Plenković se jako voli hvaliti uspjehom u poljoprivredi. Provjerili smo brojke, demantiraju našeg premijera
Najsvježiji podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom su prilično zabrinjavajući
U saborskoj raspravi o opozivu ministrice poljoprivrede Marije Vučković premijer Andrej Plenković savjetovao je zastupnici Karolini Vidović Krišto da malo bolje pogleda statistike pa će onda i ona imati podatke koje govore da u mandatu njegove Vlade puno brže raste snaga hrvatskog poljoprivrednog izvoza od uvoza te da Hrvatska postiže napredak kad je u pitanju samodostatnost u poljoprivredi.
Premijer o brojkama nije govorio, ostalo je tajna na koje je točno podatke, kad je poljoprivreda u pitanju, mislio pa nije bilo druge nego provjeriti većinu onih koji nudi Državni zavod za statistiku.
Izvoz prvi put manji od uvoza
Najsvježiji podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom, pa tako i u poljoprivredi, koje nudi DZS su oni objavljeni za razdoblje od početka siječnja do kraja kolovoza i prema njima je vrijednost izvoza u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pala za 13,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Uvoz je rastao 18,6 posto i premašio je vrijednost izvoza i to prvi put otkad je Plenković premijer.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo bili su jedan od rijetkih grana u kojima je Hrvatska bilježila plus u robnoj razmjeni s inozemstvom i takvu je situaciju Plenković preuzeo kad je došao na vlast.
Podaci DZS-a kažu da je tako bilo i u svakoj godini njegova mandata. No, godišnje stope rasta ipak su bile više na strani uvoza.
Prerađivačka industrija na sličnoj razini
Tako je, primjerice izvoz lani rastao po stopi od 23,5 posto, a uvoz po stopi od 30,7 posto. No, i lani je Hrvatska u toj djelatnosti bila u plusu, a pitanje je hoće li ove godine po prvi put do kraja godine nadoknaditi negativan saldo kojeg je skupila do kraja kolovoza.
Kad je u pitanju proizvodnja hrane, odnosno prerađivačka industrija koja ide korak dalje i donosi veću vrijednost u odnosu na poljoprivredu, Hrvatska je u debelom minusu bila i prije nego je Andrej Plenković postao premijer, a ostala je i nakon njegovih sedam godina na čelu Vlade.
Rast vrijednosti kao posljedica inflacije
U osam mjeseci ove godine vrijednost uvoza prehrambeno prerađivačkih proizvoda bila je 2,53 milijarde eura, a vrijednost izvoza 1,3 milijarde eura, pa je minus veći od 1,2 milijarde eura. I u ovom slučaju vrijednost uvoza rasla je po većim stopama od vrijednosti izvoza.
Uvoz je porastao 16,3 posto a izvoz 14,8 posto. Lani je vrijednost izvoza rasla 23,54 posto, a vrijednost uvoza 30,7 posto.
Tako visoke stope rasta vrijednosti u robnoj razmjeni posljedica su visokih stopa inflacije, posebice kad su poljoprivredni proizvodi i hrana u pitanju i ne govore puno o obujmu poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.
Proizvodnja manja nego na počeku mandata
To puno više kazuje indeks poljoprivredne proizvodnje. Ured za statistiku kaže da je lani fizički obujam poljoprivredne proizvodnje pao čak 6,7 posto. Godinu dana ranije poljoprivredna proizvodnja pala je 3,7 posto, a u tri godine od 2018. do 2020. godine poljoprivredna proizvodnja rasla je po stopama od 2,4 do 5 posto.
No, učinak prve godine mandata Andreja Plenkovića bio je pad poljoprivredne proizvodnje od osam i pol posto. Tako je u konačnici nakon sedam godina mandata Andreja Plenkovića fizički obujam manji nego na početku mandata.