Plenković na sjednici Nacionalnog vijeća o euru, pričao kako je ova Vlada uspješna: 'Radili smo i na godišnjem'
Bilo je govora i o nadolazećoj krizi
Danas je održana sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Njome predsjeda premijer. Plenković je uvodno rekao kako je cilj sjednice vezan za tematsku sjednicu Vlade u 12 sati koja je posvećena usvajanju preko 60 prijedloga Zakona koje Vlada upućuje Saboru i koje će Sabor usvojiti kao dio Zakona za prilagodbu uvođenju euura.
“U završnoj smo fazi za uvođenje eura. Dobro je napomenuti da smo unatoč svim izazovima i krizama na pragu ostvarenja jednog od dva stateška cilja dublje intergacije u EU, jedan je europodručje, a drugi je Šengen”, kazao je Plenković pa nabrojao u periodu kojih sve kriza je ulazak u europodručje ostvaren, od Agrokora preko pandemije koronavirusa do rata u Ukrajini.
‘Ulazimo u klub najrazvijenijih zemalja Europe’
“Moramo se vratiti na ono što je bitno, a to je da članstvo u eurozoni Hrvatskoj jamči veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i ekonomskih šokova.
Ulazimo u klub najrazvijenijih zemalja Europe, najbolje povezanih s najsnažnijim mehanizmima solidarnosti i potpore u trenutnicma gospodarskih kriza. Članstvo će nam omogućiti niže kamate i veću konkurentnost”, rekao je.
‘Sve su to strateška ostvaranja dva mandata naših Vlada’
Dodao je da članstvo u eurozoni diže međunarodni rejting Hrvatske pa naglasio da je to vidljivo i na rejtingu Hrvatske u institucijama za kreditni rejting. “Sve su to strateška ostvaranja dva mandata naših Vlada”, rekao je. Opisao je kako je šengenski prostor dodatni legitimitet u pogledu slobode kretanja ali i toga da je Hrvatska u stanju štititi vanjsku granicu EU.
“Mi time ulazimo u krug samo 15 država koje su članice NATO-a, EU-a, europodručja i šengenskog postora”, kazao je i dodao da je ta tranzicija izrazito važna za razumijevanje položaja u kojemu smo. Kazao je potom da je pred nama u četiri mjeseca još dosta posla pa grupirao četiri glavna elementa na koja valja paziti.
Prvi je priroritet, kazao je, informiranost i zaštita potrošača koji moraju biti zaštićeni, kaže, od toga da netko lovi u mutnom. Drugi je provedba zakonodavnih i drugih aktivnosti, treći je, naveo je, prilagodba gospodarstva i društva. Četvrti je, kazao je, osvrnuti se na sve prednosti koje će nam članstvo u europodručju donijeti.
‘Sve mora biti u korist građana, potrošača’
“Što se tiče koristi za potrošače, podsjećam da 5. rujna nastupa obveza dvojnog iskazivanaj cijena i on će ostati do kraja 2023. godine. To je 16 mjeseci vremena i to znači da pod tim upućujemo građane da se percepcijski prilagode da je ono što je bilo u kunama, danas-sutra u eurima”, rekao je.
Istaknuo je da je nadzor dvojnog iskazivanja vrlo važan i to u dva elementa, jesu li dvojne cijene iskazane i jesu li iskazane po pravom tečaju. “Sve mora biti u korist građana, potrošača, onoga tko želi shvatiti koja je cijena u eurima, kakva je bila u kunama”, kazao je.
Naglasio je da ulazimo u europodručju u krizi. “Sve je veća inflacija u Europi ali i globalno i stoga je bitno da suprotno često isticanoj tezi: da će sve s eurom poskupjeti, da je taj rast u drugim zemljama koje su uvodile euro bio minimalan. Cilj je ojačati gospodarstvo i smanjiti njegovu ranjivost”, kazao je.
‘Vlada je radila i na godišnjem, 65 Zakona se nije promijenilo samo’
Potom je počeo govoriti o zakonodavnim promjenama rekavši kako se Saboru upućuje niz zakona. “Imamo dvije skupine Zakona, prvo one koji se mijenjaju samo zbog uvođenja eura. Njih je 65. Dakle, Vlada je radila i na godišnjem odmoru, 65 Zakona se nije promijenilo samo. U drugoj su skupini 23 Zakona za koje je predviđena redovna pocedura”, kazao je.
Kazao je kako će danas Europska komisija odobriti partnerski sporazum s Hrvatskom i da se to priopćenje očekuje danas. “Važno je podsjetiti zašto tako samouvjereno ulazimo u euro. Depoziti u eurima čine 76 posto depozita u bankama, 47 posto kredita u kunama su s valutnom klauzulom ueurima, dvije trećine turista koji dolaze u Hrvatsku su iz europodručja”, kazao je.
Usput je dodao kako je ovo najbolja turistička sezona. Nastavio je nabrajati zemlje koje su među zadnjima ušle u eurozonu, koliko su u njima rasle plaće i kako je euro utjecao na njih. “Primjeri su to koji empirijski dokazuju da je standard građana tih zemalja išao nabolje”, rekao je i kazao da je to poanta njegovih argumenata.
‘Ovome nitko ne može pobjeći i nitko ne zna koliko će trajati’
Naglasio je da je u trenutcima krize važno da budemo otporniji na šokove. Nastavio je govoriti o energetskoj krizi rekavši prvo da je ona vanjska, potom da je horizontalna te da pogađa sve. “Agrokor nije pogodio sve, potres je pogodio samo neke krajeve, covid je pogodio uglavnom one krhkog zdravlja i starije od 50. Ovome nitko ne može pobjeći i nitko ne zna koliko će trajati. Zato ćemo morati gledati kroz koncept održivosti suočavanja s krizom i stabilnosti javnih financija te kontinuitanog intervencionizma koji je postao zaštitini znak naše Vlade”, rekao je.
