Pobuna protiv HDZ-ovog zakona: oporbeni čelnici po otocima masovno izbjegavaju zabranu rada i za Veliku Gospu
Gradonačelnica Supetra za Telegram kaže da ih je potaknulo 'ogromno nezadovoljstvo na terenu, pogotovo malih obrta'
Bio je to dugi vikend, vikend nesvakidašnjih, a povremeno i domišljatih rješenja. Zbog novog zakona kojim je Vlada ograničila rad trgovina nedjeljom i blagdanima, u vikendu iza nas ljudi su hrlili na autobusne kolodvore – ali ne zbog putovanja, nego špeceraja. Pred benzinskim pumpama stvorile su se gužve – ali ne zbog goriva, nego kruha. A u gradovima na Jadranu odjednom su se počeli održavati sajmovi.
Vijest je preko vikenda stigla iz Hvara. Tamošnji gradonačelnik Rikardo Novak potpisao je odluku kojom su za 5. i 15. kolovoza (Dan pobjede u subotu i blagdan Velike Gospe sljedećeg utorka) proglašeni „sajamskim danima“. U te dane, piše u gradskoj odluci, moguća je prigodna prodaja na štandovima, kioscima i slično od 9 ujutro do ponoći.
Doskočili Vladinoj zabrani
Odluka se temelji na izmjenama Zakona o trgovini koje su u primjeni od 1. srpnja, a kojima je, u pogledu propisanog radnog vremena, omogućena iznimka za „prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama“. Potez Hvara naišao je veliki medijski interes, jer se odmah zaključilo da su lokalne sredine našle način da, usred turističke sezone, doskoče Vladinoj zabrani.
„To je samo opcija koju smo iskoristili i to, smatramo, u okvirima naših mogućnosti. Sajamski dan odnosi se isključivo na kioske i štandove na javnim površinama, ne na dućane“, kaže u kratkom razgovoru gradonačelnik Novak. Dodaje da se radi o štandovima na kojima ljudi prodaju „suvenire, lavandu“ i slično, ali se iznimka, ponavlja, ne odnosi na zatvorene prostore.
„Imamo subotu i nedjelju neradne (tako je bilo proteklog vikenda. op.a.), a špica sezone je, ljudi dolaze, imamo kruzer u gradu, dnevne putnike…“, objašnjava Novak, dodajući da su tražili način „na koji možemo pomoći i olakšati sugrađanima“.
Akcija općina i gradova?
Proglašenje sajamskog dana lansiralo je Hvar u nacionalne vijesti, ali gradonačelnik podsjeća da nisu ni prvi niti jedini: prije dugog vikenda, s jednim blagdanom i jednom nedjeljom, slične odluke donijeli su i drugi gradovi i općine. Sve su odluke identične.
Imaju tri članka, u kojima se „u svrhu promidžbeno-turističkih aktivnosti“ proglašavaju sajamski dani (5. i 15. kolovoza), propisuje što može raditi (kiosci i štandovi), radno vrijeme (od 9 do ponoći) i stupanje na snagu. Teško je stoga zaključiti bilo što drugo nego da su se lokalni čelnici koordinirali. Osim Hvara, istu odluku našli smo i za Supetar, Jelsu, Stari Grad, Bol, Sutivan – što ne znači nužno da je tu lista iscrpljena.
Samo na otvorenom, ali…
Gradonačelnica Supetra Ivana Marković kaže da ih je na odluku potaknulo „ogromno nezadovoljstvo na terenu, pogotovo malih obrta koji prodaju rukotvorine“ na štandovima na javnim površinama. Naglašava da se uglavnom radi o samozaposlenim ljudima – o ljudima koji ne rade za poslodavca, već sami za sebe, pa im ovom odlukom nije uskraćen slobodan dan.
„Iskoristili smo ovu zakonsku mogućnost kako bismo tim ljudima omogućili da rade“, ističe Marković, dodajući da je bilo puno upita i interesa da se i drugima omogući da prodaju, ali se u to grad nije upuštao. I ova se odluka, dakle, odnosi isključivo na štandove i kioske na otvorenom, a ne na, primjerice, suvenirnice u zatvorenim prostorima.
Tako je u svakom gradu i općini koje su donijele ovakve odluke. A to, dakako, nameće pitanje hoće li se i vlasnici obrta koji posluju u klasičnim poslovnim prostorima pokušati „snaći“, možda već za sljedeći blagdan – tako da, na primjer, pred trgovinu koja ne smije raditi, postave štand koji spada pod prigodni gradski ili općinski sajam i zato smije raditi.
Sezona kratka, zima duga
Sajamske dane proglasili su i u Sutivanu na Braču i to s ciljem da potaknu gospodarsku aktivnost, „posebno u sektoru malog poduzetništva i obrta koji se bave prodajom suvenira, rukotvorina, domaćih proizvoda i drugih artikala koji privlače turiste i posjetitelje”. “Također, ovom odlukom se želi omogućiti ljudima koji su vlasnici štandova da rade ukoliko žele, bez dodatnih administrativnih opterećenja i troškova”, kaže u odgovoru Telegramu načelnik Ranko Blažević.
Za blagdane u kolovozu, objašnjava, općina je pripremila bogat program i očekuju više turista. “S obzirom na to da je sezona kratka, a zima duga, smatramo ovu odluku opravdanom i korisnom za naše stanovnike i goste”, zaključuje načelnik. U općini Jelsa na susjednom otoku Hvaru ovo nije prvi puta da su proglasili sajamske dane, potvrđuje načelnik Nikša Peronja, a to čine kako bi obrtnicima olakšali dobivanje potrebnih dozvola za prodaju.
Nema HDZ-ovaca. Zasad
Lokalni čelnici koji su na ovakav način doskočili zakonskim odredbama o (ne)radnim blagdanima redom su nezavisni ili oporbeni političari (SDP-ovci), dok među njima – barem mi nismo uspjeli naći – nema lokalnih HDZ-ovaca. Barem zasad. Ipak je Vlada HDZ-a i HDZ-ova saborska većina ta koja je donijela zakonske izmjene i ograničila rad trgovina nedjeljom i blagdanima.
Kada su to učinili 2009., također je bilo pokušaja jadranskih gradova da proglase sajamske dane i tako zaobiđu zakon. No, koliko se može iščitati iz lokalnih izvješća medija, tada se pokušavalo primijeniti iznimku na sve trgovine, a ne samo na štandove i kioske na otvorenim, javnim površinama, kao što je slučaj sada. Stoga ne čudi da je prije 14 godina Državni inspektorat to ocijenio pokušajem izigravanja zakona.
U rukama Ustavnog suda
Što u Državnom inspektoratu misle o aktualnim odlukama pojedinih gradova i općina – jesu li one u skladu sa zakonom – nismo, međutim, uspjeli doznati. Uputili su nas da se s tim pitanjem obratimo Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Iz resora ministra Davora Filipovića još nismo dobili odgovor.
Krajem pretprošlog desetljeća, ideja o „sajamskim danima” bila je kratkog daha. Doslovno nekoliko dana nakon što se o tome izvještavalo, Ustavni sud ukinuo je zabranu rada trgovina nedjeljom i blagdanima i cijela je stvar ubrzo zaboravljena. Što će, pak, biti s novim zakonom, tek treba vidjeti: s obzirom na više ustavnih tužbi, zadnju će riječ i ovaj puta imati Ustavni sud.