Plenković se na sjednici Vlade predstavio kao veliki reformator, globalni igrač, pravednik i spasitelj Hrvatske

“Potvrdilo se da je vaterpolo najtrofejniji hrvatski momčadski sport i da su nam vaterpolisti, izbornik Tucak i cijelo vodstvo Hrvatskog vaterpolskog saveza još jednom priuštili silan ponos i veselje”, kazao je premijer, dodavši da je hrvatska vaterpolo reprezentacija favorit na idućim ljetnim Olimpijskim igrama.

Govorio o produljenju mjera

Zatim se osvrnuo na sajam Viroexpo u Virovitici, te kazao da su tamo najavili nastavak mjera koje Vlada donosi dvije i pol godine, a čiji je cilj održati priuštivu cijenu energenata za građane i gospodarstvo.

Komentirao je i sudjelovanje na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji na kojoj se, tvrdi, raspravljalo o važnim temama od globalnog i europskog značaja, pogotovo u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu, te spomenuo “simboličnu poruku” ubojstva Alekseja Navalnog koje se dogodilo netom prije početka konferencije.

‘Potpisan povijesni sporazum’

Kazao je kako su na forumu razgovarali i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Glavni cilj BiH i Hrvatske je, tvrdi, da se toj zemlji pomogne u donošenju odluke o otvaranju pristupnih pregovora s Europskom unijom. Premijer je komentirao i porinuće broda u Rijeci koji je izgradio 3. maj, radove na Istarskom ipsilonu, radove na dionici Učka-Matulji, te radove na tunelu Kozjak na državnoj cesti D8.

Govorio je i o sjednici Savjeta mladih, te jučerašnjem “povijesnom sastanku” na kojem je potpisan sporazum između Vlade, Grada Zagreba i Zagrebačke nadbiskupije po pitanju zemljišta u Maksimiru na kojem se nalazi Dinamov stadion.

Kazao je kako je Vlada predvodila proces pregovora te da je time riješen spor star tri desetljeća kojim su osigurani preduvjeti za gradnju stadiona na Maksimiru. Dodao je da predstoji izrada projekta i dokumentacije za gradnju stadiona, ali i obnovu stadiona na Poljudu.

Hvalio se dizanjem plaća

Prokomentirao je i sjednicu Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, konstatirajući da je Sabor usvojio strategiju digitalne Hrvatske te da je prihvaćen dokument koji će se uputiti u javno savjetovanje. “To je put u digitalno desetljeće”, dodao je premijer pa kazao da je ministar financija predstavio projekt Središnjeg registra stanovništva. “To predstavlja važnu reformu, zamijenit će popis stanovništva i omogućiti realan izračun dohotka po članu kućanstva za bolje ciljanje mjera socijalne politike”, kazao je.

Govoreći o povećanju osnovnih koeficijenata zaposlenih u državnoj i javnoj službi i Hrvatskoj vojsci, premijer je kazao da je Vlada išla ka “kontinuiranom rastu plaća unatoč krizama”. “Krizni kontekst je vrijedan podsjećanja. U protekle četiri godine bili smo suočeni s pandemijom, dva razorna potresa, s energetskom krizom kao posljedicom rata u Ukrajini i Bliskom istoku, afričkom svinjskom kugom, inflatornim pritiscima, ali i ekstremnim vremenskim nepogodama”, kazao je premijer.

Plenković je zatim ustvrdio da je Vlada povećala minimalnu plaću od 2016. do danas za 103 posto, odnosno s 414 na 840 eura. Prosječna plaća, nastavio je premijer, porasla je sa 749 eura na skoro 1200 eura, dok je prosječna mirovina porasla s 357 na 551 euro. Dodao je da je u krizi očuvano 800 tisuća radnih mjesta i 130 tisuća poduzeća, te da je Vlada donijela mjere vrijedne 7,2 milijarde eura.

Povećanje koeficijenata

Premijer je zatim kazao da je Vlada željela osigurati primjerene plaće za sve državne službenike, pripadnike Hrvatske vojske i zaposlene u javnim službama. Kazao je kako je sustav plaća u državnim i javnim službama predstavljao kumulirana postignuća svih dosadašnjih vlada, moći i utjecaja i predstavljao “netransparentan i nepravedan sustav u kojem su ljudi za isti posao imali različite plaće”.

