U “sigurnoj Hrvatskoj” od posljedica Covida-19 koji je Plenković “pobijedio” još u kampanji za prošle parlamentarne izbore, umrlo je (dosad) 18.687 ljudi. Matematički to znači da je Hrvatska bila sigurnija u vrijeme Domovinskog rata 1991.-1995. godine, nego u drugom mandatu Andreja Plenkovića. Koji se sad hvali da je isporučio – “sigurnu Hrvatsku”.
Podsjetimo, ta i takva “sigurna Hrvatska” je po broju umrlih na 100 tisuća stanovnika u svjetskom vrhu, u top 10 država koje su najgore stradale u pandemiji. Na svijetu. U isto vrijeme, što podcrtava potpuni poraz državne javnozdravstvene politike, nalazi se među zemljama EU-a s najnižom stopom cijepljenih.
Nikad nesigurnija Hrvatska
O “sigurnoj Hrvatskoj” u obnovi od potresa ispisane su već tone materijala; a skupila se i koja stotina kilograma u čak četiri ministra koja je na toj funkciji promijenio Andrej Plenković od potresa u Zagrebu do danas. Ispisivat će se još, čini se, i drugih materijala na tu temu, jer se istraga Ureda europske javne tužiteljice oko zloupotrebe sredstava za obnovu od potresa koje je dijelilo Ministarstvo kulture i medija lijepo zahuktala.
A sjeća li se još itko drona teškog šest tona koji je potpuno neometano tresnuo usred glavnog grada “sigurne Hrvatske” i samo pukim poljupcem sreće nije nikog ubio? Je li imao eksploziv ili nije, kao i tko ga je lansirao te kako je moguće uopće da nitko nije reagirao na prelet nepoznate i opasne letjelice – ne znamo ni do danas.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Uglavnom, “sigurna Hrvatska” se, u golemoj konkurenciji praznih predizbornih parola koje su štancale sve moguće političke stranke posljednja tri desetljeća, sasvim sigurno pokazala obećanjem koje je stvarnost najuvjerljivije i najtragičnije demantirala. Činjenica da hrvatski premijer sada opet poseže za tim sloganom, tvrdeći kako je on ostvaren, tako prilično slikovito govori i o Plenkoviću i Hrvatskoj nakon osam godina njegove vlasti.
Kolac, konopac i kobasice
Nakon takve laži sve ostalo je, zapravo, lako. Pa tako i ismijavati “kobasičastu koaliciju” koja se okupila na ljevici i centru kako bi pokušala maksimizirati svoj izborni potencijal i pobijediti na izborima. “Nasuprot nas imamo po treći put neke kobasičaste koalicije sklopljene s kolca i konopca”, kazao je tako premijer, uvjeren da će i po treći put uspjeti osvojiti dovoljno mandata da formira Vladu.
Što, naravno, nije nemoguće. HDZ i Plenković su, unatoč teško objašnjivim političkim potezima posljednjih mjeseci (Turudić, rat s EPPO-om, skretanje udesno) i dalje favoriti za izbornu pobjedu. Samo, okupljanje oko SDP-a ipak mijenja ukupnu sliku.
Članak se nastavlja ispod oglasa
HDZ-ova prednost znatno manja
Zasad je nemoguće na osnovu anketa preciznije procijeniti koliko bi deset stranaka moglo težiti u odnosu na liste HDZ-a i njihovih partnera. Mnoge od tih stranaka u obje koalicije su preslabe da bi ih se uopće navodilo u rezultatima anketa. Najmanje neprecizne brojke su one iz posljednjeg HRejtinga provedenog sredinom veljače, koje HDZ-u i partnerima daju 27,2, a SDP-u i njegovima 22,8 posto.
Razlika, dakle, nije mala, ali potpuno je jasno da je okupljanje oko SDP-a već razbilo narativ o golemoj prednosti HDZ-a, koji je već godinama uobičajeni zaključak svih anketa koje su se koncentrirale na rejtinge pojedinačnih stranaka. Uz to, podrška HDZ-u je u padu, dok SDP-u raste.
Plenkovićeve alternativne činjenice
No, bez obzira na brojke, jasno je da Plenković ima svako pravo pokušati se predstaviti kao predestinirani pobjednik izbora. Radi se o legitimnoj izbornoj strategiji kojom se želi prije svega posijati malodušnost među simpatizerima opozicije i, po mogućnosti, ostaviti ih kod kuće na dan izbora.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Samo, alternativne činjenice su alternativne i u legitimnim izbornim strategijama. Ovo je popis članova sadašnje vladajuće koalicije, one koju predvodi Andrej Plenković: HDZ, SDSS, HSLS, HNS, HDS (stranka u kojoj je Hrvoje Zekanović), Silvano Hrelja (ex HSU), te pet nezavisnih zastupnika iz redova nacionalnih manjina (Furio Radin, Vladimir Bilek, Robert Jankovics, Veljko Kajtazi i Ermina Lekaj Prljaskaj).
“Kobasičasta koalicija”, ukratko, već je na vlasti u Hrvatskoj.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Plenković se izruguje oporbi zbog koalicije deset stranaka. A on vodi zemlju s njih pet i još šest nezavisnih zastupnika
Je li 'kobasičasta koalicija' samo u očima promatrača i druge alternativne činjenice
Posljednja provedena anketa pokazuje da bi SDP-ova koalicija HDZ-ovoj mogla, bez Možemo!, doći na samo četiri postotna boda razlike. Nervoza u vlasti je stoga, opravdana. Alternativne činjenice, poput one o 'sigurnoj Hrvatskoj' - nisu
Nije bilo teško predvidjeti, ali je svejedno mučno za pročitati – HDZ će u kampanji za ove izbore tvrditi da su isporučili obećanje iz svog glavnog predizbornog slogana otprije četiri godine.
