Milanović u Brezovici: 'Hrvati nisu bili proganjani kao Židovi i Romi'
Državni vrh okupio se u spomen na 22. lipnja 1941., kada je osnovan Sisački partizanski odred
Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, koji je ujedno bio i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe.
U spomen-parku Brezovica pokraj Siska u utorak se održava središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe, u spomen na 22. lipnja 1941., kada je osnovan Sisački partizanski odred. Zapovjednici odreda bili su Vlado Janić-Capo i Marijan Cvetković, a među 77 boraca bili su Mika Špiljak, Nada Dimić i drugi. Odred je osnovan nakon napada Njemačke na SSSR.
Jutros su u Brezovicu, među ostalima, stigli predsjednik Milanović, premijer Plenković s ministrima Medvedom, Božinovićem i Fuchsom, Tomislav Tomašević.
Govor premijera Plenkovića
Premijer Plenković održao je govor. U svom je obraćanju kazao kako je Dan antifašističke borbe kao praznik ustanovljen 1991., na inicijativu Franje Tuđmana, a od ove godine nositelj organizacije je Vlada RH.
“Nakon njemačke okupacije, Ante Pavelić ustanovio je kvislinški režim. U stvarnosti, Hrvatska je bila podijeljena, a dijelovi Dalmacije bili su pod Italijom”, kazao je i podsjetio na rasne zakone donesene protiv Roma i židova. “To su bile okolnosti pod kojim je osnovan Prvi sisački partizanski odred. Partizani su postupno oslobađali dijelove Hrvatske, zatim je nastao ZAVNOH koji je omogućio raskidanje ugovora s Italijom i povratak Istre i Dalmacije u Hrvatsku, a kasnije omogućio da 1990. bude potvrđena suverenost Hrvatske koja je obranjena u Domovinskom ratu”.
Smatra kako je stvaranje demokratske države u obruču ratne Europe jedinstven događaj kojemu povjesničari ne daju dovoljno priznanja.
“Hrvatska je imala najmasovniji partizanski pokret u Europi zbog čeka je Hrvatskoj osigurano istaknuto mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata”, rekao je i dodao kako je međutim i s hrvatske strane bilo zločina.”Vrijeme je da se suočimo i s burnim vremenima Jugoslavije. Pod tim mislim i na zločine na Bleiburgu, ali i na poslijeratne čistke, poput progona Alojzija Stepinca koji je spasio brojne židove od smrti”, rekao je.
Na kraju je pozvao da “oslobodimo pozitivnu energiju i stvorimo bolju, tolerantniju Hrvatsku”. Imajmo snage ostaviti za sobom podjele, svima vam čestitam Dan antifašističke borbe”, kazao je na kraju.
Govor predsjednika Milanovića
Nakon premijera, govorio je predsjednik Milanović koji je počeo rečenicom kako je “istina voda duboka”. “Istina je voda duboka i nikoga ne bi trebala uvrijediti, ali može zaboljeti. Međutim, u ovoj našoj istini nema ničega bolnog, ona je u stvari lijepa. Teška i krvava, ali lijepa”. Kazao je kako on ni danas, niti ijedan put kada je dolazio u Brezovicu kao šef SDP-a, premijer ili građanin, nema namjeru ikome utjerivati svoju istinu ili dijeliti zadatke.
“Ovdje sam da bih ukazao na neke stvari koje Hrvatsku stavljaju tamo gdje joj je mjesto”. U nastavku je konstatirao: “Otići u Drugi svjetski rat kao Hrvat bio je znak hrabrosti i avanturizma. Hrvati u Drugom svjetskom ratu nisu bili proganjani kao Židovi ili Srbi. Za dva dana je bio osnovan logor Jadovno u kojem su ubijene tisuće.
Biti Hrvat bio je relativan komfor u NDH u usporedbi sa Židovima ili Srbima i čudno je da ustanak nije pokrenut ranije”. Dodao je kako “ne treba dijeliti ljude i isticati tko je u partizanima bio Hrvat, a tko ne, jer ni oni to nisu radili. Oni su bili heroji, grubi ljudi koji su često znali prijeći crtu i napraviti loše stvari”. Kazao je i kako je Ćiro Gamulin bio heroj, a nema svoju ulicu. “Ne zaboravite to ime”, dodao je. “Hrvatska može biti bolja, Hrvatska je stabilna i uređena. Ovdje je cijeli državni vrh, ovo nikad nije bilo ružno pače, ali danas je ta činjenica posebno istaknuta. Ima ljudi koji ne žele ovu proslavu, ali to je tako u političkom sustavu”.
Jakovina pozitivno iznenađen
Povjesničar Tvrtko Jakovina rekao je ranije jutros u HTV-ovoj emisiji Studio 4 kako bi volio da je u pitanju važan zaokret Vlade RH. “Bilo bi možda dobro da ovo može biti početak jednog drugačijeg odnosa prema tom segmentu prošlosti. Neshvatljivo je da 30 godina jedna udruga organizira državni praznik, možda je neshvatljivo da nakon šest godina mandata premijer koji je rekao da će promijeniti kurs Vlade u odnosu prema prošlom učinio tek sada. Međutim, s obzirom na to da su se i prošle godinu u kolovozu u Kninu i Gruborima dogodile neke važne promjene i poslane važne poruke i da su to činili ljudi koji su simbolizirali nešto drugo, recimo da i ovo treba gledati u tom kontekstu, poručio je.
Kaže da je iznenađen s ovim činom s obzirom na to da cijeli život živi u Hrvatskoj i šest godina prati premijera Andreja Plenkovića. Ovo je nešto što, moram reći, ja nisam očekivao, Pozitivno sam iznenađen jer ovo Hrvatsku svrstava uz core Europskih zemalja gdje se Hrvatska nije često pozicionirala, istaknuo je.
Državni vrh i predstavnici udruga
Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno. U organiziranoj narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj aktivno je sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana.
U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.
Središnjim obilježavanjem u Brezovici, na kojem će sudjelovati državni vrh i predstavnici antifašističkih i drugih udruga, odat će se počast hrvatskim antifašistima koji su u Drugom svjetskom ratu svoje živote položili u borbi za slobodu od nacizma i fašizma i time Hrvatskoj osigurali mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata.