Vlada predstavlja proračun za iduću godinu, Plenković još jednom objašnjava kako su puno učinili za građane
Sjednicu Vlade pratimo uživo
Danas je u 14 sati u Banskim dvorima počela sjednica Vlade. To je prva nakon dugo vremena ponovno u tom prostoru, budući da su se od zagrebačkog potresa održavale u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici.
Na današnjem dnevenom redu je proračun za 2023. godinu te projekcije za 2024. i 2025. godinu. Premijer Plenković je uvodno kazao kako se proračun donosi u trenutku kada su svijet, Europa i Hrvatska obilježeni posljedicama nekoliko kriza: covid krize, ruske agresije na Ukrajinu te efekte te krize na energetsku situaciju i opskrbne lance.
“Vrijeme je da rezimiramo kako smo se snašli i kako vidimo proračun u 2023., a naravno i 2024. i 2025. godini. Ovo je prvi proračun koji će se odnositi na vrijeme kada ćemo biti u Europodručju i u Schengenu”, kazao je. Podsjetio je i da u Europodručje i Schengen ulazimo “zbog odgovorrnih politika Vlade”.
‘Godina pred nama će biti specifična i prijelazna’
Govorio je o procjenama rasta hrvatskog gospodarstva i dodao da su vladine procjene manje od ovih iz EU ili kreditnih agencija. Kazao je i: “Na kraju smo agilnošću gospodarstva, predanosti hrvatskih radnika, pravodobnim mjerama Vlade u krizama, dobrim korištenjem europskih sredstava, odličnom turističkom sezonom stvarali kontekst za gospodarski rast.”
Kazao je da se zato planira veći rast u 2024. i 2025. godini. “Godina pred nama će biti specifična i prijelazna u pogledu rasta. Niz je izazova, ali bit ćemo fleksibilni i spremni na reakcije”, rekao je. Podsjetio je na mjere iz travnja i rujna, dodavši da politika Vlade brine o obiteljima, gospodarstvenicima i radnicima i da želi da oni prođu kroz krizu sa što manje teških situacija.
“U godini pred nama ćemo voditi računa o tri bitna aspekta: da i ovaj proračun bude za ublažavanje posljedica krize s kojima smo suočeni”, kazao je. Pojasnio je da to znači kako bi građani bez mjera Vlade plaćali skuplju struju, plin i gorivo. Bilo bi, kaže, manje potpora za sve ugrožene skupine.
Koji su još ciljevi proračuna?
Jedan od ciljeva proračuna je očuvati gospodarski rast i razvoj. Naglasak pritom, kaže, ostaje na zelenoj i digitalnoj tranziciji. Treba i “dinamizirati proces obnove od potresa.”
“Dogovori sa sindikatima su uključeni u proračun, a podsjećam da smo digli i minimalnu plaću. Tu su i demografske mjere, obnova vrtića, sufinanciranje stambenih kredita. Isto tako osiguravaju daljnje ulaganje u obrambene sposobnosti u promijenjenim geopolitičkim okolnostima”, rekao je.
Prvi proračun u eurima
Ministar Primorac potom je počeo predstavljati nacrt prijedloga proračuna za 2023. godinu te projekcije za 2024. i 2025. godinu. “Ovaj proračun je po mnogočemu specifičan. Prije svega to je prvi proračun u euru”, kazao je ministar.
Ministar je kazao kako se u 2023. planiraju prihodi od 24,9 milijarde eura, devet posto više u odnosu na 2022. godinu. Planiraju se i rashodi u iznosu od 26,7 milijardi eura što je 8,8 posto više nego u 2022. godini.
Prema projekcijama, 2024. će prihodi iznositi 24,8 milijardi eura, a 2025. 25,8 milijardi eura. Za 2024. su rashodi projicirani u iznosu od 25,6 milijardi eura a za 2025. u iznosu od 25,9 milijardi eura.
Povećanje rashoda za 2023.
Povećanje rashoda za 20203. u iznosu od 2,1 milijarde eura ide na zaposlene, socijalnu skrb i mirovinski sustav, nastavak provedbe demografskih mjera i HZZO. Rashodi se povećavaju i zbog obnove od potresa te investicijskih projekata ulaganja u obrazovanje i zdravstvo.
Zelena i digitalna tranzicija, jačanje obrambenih sposobnosti diverzifikacija dobavnih pravaca u energetici u što je ubrojana izgradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo te povećanje kapaciteta LNG terminala za 75 milijuna eura, također su navedeni kao razlozi povećanja rashoda za 2023.
🔴 [UŽIVO] U tijeku je 166. #sjednicaVRH.
Prijenos ⬇️https://t.co/buNbtnOQ2n
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) November 14, 2022