskoj rekordan broj zaposlenih pa govorio o rasu plaća, minimalnih plaća, neto plaća, osnovica, prosječnih mirovina. “Prihodi u turizmu su nam rekordni to se vidjelo i po fiskaliziranim računima u turizmu, bit će bolji od rekordne 2019. godine”, kazao je pa najavio jednu od najviših stopa gospodarskog rasta u EU.
Najavio planove za 2023. godinu
“U idućoj godini ostaju teme kojima ćemo se baviti: prvo obnova, drugo demografska revitalizacija, treće rad na smanjenju stope inflacije, to treba biti na manje od šest posto. Također, ulagat ćemo u energetski i prehrambeno neovisnu Hrvatsku. LNG terminal na Krku je promijenio naš strateški položaj i to skupa s dodatnim ulaganjem nas i na EU i regionalnoj razini čini referentnim tržištem”, kazao je.
Dodao je da Vlada želi ubrzati korištenje sredstava iz NPOO-a te da žele početi godinu rastom minimalnih plaća. “Takvog rasta nema nigdje na godišnjoj razini u EU. Osigurali smo besplatne školske obroke, donijet će se novi Zakon za rad nedjeljom, bit će ih 16, to je veliki iskorak za njegovanje obiteljskog života. Reforma zdravstva, regionalni razvoj, nastavak poticajnog poslovnog okruženja i ispunjavanje niza reformi”, kazao je.
Ocijenio je da je puno izazova i posla i da će biti uloženo puno ruda Vlade i vladajuće većine. Zahvalio je svim partnerima i kazao: “Mislim da trokut između HDZ-a na desnom centru, liberalnih stranaka i predstavnika nacionalnih manjina pravi okvir za razvoj Hrvatske i stabilnost bez čega ne bi bilo ovih postignuća.” Rekao je na koncu da se po prvi put usvaja i nacionalni plan za suzbijanje seksualnog nasilja.