Kazao je kako je cilj Vlade bio povećati koeficijente i plaće te da su to ostvarili reformom. “Ostvarili smo cilj veće pravednosti prema svima, dakle jednake plaće za polove iste složenosti, znatno povećanje koeficijenata u državnim i javnim službama”, kazao je te dodao da je referentan datum reforme ožujak 2023. “Kada se uspoređuje ožujak 2023. i 2024. vidimo rast od 31,9 posto”, kazao je.

“Naš prvi korak u reformi bio je svojevrsni predujam kojeg smo isplatili dogovorom Vlade i sindikata koji je postignut u lipnju kada smo za 219 tisuća zaposlenih u javnim i državnim službama, ovisno o razini primanja, predujmom povećali ljudima plaću za 100, za 80 i za 60 eura”, kazao je premijer. Dodao je da je najmanji dio od 25 tisuća ljudi koji su imali najveće plaće nisu bili obuhvaćeni predujmom. Ustvrdio je da su od lipnja do ožujka ove godine plaće prosječno rasle za 14,7 posto.

Nabrajao poteze Vlade

Premijer je kazao da je Vlada znatno povećala plaće za deficitarne struke poput informatičara. “Sada je plaća neto od 1000 eura najniža prosječna plaća za radna mjesta administrativnih radnika. Uspjeli smo objektivno vrednovati radna mjesta”, kazao je. Ustvrdio je i da reforma cilja na povećanje plaća za 244 tisuće zaposlenih u državnim i javnim službama te da pravednije i jednostavnije kategorizira radna mjesta.

Tvrdi i kako je smanjen broj naziva radnih mjesta u državnim i javnim službama. “Uz privremeni dodatak iz lipnja uz 60, 80, 100 eura, kroz pregovore sa sindikatima, povećanje osnovice od 5 posto u listopadu prošle godine, uvećana božićnica s 232 na 300 eura čime smo ujednačili u lipnju uvećani regres s 200 na 300 eura, poreznom reformom 1. siječnja prosječno povećanje plaće od četrdesetak eura što je ovisilo o odlukama lokalnih razina vlasti, pa ožujak 2024.”, nabrajao je premijer govoreći o reformi i povećanjima koja je Vlada donosila.

Kazao je da nakon usvajanja uredbi slijedi razdoblje potpisivanja novih rješenja kako bi se za plaću u ožujku i travnju isplatile nove plaće koje će biti 13,5 posto više. Kazao je i kako će u državnim i javnim službama biti isplaćena uskrsnica koje do sada nije bilo.

‘Ispravno vođenje fiskalne politike’

Kazao je i kako je ukupno povećanje osnovice od 2009. do 2016. bila nula posto, a da je dolaskom HDZ-a na vlast osnovica povećana do sada 40 posto. Tvrdi kako svega toga ne bi bilo da Vlada nije ispravno vodila fiskalnu politiku pa se pohvalio kako toga ne bi bilo da se nisu izborili za “značajna europska sredstva”. “Ovoga ne bi bilo ni da nominalni BDP u apsolutnom iznosu od 2016. nije na kraju 2023. dosegao 75 milijardi eura, pa da nam BDP per capita danas bude 20 tisuća eura per capita”, kazao je premijer.

“U takvim okolnostima sigurnog pravnog okvira, rasterećujuće porezne politike, predvidljivog smjera zemlje, onda ne bi bili u poziciji kao Vlada da u partnerstvu sa sindikatima ostvarimo povećanje osnovice”, dodao je. Govoreći o državnim službenicima i namještenicima, kazao je da je srednja stručna sprema imala najmanje 553 eura plaću, da će u ožujku 2024. imati 795 eura.