Zaključio je da je važno biti u području koje nas čini snažnijima, a to je, dodao je europodručje. Potom je na slideu iza njega pokazan kreditni rejting Hrvatske, koji je najveći ikada do sada. Kazao je da su kreditne institucije, kako bi dale ovaj rejting prvo gledale stabilnost Vlade.
“To se gleda tako imaš li pouzdanu većinu koja podržava Vladu koja zna gdje ide. Vrlo jednostavno, 76 ruku, jasan smjer Vlade. Najvažnije im je bilo da želimo u europodručje i nagradili su taj trud, rad, smjer i konzistentnost djelovanja Vlade”, rekao je. Na kraju je istaknuo “simpatičan detalj” rekavši kako je od izbora 2020. prošlo samo pet dana do ulaska u europskog tečaja mehanizma dva te da ćemo biti zemlja s najkraćim vremenom u toj čekaonici od svih ostalih. “Nitko nije bio kraće, to je bitan detalj”, dodao je.
Primorac najavio obvezu dvojnog iskazivanja od 5. rujna
Kako je na sjednici izvijestio ministar financija Marko Primorac, do kraja godine će u redovitoj proceduri doći do izmjene još 20-ak zakona. Primorac je podsjetio da od 5. rujna počinje razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima, koje će trajati sve do kraja 2023. godine. Od 5. rujna će i poslodavci na ispravama za isplatu plaća morati dvojno iskazati ukupni iznos isplaćen radniku, to jest plaću, otpremninu i druga materijalna prava.
To bi se već moglo odnositi na plaće za kolovoz, ukoliko će ih poslodavci isplaćivati nakon 5. rujna. Isti princip se odnosi i na mirovine. S razdobljem obaveznog dvojnog iskazivanja započinju i nadzorne aktivnosti od strane Državnog inspektorata, Porezne uprave, Ministarstva financija te još devet tijela, a doprinos u svemu će dati i sami potrošači i udruge za zaštitu potrošača, rekao je Primorac.
Dodao je i da će od 1. do 14. siječnja 2023. trajati i razdoblje dvojnog optjecaja, što znači da će građani moći još plaćati u kunama, a ostatak će im biti vraćan u eurima. Izjavio je i da se euro uvodi u situaciji opće inflacije, no da inflacija nije posljedica uvođenja eura. I sve dosadašnje analize u drugim zemljama koje su uvodile euro su pokazale da je kratkoročni efekt uvođenja eura na inflaciju iznosio od 0,2 do 0,4 posto, napomenuo je.
Filipović: ‘Etičkom kodeksu pristupilo 370 poslovnih subjekata’
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izvijestio je da je Etičkom kodeksu, kojem je cilj jamčiti transparentnu zamjenu kune eurom, dosad pristupilo 370 poslovnih subjekata. Filipović je podsjetio da je pristupanje Etičkom kodeksu svim poslovnim subjektima iz financijskog i nefinancijskog sektora koji imaju direktan odnos s potrošačima omogućeno od 16. kolovoza, pristupanje je dobrovoljno i besplatno, a cilj mu je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom.
“Cilj kodeksa je poslati poruku da postoje poslovni subjekti kojima se u procesu prelaska na euro može vjerovati”, rekao je Filipović. Dodao je i da će udruge za zaštitu potrošača moći identificirati poslovne subjekte koji eventualno budu neopravdano povećavali cijene, koji ih neće dvojno iskazivati ili će ih neispravno preračunavali i zaokruživali, a na svojim će internetskim stranicama moći objaviti listu s popisom onih koji se ne ponašaju kako bi trebali, najavio je Filipović.
Podsjetio je da su u srpnju potpisani ugovori s pet udruga, koje će prve izvještaje o praćenju objaviti do 15. listopada. Također, na stranici Etičkog kodeksa pohvale i kritike poslovnih subjektima će moći iznositi i građani, čime će se generirati svojevrsna lista “pozitivaca”, kao i “crna lista”, koja će samim time nositi reputacijski rizik za poslovne subjekte, rekao je ministar.
Proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama ide po planu
Viceguverner HNB-a Michael Faulend je izvijestio da proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama eura teče u skladu s planom, pri čemu se proces kovanja eurokovanica kreće i bolje od plana. Ako se tim tempom i nastavi, sredinom prosinca bi mogla biti iskovana i kompletna predviđena edicija za predopskrbu banaka i drugih institucija te građana.
Što se tiče nabave novčanica, sa središnjim banakama eurozona detaljno je dogovorena dinamika i količina opskrbe, u rujnu i početkom listopada bit će zaprimljene tri pošiljke novačnica, a do početka prosinca još tri. Prve tri pošiljke koje će doći do početka listopada, napomenuo je Faulend, količinski će biti u potpunosti dostatne za proces predopskrbe.
Slijedi pojedinačno potpisivanje ugovora između banaka i HNB-a
Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović izvijestio je predstoji pojedinačno potpisivanje ugovora između banaka i HNB-a, kojima će se definirati dinamika opskrbe eurokovanicama i novčanicama.
Podsjetimo, kako je izvijestio guverner HNB-a Boris Vujčić sredinom srpnja prilikom svečanog obilježavanja početka proizvodnje hrvatskih eurokovanica, cilj je da se do kraja ove godine otkuje oko 420 milijuna eurokovanica s nacionalnim motivima, dok je za iduću godinu planiran otkov njih oko 230 milijuna.