Plenković predstavio poreznu reformu kojom želi sebe prikazati kao heroja, a gradonačelnike negativcima

Predstavljeni su detalji

Jer ta će sredstva moći nadoknaditi samo tako da podignu poreze na dohodak, cijene vrtića, komunalnu naknadu i druga davanja građana. Tako će se oni zamjeriti biračima, a Plenković će se prikazati kao narodni dobročinitelj.

Detalje reforme predstavlja ministar financija Marko Primorac, a uz njega su tu i premijer te potpredsjednik vlade Oleg Butković i ministar gospodarstva Davor Filipović. Premijer je kazao kako će njih četvorica skupa predstaviti porezni paket izmjena Zakona koji će ići u Sabor s ciljem povećanja plaća građana. Mijenja se devet zakona sa slajda:

“Mi smo kao što znate do sada u sedam godina mandata imali niz krugova poreznih reformi koje su baš sve išle za poreznim rasterećenjem građana i gospodarstva. Samo da posjetim da je prihod jedinica lokalne samouprave porastao za milijardu eura u našem mandatu od 2017. naovamo”, kazao je premijer uvodno. Potom je kazao zašto izmjene idu baš sada.

Zašto reforma baš sada?

Premijer je kazao da se s reformom ide sada kako bi se povećale najniže plaće i povećala kupovna moć građana i smanjile nejednakosti. Drugi element je očuvanje gospodarskog rasta, a treće osnaživanje autonomije općina i gradova. Govorio je o BDP-u, njegovom rastu i padu u vremenu Covida te porastu inflacije i javnoga duga.

“To je bio efekt korone 2020. godine, a u 2021. se pokazuje enormna žilavost, snaga hrvatskog gospodarstva, radnika, u kombinaciji s mjerama hrvatske Vlade”, kazao je i podsjetio na Vladine potpore. Objasnio je kakva je situacija bila u 2021. godini, kao i 2022. godini, te govorio o prognozama za 2024. Zaključio je kako je ona, s obzirom na projekcije, “idealna godina za daljnja rasterećenja gospodarstva.”

“U takvim okolnostima nameće se logika da ako gospodarstvo usporava, a usporava jer će rast biti manji, daljnje rasterećenje treba stupiti na snagu početkom godine kako bi se povećao standard”, rekao je.

Što će reforma učiniti?

Kazao je da se u javnom prostoru puno govorilo o smanjenju stope PDV-a te da je Vlada snizila stopu PDV-a na brojne stvari, ali da trgovci nisu pratili to smanjenjem cijena. “Alternativna mogućnost povećanja kupovne moći građana je snižavanje poreznog opterećenja dohotka”, kazao je.

“Što će reforma učiniti? Pomoći će da njome obuhvatimo ljude koji su bili van dosega drugih krugova rasterećenja jer su imali premale prihode i nisu se ni kvalificirali za plaćanje poreza na dohodak. Reforma će povećati fiskalnu autonomiju općina i gradova i povećati fiskalnu decentralizaciju”, kazao je.

Vlada, kaže, ništa ne otima

Premijer je kazao da nijedna Vlada toliko nije surađivala s općinama, gradovima i županijama, pa predstavio slajd u kojemu je pokazao porast prihoda od poreza na dohodak i prireza u mandatima njegove Vlade. “Ovaj slajd pokazuje kako je teza da Vlada nešto uzima lokalnim jedinicama lažna”, kazao je i predstavio sljedeći slajd:

“Sada dolazimo do onoga kako povećati ljudima plaće a da nismo poslodavac, između ostalog. Prvo, kroz smanjenje poreza na dohodak kao mogućnosti. Puno se govori da su u Hrvatskoj velika davanja na rad”, kazao je premijer pa predstavio još jednu tablicu s prikazom implicitnih poreznih stopa na rad u članicama EU. “Davanja nisu visoka u Hrvatskoj, među najnižima su. Važan argument da razumijemo gdje smo mi to danas”, kazao je.