“Prosječna za SSS u državnoj službi će biti sa 791 u ožujku 2023. na 1161 u ožujku 2024. Rast prosječne plaće srednje stručne spreme u državnoj službi za 47 posto. Visoka školska sprema, u ožujku 2023. najmanje primanje bilo je 650 eura, a sada će biti 1056 eura. Prosječna plaća za visoku školsku spremu ide s ožujka 2023. kada je bilo 975 eura na 143 eura u ožujku 2024. Za visoku, oni koji su završili fakultete, najmanja plaća u ožujku 2023. bila je 754 eura, i ide na 1226. Netko završi fakultet, prvi put se zapošljava, kad dođe na radno mjesto u okviru države službe imat će najmanju plaću 1226 eura. Prosjek visoke stručne spreme ide s ožujka 2023. kada je bila 1574 na 2016 eura”, kazao je premjer.

Povećanje plaća u vojsci

Cilj reforme, tvrdi premijer je, da se mlade privuče da rade u državnoj službi te da za to imaju odgovarajuću financijsku kompenzaciju. Zatim je prešao na koeficijente za obračun plaća u Hrvatskoj vojsci te ustvrdio kako je to najveće povećanje plaća u vojsci nakon niza godina. Kazao je kako je Vlada “vratila vojnika u središte obrambene politike” i vratila “materijalna prava koja su ranije bila oduzeta”.

Ova reforma, kazao je premijer, to mijenja pa je na prezentaciji pokazao koliko će plaće raste u vojsci po činovima. Ponovio je kako želi da mladi biraju i vojni poziv ka jedan od poziva koji se odnosi na državnu službu. “Mislim da će biti zadovoljni ovom reformom”, kazao je.

Reforma u javnim službama

Premijer se zatim osvrnuo na plaće u javnim službama te govorio o tom segmentu govorio na primjeru nastavnika i učitelja. “Kada je riječ o koeficijentu za učitelje napravili smo iskorake. 2022. koeficijent 1,599, 2023. je bio 1,737 i to su hibridni koeficijenti ali je u dokumentima pisalo 1,406. Sada ono što je pisalo 1,406 s ovom reformom i uredbom postaje 2024. u veljači 2,01. To znači 490 eura viša plaća za učitelje. Bruto”, kazao je.

“Kada je riječ o učitelju mentoru, koeficijent ide na 2,17 to je povećanje od 474 eura bruto”, dodao je premijer. “Kada je riječ o višem asistentu, s 1,6 idemo na 2,05 a to je povećanje u bruto iznosu od 574 eura.” Plenković je zatim govorio o plaći docenta te kazao da novi koeficijent za njih iznosi 2,90 što u bruto plaći znači povećanje od 649 eura. Kazao je da će redoviti profesor imati novi koeficijent od 3,80 te da to znači bruto povećanje plaće za 838 eura.

Rast plaća u zdravstvu i socijali

Premijer je kazao kako će zdravstveni radnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa srednjom stručnom spremom imati koeficijent 1,55 i da je to povećanje plaće bruto d 346 eura. Govoreći o doktoru medicine i dentalne medicine imat će koeficijent 2,920 što znači povećanje plaće od 355 eura bruto. Doktor medicine specijalist i doktor dentalne medicine specijalist imat će koeficijent 3,82 a bruto plaća će biti uvećana za 585 eura.

Stručni radnik u sustavu socijalne zaštite, odnosno socijalni radnik, imat će koeficijent 2,17 te rast plaće bruto od 507 eura. Premijer je zatim kazao da će plaće rasti arhivistu kustosu kojem se plaća nije dizala godinama te da će koeficijent bit 2,00 a povećanje bruto plaće će iznositi 661 euro.

Referent će imati koeficijent 1,43 i povećanje bruto plaću od 551 eura, zapisničar u tijelima sudbene vlasti će pak imati koeficijent 1,44 te će mu plaća rasti bruto 488 eura. Policijski službenik četvrte kategorije imat će koeficijent 1,60 dok će mu plaća bruto rasti za 483 eura. Informatički savjetnik u državnoj i javnoj službi će imati, kazao je premijer, imati koeficijent 2,05 te će mu plaća rasti bruto 852 eura. Na kraju je premijer kazao kako je čitava reforma kojom se povećavaju plaće ukupno teška 1,63 milijardi eura.