Plenković: 'Uz Mađarsku imamo najbrži rast BDP-a među zemljama središnje i istočne EU'

Rast BDP-a na godišnjoj razini iznad 16 posto pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo na putu još bržeg oporavka od naših očekivanja, što je potvrda da je hrvatska Vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u uvjetima pandemije, kazao je u petak premijer Andrej Plenković nakon najnovije objave Državnog zavoda za statistiku.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju 16,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon četiri kvartala pada, i to najveći od 1996. godine, od kada DZS prati te podatke.

Kako se ističe u priopćenju Vlade, to je značajan rast i prema trenutnim podacima Eurostata, peti najbolji među članicama EU-a, iza Španjolske, Francuske, Mađarske i Italije, te uz Mađarsku najbrži rast među zemljama središnje i istočne EU.

Prvi rast nakon četiri tromjesečja pada

“Činjenica da je danas u Hrvatskoj veći broj zaposlenih nego prije COVID-19 krize potvrđuje da smo iz faze očuvanja radnih mjesta prešli u fazu kreiranja novih radnih mjesta. Hrvatski pristup balansiranja mjera za očuvanje i zdravlja ljudi i gospodarstva pokazao se djelotvornim i po rezultatima turističke sezone koji su iznad svih očekivanja”, izjavio je premijer Plenković.

Dodao je kako je Vlada posvećena provedbi reformi i ostvarenju investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i obnovi potresom stradalih područja. “Korištenjem gotovo 25 milijardi eura osiguranih iz EU-a za iduće desetljeće imamo polugu za snažan gospodarski razvoj Hrvatske”, rekao je Plenković.

Rast u drugom tromjesečju na godišnjoj razini prvi je nakon četiri tromjesečja uzastopnog pada zbog koronakrize. Na razini cijele 2020., pak, gospodarski pad iznosio je 8,0 posto.

Hrvatska ima brži rast od europskog prosjeka

Rast gospodarstva u drugom kvartalu ove godine zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, a najviše osobne potrošnje, najveće sastavnice. Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 18,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije te izvoz roba i usluga, koji je porastao za 40,9 posto uslijed većeg oporavka turističkih djelatnosti.

“Za ovakav gospodarski oporavak i visoki rast osobne potrošnje Vlada je pridonijela i politikom očuvanja radnih mjesta u proteklom razdoblju čime je uspjela održati tržište rada stabilnim, kao i nastavkom provedbe porezne reforme, što je omogućilo i daljnji rast prosječne plaće”, istaknuli su iz Vlade.

Hrvatska takvim kretanjima gospodarske aktivnosti u drugome kvartalu ima brži gospodarski rast nego prosjek EU-a, koji je 13,2 posto. U prvih pola godine Hrvatska bilježi rast BDP-a od 7,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, navodi se u priopćenju.