Pojavila se još jedna anketa povodom europskih izbora, prema ovoj HDZ dobiva šest mandata
N1 Televizija objavila je rezultate istraživanja koje je za njih provela tvrtka Oraclum
N1 Televizija danas je objavila rezultate istraživanja koje je za njih provela tvrtka Oraclum, na čelu s dr. sc. Vukom Vukovićem sa Sveučilišta u Oxfordu, o raspoloženju birača pred izbore za Europski parlament. Prema novoj anketi trenutna situacija je ovakva: HDZ bi u ovom trenutku osvojio šest mandata u Europskom parlamentu, SDP tri, a Živi zid, Most i Amsterdamska koalicija osvojili po jedan.
Konkretno, HDZ bi prema predviđanjima Oraclumove ankete osvojio 36,1 posto glasova, SDP bi bio drugi s 20,5 posto glasova, a treći Živi zid s 9,7 posto glasova. Četvrti bi bio Most sa 7,4 posto glasova, a iza njih je Amsterdamska koalicija sa 6 posto glasova.
Stranke bez mandata
Start Dalije Orešković imao bi 3,4 posto podrške, nakon čega slijede lista Mislava Kolakušića s 3,2 posto glasova, Neovisni za Hrvatsku s 2,9 posto, Suverenisti s 2,4 posto te lista Milana Bandića 2,2 posto.
Potom slijede HNS s 1,2 posto glasova, stranka Pametno s 1,1 posto glasova, a koalicija Zelene ljevice (Možemo, OraH, Nova ljevica) točno 1 posto glasova. HSLS bi, prema ovoj anketi, osvojio 0,6 posto glasova, a svi ostali 2,3 posto.
Preferencijalni glasovi
Što se tiče preferencijalnih glasova, kod HDZ-a vode redom: Karlo Ressler, Dubravka Šuica, Tomislav Sokol, Željana Zovko, Sunčana Glavak i Marijana Balić.
Na SDP-ovoj listi Biljana Borzan je preferencijalno češći izbor ispitanika od Tonina Picule, i ostvarila bi najbolji rezultat na listi. Treći bi, zahvaljujući preferencijalnim glasovima, bio posljednji na listi – Ranko Ostojić.
Najbolji rezultat na listi Živog zida ostvario bi Ivan Vilibor Sinčić, a drugi izbor je Branimir Bunjac. Na listi NL Most najbolji bi rezultat ostvario Božo Petrov. U Amsterdamskoj koaliciji daleko najbolji rezultat među ispitanicima ostvaruje Anka Mrak–Taritaš, posljednjeplasirana na listi. Drugi izbor prema preferencijalnim glasovima je Krešo Beljak, a posljednji Valter Flego, inače prvi na listi.
O istraživanju
Oraclumovo istraživanje je specifično jer nadilazi okvire standardnog anketiranja te stoga ne računa statističku pogrešku u klasičnom smislu, već donosi distribucije vjerojatnosti ishoda. Rezultati istraživanja su oni za koje Oraclumova inovativna BASON metodologija procjenjuje da imaju najveću vjerojatnost da će se dogoditi. Metodologija se temelji na dva koncepta zbog kojih nije potrebno koristiti modele koje koriste klasične anketne metode u prilagodbi svojih uzoraka: mudrost masa i mrežna analiza prijateljstava na društvenim mrežama. Ispitanike se ne pita za koga će glasati već za koga misle da će pobijediti na izborima, te za koga misle da će glasati njihovi prijatelji, obitelj, susjedi. Svaki pojedinac ima neko mišljenje o tome kakav će biti konačan ishod izbora. To mišljenje temelji se na trenutnim anketama, na informacijama koje dobiva od okoline (mediji, prijatelji, kolege s posla, društvene mreže) te na informacijama koje dobiva od politički bolje informiranih pojedinca. Na temelju toga, tvrde, moguće je agregiranjem svih pojedinačnih različitih mišljenja dobiti točnu predikciju konačnog ishoda bez nužnosti reprezentativnog uzorka populacije.