‘Mičemo pojam osnovice osobnog odbitka’

Rekao je da dolazimo do poreza na dohodak, pa zamolio ministra da objasni što se točno radi oko stope poreza na dohodak i kako će to omogućiti da se mogućim odlukama, koje će Vlada ostaviti lokalnim jedinicama, one same vide mogu li imati doprinosa povećanju plaća.

“Kao što možete vidjeti na slajdu, prva promjena koju ću rastumačiti je brisanje pojma osnovice osobnoga odbitka. Osnovica osobnoga odbitka je u jednom trenutku ubačena u naš porezni sustav, a na temelju nje se računao odbitak za uzdržavane članove. Sada to pojednostavljujemo. Mičemo pojam osnovice osobnog odbitka. Utvrđujemo samo osnovni osobni odbitak od 560 eura koji će se množenjem s koeficijentima utvrditi na način da daju povećane odbitke za uzdržavane članove”, kazao je.

Ministar je kazao i kako se podiže prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 eura na 50.400 eura. “Činjenica je da je dio građana povećanjem plaća upao u višu stopu pa povećanjem njegova praga neutraliziramo taj učinak”, kazao je.

Koliko će kome rasti plaće?

Prikazana je i tablica koja pokazuje koliko bi kome rasle plaće s obzirom na promjene. Ministar je kazao kako desni dio tablice pokazuje povećanje u eurima ali i u postotku. “Bitno je da se osobni odbitak povećava i rasterećuje te tako povećava i plaću građana. On bi, s obzirom na inflaciju, trebao biti na razini od recimo 531 na 580 eura. No, to bi stvorilo dodatan pritisak lokalnoj samoupravi i zato ga nismo povećali na taj iznos”, kazao je.

Ministar je nastavio govoriti o promjenama za lokalnu samoupravu. Ubacio se premijer koji je kazao da trenutno općine, ako žele, donose odluku o prirezu te dodao da ga nemaju sve općine. “To je već na njima, da biraju treba li im”, kazao je i dodao da može biti od 0 do 10 posto, 0 do 12, 0 do 15 te Zagreb 0 do 18 posto. “On se računa prema porezu na dohodak, 20 ili 30 posto”, kazao je.

“Po ovom prijedlogu mi kažemo jedinice lokalne samouprave, naprimjer općina s 10 posto prireza može imati maksimalnu stopu novog poreza na dohodak os 22 posto. Jednostavnije je administriranje, jedan porez a ne dva. Ako oni kao odgovorni čelnici procijene da recimo možda imaju toliko prihoda s obzirom na poboljšanju situaciju, volumen prihoda, projekte od države… Pa da imaju toliko sredstava i da to ne mora biti kao do sada, onda oni mogu odlučiti da oni što je bilo 22 ili 21 posto, bude primjerice 20 i tako omogućiti da ljudima naraste plaća”, kazao je i zaključio da je to prvi način.

Promjene u mirovinskom

Drugi način je, kazao je, smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje u prvi stup. “Moramo otkloniti čudnovate teze da bi mi ovako ugrozili mirovinski sustav ili da mi u debelim godinama ne mislimo na mršave”, kazao je.

Ministar Primorac je rekao da oko 53,5 posto poreznih obveznika ne podliježu plaćanju poreza na dohodak u ovoj godini. Budući da se na prva dva načina onima s najmanjim dohotkom ne povećava plaća, jedini instrument koji je preostao je smanjenje doprinosa za mirovinsko osiguranje.

“Stopa ostaje na 15 posto za prvi stup. Smanjenje stope doprinosa u prvom stupu značilo bi najviše koristi za one s najvećim plaćama, a cilj je rasteretiti one s najmanje plaće. Za one koji imaju bruto plaće do 700 eura, imaju fiksni izdatak u iznosu od 300 eura, a nakon toga, za one s plaćama od 700 do 1300 eura, taj izdatak se linearno smanjuje do osnovice od 1300 eura “, kazao je ministar. “To će biti novost u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje”, dodao je i kazao da će sve objasniti i na jednom primjeru.

Kako to izgleda na primjeru?