“Mi smo prije četiri godine rekli sigurna Hrvatska, takva je i bila”, kazao je Andrej Plenković u svom uglavnom ničim, a kamoli ozbiljnim novinarskim pitanjima ometanom monologu u Dnevniku javne televizije.
U “sigurnoj Hrvatskoj” od posljedica Covida-19 koji je Plenković “pobijedio” još u kampanji za prošle parlamentarne izbore, umrlo je (dosad) 18.687 ljudi. Matematički to znači da je Hrvatska bila sigurnija u vrijeme Domovinskog rata 1991.-1995. godine, nego u drugom mandatu Andreja Plenkovića. Koji se sad hvali da je isporučio – “sigurnu Hrvatsku”.
Podsjetimo, ta i takva “sigurna Hrvatska” je po broju umrlih na 100 tisuća stanovnika u svjetskom vrhu, u top 10 država koje su najgore stradale u pandemiji. Na svijetu. U isto vrijeme, što podcrtava potpuni poraz državne javnozdravstvene politike, nalazi se među zemljama EU-a s najnižom stopom cijepljenih.
Nikad nesigurnija Hrvatska
O “sigurnoj Hrvatskoj” u obnovi od potresa ispisane su već tone materijala; a skupila se i koja stotina kilograma u čak četiri ministra koja je na toj funkciji promijenio Andrej Plenković od potresa u Zagrebu do danas. Ispisivat će se još, čini se, i drugih materijala na tu temu, jer se istraga Ureda europske javne tužiteljice oko zloupotrebe sredstava za obnovu od potresa koje je dijelilo Ministarstvo kulture i medija lijepo zahuktala.
A sjeća li se još itko drona teškog šest tona koji je potpuno neometano tresnuo usred glavnog grada “sigurne Hrvatske” i samo pukim poljupcem sreće nije nikog ubio? Je li imao eksploziv ili nije, kao i tko ga je lansirao te kako je moguće uopće da nitko nije reagirao na prelet nepoznate i opasne letjelice – ne znamo ni do danas.
Uglavnom, “sigurna Hrvatska” se, u golemoj konkurenciji praznih predizbornih parola koje su štancale sve moguće političke stranke posljednja tri desetljeća, sasvim sigurno pokazala obećanjem koje je stvarnost najuvjerljivije i najtragičnije demantirala. Činjenica da hrvatski premijer sada opet poseže za tim sloganom, tvrdeći kako je on ostvaren, tako prilično slikovito govori i o Plenkoviću i Hrvatskoj nakon osam godina njegove vlasti.
Kolac, konopac i kobasice
Nakon takve laži sve ostalo je, zapravo, lako. Pa tako i ismijavati “kobasičastu koaliciju” koja se okupila na ljevici i centru kako bi pokušala maksimizirati svoj izborni potencijal i pobijediti na izborima. “Nasuprot nas imamo po treći put neke kobasičaste koalicije sklopljene s kolca i konopca”, kazao je tako premijer, uvjeren da će i po treći put uspjeti osvojiti dovoljno mandata da formira Vladu.
Što, naravno, nije nemoguće. HDZ i Plenković su, unatoč teško objašnjivim političkim potezima posljednjih mjeseci (Turudić, rat s EPPO-om, skretanje udesno) i dalje favoriti za izbornu pobjedu. Samo, okupljanje oko SDP-a ipak mijenja ukupnu sliku.
HDZ-ova prednost znatno manja
Zasad je nemoguće na osnovu anketa preciznije procijeniti koliko bi deset stranaka moglo težiti u odnosu na liste HDZ-a i njihovih partnera. Mnoge od tih stranaka u obje koalicije su preslabe da bi ih se uopće navodilo u rezultatima anketa. Najmanje neprecizne brojke su one iz posljednjeg HRejtinga provedenog sredinom veljače, koje HDZ-u i partnerima daju 27,2, a SDP-u i njegovima 22,8 posto.
Razlika, dakle, nije mala, ali potpuno je jasno da je okupljanje oko SDP-a već razbilo narativ o golemoj prednosti HDZ-a, koji je već godinama uobičajeni zaključak svih anketa koje su se koncentrirale na rejtinge pojedinačnih stranaka. Uz to, podrška HDZ-u je u padu, dok SDP-u raste.
Plenkovićeve alternativne činjenice
No, bez obzira na brojke, jasno je da Plenković ima svako pravo pokušati se predstaviti kao predestinirani pobjednik izbora. Radi se o legitimnoj izbornoj strategiji kojom se želi prije svega posijati malodušnost među simpatizerima opozicije i, po mogućnosti, ostaviti ih kod kuće na dan izbora.
Samo, alternativne činjenice su alternativne i u legitimnim izbornim strategijama. Ovo je popis članova sadašnje vladajuće koalicije, one koju predvodi Andrej Plenković: HDZ, SDSS, HSLS, HNS, HDS (stranka u kojoj je Hrvoje Zekanović), Silvano Hrelja (ex HSU), te pet nezavisnih zastupnika iz redova nacionalnih manjina (Furio Radin, Vladimir Bilek, Robert Jankovics, Veljko Kajtazi i Ermina Lekaj Prljaskaj).
“Kobasičasta koalicija”, ukratko, već je na vlasti u Hrvatskoj.