U srpnju 2020. godine, kada je netom nakon pobjede na parlamentarnim izborima pred Hrvatskim saborom predstavljao svoju drugu Vladu, premijer Andrej Plenković bio je kategoričan. “Ono što planiramo učiniti kao jedan zalog i političku poruku, jest ukinuti imunitet članovima Vlade. To je jedan relikt koji postoji od sredine 90-ih. Mi ćemo taj zakon promijeniti”, obećao je premijer saborskim zastupnicima.
Sjećanja na ljeto 2019., kada je Plenković bio prisiljen na veliku rekonstrukciju svoga ministarskog tima, bila su još itekako svježa. Kao i afera Rimac koja je otvorena nekoliko tjedana prije izbora, a u kojoj su se spominjali najbliži suradnici pojedinih ministara.
Staro obećanje, nova afera
Stoga su “jedan zalog i politička poruka” o ukidanju imuniteta bili simbolički važni. To je obećanje, uostalom, bilo dio programa s kojim je HDZ u srpnju 2020. išao na izbore, kao i dio programa druge Plenkovićeve Vlade.
Godinu i pol kasnije – dok se Vlada približava polovici mandata, a javnost doznaje živopisne detalje kako stvari u državi (i dalje) funkcioniraju – afera Horvat aktualizirala je pitanje: što je s premijerovim obećanjem iz ljeta 2020.?
Sporno i Vijeću Europe
Imunitet članova Vlade propisan je člankom 34. Zakona o Vladi: “Protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina, bez prethodnog odobrenja Vlade”.
Tu je odredbu problematizirao i GRECO, antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe, koje smatra da se imunitet treba ograničiti tako da se “isključe kaznena djela povezana s korupcijom” koja se progone po službenoj dužnosti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stručnjaci GRECO-a naprosto nisu vidjeli “nijedan razlog zbog kojeg Vlada ima ovlaštenje za davanje odobrenja za progon jednog od svojih članova“ zbog kaznenog djela za koje je predviđeno do pet godina zatvora.
Bez Vladinog odgovora
Premijer se, očito, s time slaže jer je još prije godinu i pol u Saboru obećao da će taj “relikt iz 90-ih” ukinuti. No, to obećanje još uvijek nije ispunjeno.
Zakon o Vladi, tako je planiralo Ministarstvo pravosuđa i uprave, trebao je biti izmijenjen lani, u zadnjem kvartalu, ali se to nije dogodilo. Što se zbiva s tim zakonom, kada će biti upućen u javnu raspravu te na koji način će se urediti pitanje imuniteta ministara, pitali smo, među ostalim, u resoru Ivana Malenice. Odgovore još nismo dobili.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pravila se još pišu
Gordan Grlić Radman nedavno je potvrdio da se od ukidanja imuniteta članovima Vlade nije odustalo, ali se izmijenjena pravila još uvijek pišu.
“Vezano za ukidanje imuniteta za članove Vlade, mi smo pripremili izmjene i dopune Zakona o Vladi koje ćemo usvojiti zajedno s Kodeksom ponašanja za dužnosnike izvršne vlasti. Taj Kodeks je u završnoj fazi izrade, a radimo ga u suradnji s Pravnim fakultetom u Zagrebu“, kazao je krajem siječnja ministar vanjskih i europskih poslova.
Simbolika, ne suština
U aktualnom slučaju sad već bivšeg ministra Horvata ništa se, doduše, suštinski ne bi promijenilo. Premijera su u subotu pitali jesu li stigli zahtjevi za skidanje imuniteta, na što je on potvrdio da nisu, a razlog je što se radi o sumnji na djelo za koje kazna može ići i iznad pet godina pa odredba Zakona o Vladi ne igra nikakvu ulogu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ali suština ukidanja imuniteta nikada nije niti bila u omogućavanju pravosudnim tijelima da rade svoj posao: u odgovoru hrvatskih vlasti GRECO-u, navodi se da „imunitet koji se pruža članovima Vlade do danas nikada nije predstavljao prepreku u procesuiranju i naknadnom osuđivanju kaznenih djela korupcije“. Bit, dakle, nije (isključivo) u tome.
Ukidanje imuniteta bit će prvenstveno simboličan potez. Ili, kako je to još u srpnju 2020. precizno objasnio premijer Plenković: „Mi ćemo taj zakon promijeniti (…) kako bismo poslali važnu poruku o tome što mislimo o borbi protiv korupcije”. Nakon godinu i pol, međutim, poruke o kojima ovih dana čita hrvatska javnost sasvim su drugačije prirode.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Plenković prije izbora obećao da će ministrima ukinuti imunitet kada se sumnja na korupciju. Što je s tim?