Ministar je sve objasnio na primjeru, prvi primjer bio je samac u Bjelovaru. Srednji dio tablice prikazuje sadašnje stanje, a desni dio tablice kako će sve izgledati nakon porezne reforme.

Drugi primjer bila je obitelj s dvoje djece. Srednji dio tablice prikazuje sadašnje stanje, a desni dio tablice kako će sve izgledati nakon porezne reforme.

Ministar je objasnio i koliko bi se neto plaća povećala samo povećanjem osobnog odbitka u porezu na dohodak bez uvođenja olakšice za doprinose kao i koliko bi se plaće povećale kroz olakšicu na doprinose za mirovinsko bez povećanja osobnog odbitka. Zaključio je kako to najjasnije pokazuje zašto su se odlučili izadirati u mirovinsko osiguranje.

“Iznosi su takvi da dominantno plaće rastu onima s najmanjim neto plaćama, da smo išli samo na jedno ili drugi ništa ne bismo postigli, oni s najnižim plaćama ništa ne bi dobili, dobili bi samo oni s većim ili srednjim primanjima”, kazao je.

Promjene za općine i gradove

Ministar Primorac onda je prešao na promjene za općine i gradove. Premijer je kazao kako je lokalna i područna samouprava godinama imala manje više iste prihode dok nisu krenule reforme njegove vlade. Pokazao je koliko je u postotku porastao prihod pojedinih županija, ali i gradova:

Pokazao je i koje sve poreze reguliraju jedinice lokalne i područne samouprave, a što im regulira država te ukazao što će sve od porezne reforme, odnosno od 204. godine regulirati jedinice lokalne i područne samouprave.

Premijer Plenković je ponovio kako država nikome ništa neće uzimati. Iz doprinosa će, kazao je, umjesto 61,3 posto plaćati 56,9 posto za mirovine, a ostatak će ići iz poreznih prihoda. “Ljudima ostaje više neto, a država će uplatiti ono što bi se inače uplatilo iz dijela o kojemu je ministar govorio o reformi za prvi mirovinski stup”, rekao je.

Predstavili i ostale izmjene

Premijer je kazao i da radimo jako dobar iskorak za gospodarske subjekte da podupiru kulturu i sport. To je do sada bilo limitirano, sada delimitiramo uz kontrole, čime ćemo omogućiti brojnim sportskim klubovima da privuku one koji žele podržati njihove aktivnosti.

Ministar je od ostalih izmjena, prvo govorio o napojnicama. Moći će se ostaviti preko kartica što dosad nije bilo moguće. Neoporezivo će biti do 3360 eura. “Osoba koja bude primala napojnice će do toga biti oslobođena poreza, preko 3600 eura godišnje računat će se porez od 20 posto”, kazao je. Po svakom naplaćenom računu će se iznos napojnice prijavljivati u sustav fiskalizacija, a mjesečni iznos napojnice će poslodavac prikazivati kroz JOPPD obrazac. Porez na dohodak obračunavat će se na iznos koji premaši neoporeziv iznos napojnice.

Ministar je govorio i o donacijama rekavši da će se moći donirati i više od dva posto prihoda prošle godine, ako postoje određeni programi ministarstva, poput gradnje sportske infrastrukture. Vrijednost imovine na koju se primjenjuje obračun za amortizaciju se povećava na 650 eura.

Mijenjaju se rokovi za poreze

Rok za plaćanje poreza na dohodak po godišnjem obračunu bit će 28. veljače. Do sada je bio prema danu podnošenja prijave. Rok za plaćanje poreza na dobit bit će 30. travnja, a ne u trenutku predaje. Ukida se porez po odbitku za istraživanje tržišta i poslovno savjetovanje, za dividende za područje Europskog gospodarskog prostora, za dividende za područje Europskog gospodarskog prostora a povećava se za surađujuće jurisdikcije s 20% na 25%.

Usto se mijenjaju Zakon o poreznom savjetništvu, Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza te se povećava raspon za porez za kuće na odmor. “On je bio do dva eura, gornja granica će se povećati do pet eura, i to je u suradnji s jedinicama lokalne samouprave”, kazao je.

