Premijer podržao bizarni prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku kojim bi se kažnjavalo ljude zbog previše engleskog

Iza gotovo pa usputne zabilješke na premijerovom Twitteru stoji zapravo najava donošenja jednog od najkontroverznijih zakona u novijoj povijesti. Njegov novi nacrt izradila je radna skupina Matice hrvatske te su ga krajem siječnja, nakon što su dobili podršku Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti, poslali na razmatranje u Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a detalji su objavljeni u Vijencu. Iako se posljednji put u hrvatski jezik zakonski interveniralo za vrijeme NDH, iz Matice kažu da zakon nema veze s tim.

Kako znati jesu li to jaja ili računalo?

Tvrde da Zakon, koji su u različitim oblicima više puta predlagali, dosad nije prošao upravo zbog toga što ga oponenti vežu uz zakonske odredbe NDH. “Mi pak mislimo da je Zakon koristan, da se on ni na koji način ne može dovesti u vezu s nakaradnom jezičnom politikom u vrijeme NDH”, rekao je akademik Stjepan Damjanović koji je jedan od članova radne skupine.

Damjanović dodaje da Zakon mora zaštititi hrvatski standardni jezik od pokušaja da se on ponegdje izgura iz uporabe. “Zakon o hrvatskom jeziku treba pomoći da nitko u Hrvatskoj ne bude ni u jednoj prilici kažnjen zato što zna samo hrvatski. Ne možete dopustiti situacije u kojoj npr. na nekoliko zgrada u nekom hrvatskom gradu imate natpise samo na engleskom jeziku pa tko ne zna engleski, ne može znati prodaju li se u zgradi računala ili jaja”, rekao je Damjanović kojemu, primjerice, nije prihvatljivo ni da se na nekom fakultetu nastava izvodi samo na engleskom jeziku.

Predviđene kazne za prekršitelje

Prof. dr. sc. Mario Grčević, voditelj radne skupine, rekao je da bi oni koji bi kršili zakon, u slučaju da bude usvojen, mogli biti kažnjeni. “Ako netko bude kršio njegove propise, dobit će upozorenje i mogućnost ispraviti nedostatke. A ako bi i to ignorirao, primijenit će se kaznene odredbe iz postojećih Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o audiovizualnim djelatnostima”, rekao je Grčević. Nejasno je na koje konkretno odredbe Grčević misli, s obzirom da ih je u dva spomenuta zakona veći broj, a kazne se kreću u širokom rasponu novčanih iznosa.

Pritom valja napomenuti da Zakon o audiovizualnoj djelatnosti regulira, između ostalog, i prikazivanje filmova i televizijskih serija, što može biti značajno u kontekstu činjenice da se svojedobno spominjala mogućnost kažnjavanja netitlanja serija koje su, primjerice, izvorno snimljene na bosanskom jeziku.

Inače, profesor Grčević se u široj javnosti prije nekoliko godina proslavio kao potpisnik otvorenog pisma tadašnjoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović. U njemu se, kako je lani podsjetila Telegramova novinarka Dora Kršul, zahtijevalo da se ustaški pozdrav Za dom spremni uvede u službenu upotrebu u Hrvatskoj vojsci.

Oparu strah od povratka srpskohrvatskog

Prošloga mjeseca je zastupnik Krstulović Opara u Saboru gorljivo branio ideju o donošenju ovog zakona, rekavši pritom da hrvatski jezik napadaju i iz Srbije. “Oni koji se ne mogu složiti s postojanjem samostalne hrvatske države znaju da je sada ne mogu ukinuti, ali se zato trude učiniti je što manje hrvatskom. Oni danas tvrde da na Balkanu postoji jedan jezik, uvode tzv. BHS, koji, kažu oni, možemo nazvati svojim imenom ako nam se prohtije. To je samo jedan korak do ponovnog uvođenja srpskohrvatskog. Hrvatski jezik napadaju i iz Srbije prisvajajući našu pisanu baštinu”, rekao je Krstulović Opara.

Također, prozvao je i SDP-ovce zbog toga što su dvaput ukidali Vijeće za normu hrvatskog jezika, a i smeta ga što mladi djelo “Judita” autora Marka Marulića razumiju “samo prilagođenu na suvremeni jezik”. “Naši mladi naraštaji danas čitaju i razumijevaju Marulićevu Juditu „u versih harvatskih složenu“ jedino prilagođenu na suvremeni hrvatski jezik”, rekao je Opara.

Brojne inicijative za donošenje ovog Zakona dosad nisu urodile plodom. Također, mnogi jezični stručnjaci kritiziraju ovaj nacrt te vjeruju da bi Zakon čak mogao i naštetiti hrvatskom jeziku.

Vodeći jezični stručnjaci protiv zakona

Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić za Jutarnji je svojedobno rekao kako se priča o zakonu o javnoj uporabi hrvatskoga jezika ponavlja niz godina te je opći stav da bi provedba takvog zakona vjerojatno hrvatskomu jeziku nanijela štetu.

“Ni jedna ni druga opcija nisu potrebne hrvatskomu jeziku. Svi dosadašnji prijedlozi naišli su na osudu javnosti te uvijek iznova podsjećaju govornike hrvatskoga jezika da još ima onih koji su skloni jezik doživljavati kao stegu i poligon za kažnjavanje, a ne kao prostor slobode”, rekao je Jozić.

Akademik Josip Bratulić rekao je da bi zakon bio mrtvo slovo na papiru. “Hrvatski jezik je živ, ne trebaju mu zakoni. Pojam hrvatski jezik nije filter kroz koji bi se iscijedili oni koji ga ne znaju ili dobro ne upotrebljavaju”, kaže Bratulić.

Kapović: ‘Jezična politika je uvijek politika’

Političar, ali i profesor s Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mate Kapović kaže kako zakon nije potreban u smislu u kojem se o njemu govori. Ako bi se govorilo o zakonu, onda bi trebalo govoriti u smislu zakona kakav je nedavno izglasan u Francuskoj, zbog problema s manjinskim jezicima i diskriminacije po regionalnom naglasku.

“Treba reći otvoreno da je zakon politička, a ne neutralna lingvistička ideja. Jezična politika je uvijek politika. Ako gledate na mikro razini, intervencije dolaze obično s političke desnice. Što se tiče srpskog jezika, u tri desetljeća hrvatske neovisnosti nitko nije napisao objektivan prikaz razlike dijalekata u Srbiji i Hrvatskoj. Lakše je pisati zakon o jeziku i fantazirati, nego napraviti konkretan posao i to je zapravo tragedija kroatistike”, rekao je Kapović za Jutarnji.