Što se zbiva s tim zakonom pitali smo, među ostalim, u resoru Ivana Malenice
Zakon kaže da se protiv člana Vlade ne može voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina, bez prethodnog odobrenja Vlade”. Tu je odredbu problematizirao i GRECO, antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe, koje smatra da se imunitet treba ograničiti tako da se ‘isključe kaznena djela povezana s korupcijom’ koja se progone po službenoj dužnosti
U srpnju 2020. godine, kada je netom nakon pobjede na parlamentarnim izborima pred Hrvatskim saborom predstavljao svoju drugu Vladu, premijer Andrej Plenković bio je kategoričan. “Ono što planiramo učiniti kao jedan zalog i političku poruku, jest ukinuti imunitet članovima Vlade. To je jedan relikt koji postoji od sredine 90-ih. Mi ćemo taj zakon promijeniti”, obećao je premijer saborskim zastupnicima.
Sjećanja na ljeto 2019., kada je Plenković bio prisiljen na veliku rekonstrukciju svoga ministarskog tima, bila su još itekako svježa. Kao i afera Rimac koja je otvorena nekoliko tjedana prije izbora, a u kojoj su se spominjali najbliži suradnici pojedinih ministara.
Staro obećanje, nova afera
Stoga su “jedan zalog i politička poruka” o ukidanju imuniteta bili simbolički važni. To je obećanje, uostalom, bilo dio programa s kojim je HDZ u srpnju 2020. išao na izbore, kao i dio programa druge Plenkovićeve Vlade.
Godinu i pol kasnije – dok se Vlada približava polovici mandata, a javnost doznaje živopisne detalje kako stvari u državi (i dalje) funkcioniraju – afera Horvat aktualizirala je pitanje: što je s premijerovim obećanjem iz ljeta 2020.?
Sporno i Vijeću Europe
Imunitet članova Vlade propisan je člankom 34. Zakona o Vladi: “Protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina, bez prethodnog odobrenja Vlade”.
Tu je odredbu problematizirao i GRECO, antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe, koje smatra da se imunitet treba ograničiti tako da se “isključe kaznena djela povezana s korupcijom” koja se progone po službenoj dužnosti.
Stručnjaci GRECO-a naprosto nisu vidjeli “nijedan razlog zbog kojeg Vlada ima ovlaštenje za davanje odobrenja za progon jednog od svojih članova“ zbog kaznenog djela za koje je predviđeno do pet godina zatvora.
Bez Vladinog odgovora
Premijer se, očito, s time slaže jer je još prije godinu i pol u Saboru obećao da će taj “relikt iz 90-ih” ukinuti. No, to obećanje još uvijek nije ispunjeno.
Zakon o Vladi, tako je planiralo Ministarstvo pravosuđa i uprave, trebao je biti izmijenjen lani, u zadnjem kvartalu, ali se to nije dogodilo. Što se zbiva s tim zakonom, kada će biti upućen u javnu raspravu te na koji način će se urediti pitanje imuniteta ministara, pitali smo, među ostalim, u resoru Ivana Malenice. Odgovore još nismo dobili.
Pravila se još pišu
Gordan Grlić Radman nedavno je potvrdio da se od ukidanja imuniteta članovima Vlade nije odustalo, ali se izmijenjena pravila još uvijek pišu.
“Vezano za ukidanje imuniteta za članove Vlade, mi smo pripremili izmjene i dopune Zakona o Vladi koje ćemo usvojiti zajedno s Kodeksom ponašanja za dužnosnike izvršne vlasti. Taj Kodeks je u završnoj fazi izrade, a radimo ga u suradnji s Pravnim fakultetom u Zagrebu“, kazao je krajem siječnja ministar vanjskih i europskih poslova.
Simbolika, ne suština
U aktualnom slučaju sad već bivšeg ministra Horvata ništa se, doduše, suštinski ne bi promijenilo. Premijera su u subotu pitali jesu li stigli zahtjevi za skidanje imuniteta, na što je on potvrdio da nisu, a razlog je što se radi o sumnji na djelo za koje kazna može ići i iznad pet godina pa odredba Zakona o Vladi ne igra nikakvu ulogu.
Ali suština ukidanja imuniteta nikada nije niti bila u omogućavanju pravosudnim tijelima da rade svoj posao: u odgovoru hrvatskih vlasti GRECO-u, navodi se da „imunitet koji se pruža članovima Vlade do danas nikada nije predstavljao prepreku u procesuiranju i naknadnom osuđivanju kaznenih djela korupcije“. Bit, dakle, nije (isključivo) u tome.
Ukidanje imuniteta bit će prvenstveno simboličan potez. Ili, kako je to još u srpnju 2020. precizno objasnio premijer Plenković: „Mi ćemo taj zakon promijeniti (…) kako bismo poslali važnu poruku o tome što mislimo o borbi protiv korupcije”. Nakon godinu i pol, međutim, poruke o kojima ovih dana čita hrvatska javnost sasvim su drugačije prirode.