Plenković je na kraju prezentacije rekao kako uz sve ovo što Vlada radi za poreznu reformu, lokalne jedinice od središnje države imaju enormnu potporu za financiranje projekata. Važno je da porezni segment shvatimo samo kao dio segmenta ukupne politike regionalnog razvoja i fiskalne decentralizacije. To je sastavnica naše šire političke volje da pomognemo gradovima, općinama i županijama”, rekao je.

‘Država od poreza na dohodak nema ništa’

Počela su potom pitanja novinara. Jedna novinarka je kazala kako je Vlada više nego korektna prema lokalnoj upravi. “Vi ste divni”, kazao je Plenković i dodao da se ne prodaju dobro ali da je ta teza točno. “S obzirom na to da ste im dali mogućnost da prirez zamjene većom stopom poreza na dohodak oni su manje više na istome, neutralni”, kazala je.

Pitala je zašto se Vlada odriče jednog važnog instrumenta ekonomske politike da preko poreznih stopa djeluje i usmjerava javna sredstva. Dodala je kako ona na prvu vidi da će lokalne jedinice posebno uz Jadran povećati porez na kuće za odmor jer im se limit pomiče i jer je to lakše napraviti nekome tko ne živi na tom području. “Puno je kapitala na Jadranu, a Slavonija je pusta, a ovime će većina novca otići Jadranu, a drugo da li HDZ razmišlja o porezu na nekretnine i imovinskom porezu”, pitala je.

Premijer je na to kazao da porez na dohodak godinama u cijelosti ide jedinicama lokalne samouprave. “Država od njega nema ništa, to je broj jedan. Drugo, ne da smo korektni prema jedinicama lokalne samouprave, ja sam kao premijer prvoga dana shvatio da je razmak koji je prije naše Vlade postojao između Vlade, županija i općina bio nakaradan”, kazao je.

‘Napravili smo puno obećanog’

Zato su, kazao je, interakciju napravili dinamičnom i non stop su na terenu. “Zato je vaša teza o korektnosti prema jedinicama lokalne samouprave jedina točna, teza da to radimo kako bi u ofsajd doveli gradonačelniče četiri velika grada je netočna”, rekao je. “Što se tiče poreza na nekretnine nema ga u programu Vlade i u ovom mandatu Sabora i Vlade se sigurno neće donijeti. Ne mogu sada doći na kraju mandata i reći da to hoćemo. Napravili smo puno obećanog”, kazao je.

Ministar Primorac je kazao, govoreći o autonomiji središnje države, da ona i dalje zadržava autonomiju i da ne gubi autonomiju nad porezom na dohodak. Samo je, kazao je, povećala autonomiju jedinica lokalne samouprave. Novinari su mu ukazali da su rasponi takvi da se može u jedan posto razlikovati porez na veće i srednje plaće. Upitan je li to pravedno i hoće li građani biti prepušteni samovolji kazao je da to nije samovolja.

“Mi trenutno imamo oko 11.000 poreznih obveznika sa stopom od 30 posto, što je ukupno manje od 1 posto. Od njih je otprilike pola u Zagrebu a ostali u 555 lokalnih jedinica. Prihod od te više stope poreza je manje značajan. S obzirom na to da se prihod baš u Zagrebu samo od te stope prikupi na oko milijardu kuna, nije bilo realno, a nije bilo ni potrebe da se u to intervenira”, kazao je.

Što je s PDV-om?

Novinarka je pitala i o općoj stopi PDV-a, kolika će sada ona biti te hoćemo li sada biti još jeftinija radna snaga nego što jesmo, a sada smo četvrta najjeftinija u EU. “Država svaka ima određene rashode koje financira doprinosima, porezima i javnim davanjima. Mi smo po općoj stopi PDV-a drugi. Kada građani tumače tu opću stopu trebaju imati na umu da ima niz proizvoda sa sniženim PDV-om. Mi zato imamo propuštene prihode od oko 10 milijardi kuna”, rekao je Primorac. Kazao je kako je rasterećen dohodak, te dodao da će se porezni klin računati kasnije.

