Jagoda Marić analizira nove brojke: Hrvatska uvozi sve više hrane
Vrijednost uvoza hrane i živih životinja lani je dosegnula 4,6 milijardi eura što je 53,3 posto više od vrijednosti u 2020. godini
Hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija sve se teže nose s uvozom hrane i prehrambenih proizvoda. Koliko god se, zbog inflacije koja se najjače osjetila u rastu cijena hrane povećala vrijednost izvoza hrane i prehrambenih proizvoda, još više je rasla vrijednost uvoza u tim sektorima.
Lani je primjerice vrijednost izvoza hrane i živih životinja, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bila 2,83 milijarde eura i u odnosu na 2020. godinu to je rast od 34,1 posto. No, vrijednost uvoza hrane i živih životinja porasla je po većim stopama. Lani je dosegnula 4,6 milijardi eura što je 53,3 posto više od vrijednosti u 2020. godini.
Omjer se mijenja, ali u korist izvoza
Omjer izvoza i uvoza u tom se segmentu značajno promijenio i to na štetu domaće poljoprivrede i u korist uvoza. Tako je 2020. izvoz hrane i živih životinja pokrivao 70 posto uvoza, a samo tri godine kasnije izvoz je dosezao tek 61 posto uvoza.
Prehrambena industrija ipak je nešto sporije gubila korak s uvozom. U 2023. vrijednost izvoza prehrambenih proizvoda bila je 2,54 milijarde eura i to je u odnosu na 2020. bio rast od 40 posto. No, u istom razdoblju vrijednost uvoza prehrambenih proizvoda povećala se za 47 posto i lani je dosegnula 4,43 milijarde eura. U 2021. izvoz je u prehrambenoj industriji pokrivao 61 posto uvoza, ali tri godine je domaća prehrambena industrija na inozemna tržišta uspjela izvesti proizvode koji su ukupno dosezali 57 posto uvezenih poljoprivrednih proizvoda.
U što smo se zaklinjali u pandemiji
U 2020. godini pandemija i obustava dobavljačkih lanaca nakratko su u fokus javnosti vratili važnost domaće proizvodnje hrane, puno se pričalo o samodostatnosti, ali tri godine kasnije Hrvatska uvozi sve više hrane i sve je manja domaća proizvodnja.
Na to, posebice kad je riječ o uzgoju povrća, u svojoj tjednoj analizi upozorava i Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca. On navodi da su poljoprivredne površine za uzgoj povrća u Hrvatskoj značajno smanjenje, pa se tako 2016. povrće uzgajalo na gotovo 11 tisuća hektara, a u posljednje dvije godine proizvodi se na devet tisuća hektara. Samodostatnost u proizvodnji povrća, ističe Stojić, varira od svega 50 do 58 posto, što znači da Hrvatska proizvodi manje od polovine ukupnih potreba za povrćem.
Proizvodnja se smanjuje, potrošnja raste
Dok se proizvodnja povrća smanjuje, raste njegova potrošnja, a tu onda uskaču uvoznici. Ako želi povećati proizvodnju povrća za konzumaciju, ali i daljnju preradu, Hrvatska treba, smatra Stojić, povećati površine pod povrćem za najmanje 10 tisuća hektara, smanjiti parafiskalne namete kao što su komunalne naknade na staklenike na poljoprivrednim površinama koje naplaćuju lokalne vlasti.
Uz to treba ispraviti i negativne posljedice Zakona o poljoprivrednom zemljištu (ZPZ) koji je nadležnost za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prenio na lokalne jedinice i limitirao maksimalne površine zemljišta u koncesiji.