Jedna novinarka je pitala je li dobro shvatila da će minimalna plaća rasti manje od sedam posto, a plaća od 1300 eura bruto manje od 1 posto. Pitala je hoće li gradonačelnicima i načelnicima predložiti da smanje stopu poreza na dohodak i da li će im sugerirati da to nadomjeste povećanjem paušalnog poreza na najam stanova u turizmu.

“Neću ja ništa sugerirati. Svatko ima svoju razinu odgovornosti. Mi smo dobili povjerenje da građanima omogućimo bolji život, bolju infrastrukturu pa do ozračja i okvira u smisli pozicioniranosti i reputacije. Sve što smo učinili za gospodarski rast, kreditni rejting, Schengen, eurozona, povezivanje juga Dalmacije, sve to su preduvjeti za gospodarski rast. Ovi prihodi rastu jer su plaće veće, podižemo ekonomski standard građana”, rekao je.

Premijer o rastu BDP-a

Nabrajao je uspjehe svoje vlade od rasta BDP-a preko neto plaće i mirovina. “Ako smo stvorili tolika sredstva za ulaganje i razvoj cijela država ide naprijed. Imamo još puno posla, ali mislim da smo pomogli onima koji ovise samo o razgovoru s poslodavcem o tome hoće li im porasti plaća”, kazao je. Zaključio je kako je najvažnije razumjeti da dajemo alat jedinicama lokalne samouprave i onima koji ih vode dobile opciju da budu akteri u mogućem povećanje plaće. “To je jedna velika novost, mogu ne biti, reći ostat će sve isto, i mogu biti, nešto napraviti i pokrenuti se”, rekao je.

Jedna novinarka je pitala, s obzirom na to da će reforma biti najveći izazov za gradonačelnike najvećih gradova koji su mahom iz opozicije i da sve stupa na snagu u predizbornoj godini nije li to predizborni izazov. Premijer je na to kazao novinarki da ponavlja tezu oporbe i zatražio vraćanje slajda od četiri najveća grada koji pokazuje da je aktualna Vlast 2017. imala 4,5 milijardi a sada ima 6,2 milijarde npr. u Zagrebu. Pročitao je i ostale podatke za ostala tri grada.

“Kojom to matematikom ovo što radimo postaje izazov, a možeš spojiti stope aktualnog poreza na dohodak s aktualnim prirezom kojeg imaš? Ta teza je lažna, zlonamjerna, besmislena, izmišljena u eteru u kojemu i ovako i onako bucaju svašta, bez da išta znaju”, kazao je. Novinarka je pitala što to znači ako se sve ovo uvodi u predizbornoj godini. “Je li kampanja počela? Je li 1.1.? Što bi trebalo biti sputani ako je izborna? Nama je tek u travnju tri godine mandata”, pitao je.

‘Oporba ovo napada jer je dobro’

Onda je govorio o oporbi. “Moramo razoriti tu nevjerojatnu tezu oporbe. Znate zašto napadaju ovo? Zato što je dobro. Zato što je korisno za građane, kuže: ovi su donijeli reformu na stol koja će povećati plaće ljudima. Kako je moguće da to napravi zločesti HDZ, to je cijela bit njihove kritike”, kazao je Plenković. “Isto je s izbornim jedinicama, bucaju napamet a nisu vidjeli ništa. Kad vide izborne jedinice sutra vidjet će da su maksimalno korektne prema svima. Kao i sve što radimo. Jesmo mi zakinuli negdje Split, Rijeku, Zagreb”, pitao je premijer.

“Evo, recimo cesta D403 od zagrebačke obale pa do Škurina, najskuplja u Hrvatskoj. Gradimo je u Rijeci gdje e na vlasti SDP 100 godina. Te teze da dajemo gdje su naši ne stoje. Koliko smo dali para zetu, koliko para smo dali za struju u Zagrebu? Te teze oporbe koji kuže da je ovo dobro i žele reći narodu da nije dobro i da je sve to pred izbore… Ako će reći da im je ovo premalo para, to ne može proći, pa nisu ljudi slijepi”, kazao je.

‘Zbog koga se plaća manji plin u Zagrebu?’

Jedna novinarka je premijeru kazala kako su ljudi iz Možemo kazali da idu na najgornju stopu od 23,6 i da će svejedno biti u minusu. “Što mene briga što oni komentiraju na presici”, kazao je premijer i rekao da ne zna na temelju čega i tko je kazao. “Građanima Zagreba su plin i struja povoljnija zahvaljujući odlukama Vlade, ne grada. Benzin je jeftiniji zbog Vlade, ne grada”, rekao je. “Hoću reći da plakanje nad reformom koja ide u prilog građanima može biti argument samo nekome tko nije dobro čuo, razumio ili ne zna ako bolje upravljati gradom”, rekao je.

Rekao je da je on rođen u Zagrebu i da se sve što se radi – radi u prilog tome da u Zagrebu bude bolje. Ministar Filipović onda je iznio podatak da je radi mjera Vlade od 1. listopada 2022. pa do kraja travnja Zagreb platio 107 milijuna eura nego što bi platio bez mjera Vlade. “To je direktna pomoć Vlade kroz zadnja dva paketa Vlade”, kazao je.

Jedan novinar je kazao da je Tomašević već najavio dizanje određenih cijena i pitao kako će onda građani živjeti bolje. Pitao je kako će razuvjeriti građane da to nije predizborni potez. “Je li plin jeftiniji zbog Tomaševića ili Plenkovića? Struja? Benzin”, pitao je a novinar redom odgovarao “Zbog Plenkovića.” Plenković se vratio na slad s gradovima i pitao kolike bi račune vrtići, škole, fakulteti plaćali da nije bilo poteza Vlade. Kazao je da je reforma samo okvir koji gradovima daje mogućnosti.

‘Defacto vraćanje na staro’

Novinari su pitali ima li računica koliko će Grad Zagreb biti na gubitku s ovim promjenama. Ministar je kazao da nisu radili izračune za svaku jedinicu. “Mogu vam jamčiti da je porast prihoda od poreza na dohodak i prireza iz 2021. u 2022. kod svih jedinica lokalne samouprave koje sam. pogledao, a mislim da sam pogledao sve, veći od iznosa prireza. Ovo je defacto vraćanje na staro”, kazao je.

Premijer je pred kraj pressice kazao kako se lani nije išlo s ovim zbog rasta inflacije, dok se ona sada smiruje a Vlada želi pomoći građanima. “Ne vjerujem da oporba u Hrvatskoj vapi za porezima. Ispada da se zalažu za veće i više poreze”, kazao je.

Zaključio je kako ove izmjene treba pogledati trezveno i smireno, bez kritika o primjerice izborima. “Prema tome, mi ćemo nastaviti raditi, a oni neka nastave grintat”, kazao je. Jedna novinarka je pitala i hoće li se više ikada ići na smanjenje PDV-a, ako su rezultati ovakvi. On je kazao kako su slične rezultate očekivali, ali osim dojma nisu imali kvantitativnih pokazatelja. No, sada ih imaju.

‘Promijenit ćemo Zakon’

Novinarka je na kraju pressice pitala strahuje li se da će se sada osloboditi oko 400 milijuna kroz porez i doprinose, a da će poslodavci koji imaju potpisane neto plaće uzeti taj novac sebi a zaposleni neće dobiti ništa. “Odmah ih se moraju prijaviti, što čekaju radnici koji imaju neto plaću potpisanu”, kazao je premijer

Novinarka mu je na to rekla da on nikada nije bio klasični šljaker. “Ne, ne, prijaviti, inspekcija rada. Lijepo kazna, ne može tako. Ovo ide za uređen sustav ne za nekoga tko zlorabi radnika. Ne može potpisati neto, mora imati bruto”, kazao je.

Novinarka mu je ukazala da je problem u tome što Zakon nije rekao da to moraju napraviti i oni koji su prije izmjena Zakona imali ugovoren neto. “Promijenit ćemo Zakon, na vašu sugestiju. Neka mijenjaju. Cilj je povećati plaću, cilj je dobronamjeran i univerzalan”, kazao je.