Policijske tendencije Zakona o jeziku. Učitelji na satu neće smjeti ni zucnuti čakavski ili kajkavski, moguće i kontrole, stručnjaci užasnuti
Pulska profesorica tvrdi da bi prestanak korištenja dijalekata mogao biti štetan, Fuchs ideju brani
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u utorak je predstavio prijedlog novog Zakona o hrvatskom jeziku. Na predstavljanju je poručio da Zakon nije represivan. “Želimo jasno istaknuti da Zakon nije jezična policija, ne propisuju jezičnu normu i ne sadrži prekršajne odredbe. Dakle, nije represivan. Zakon nije puristički, kakvim ga mnogi žele predstaviti”, rekao je tada Fuchs.
No, u izjavi za Novi list dao je za naslutiti da bi elemenata represivnosti ipak moglo biti s obzirom da je novi zakon restriktivan kada je u pitanju dijalekt, odnosno njegova primjena u školama. On, naime, izričito kaže da se nastavni i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada u dječjim vrtićima, školama i na fakultetima izvode na hrvatskom standardnom jeziku, a narječjima je mjesto jedino u posebnim izvannastavnim programima.
“U okviru školskog kurikula u izvannastavnim i izvanpredmetnim sadržajima neke škole to imaju i danas. Provode takve sate, uče djecu lokalnom narječju. Dakle, to je u principu dozvoljeno u okvirima školskih kurikula i nije zakonom određeno. Ovaj zakon, dapače, kaže da će se poticati narječja”, kaže za Novi list Fuchs i inzistira da je na svakom satu obvezan isključivo hrvatski standardni jezik dok su narječja rezervirana samo za posebne nastavne jedinice.
U Bednji ne može bednjanski
“Ne možete u Bednji imati nastavu hrvatskog jezika na bednjanskom, to ne bi bilo primjereno. Ovaj zakon treba ići u smjeru da svi nastavnici govore hrvatskim književnim jezikom”, tumači Fuchs i potvrdno odgovara na pitanje hoće li se kontrolirati primjena hrvatskog jezičnog standarda na nastavi, što bi onda novi zakon na neki način učinilo i policijskim. “Ako netko ima prigovor da se nastava ne izvodi na propisani način, uvijek postoji mogućnost prigovora Agenciji za odgoj i obrazovanje za stručnim nadzorom, a tu je i prosvjetna inspekcija”, poručio je.
Međutim, pojedini stručnjaci kažu kako je isključivanje dijalekta iz redovne nastave potpuno promašena metoda očuvanja i razvoja hrvatskoga jezika.
‘Ne ugrožava se standard’
Kako se navodi u Zakonu o hrvatskom jeziku, posebnost hrvatskog jezika njegova je trodioba na tri ravnopravna narječja – čakavsko, kajkavsko i štokavsko, od kojih je štokavsko odabrano kao obrazac za standard.
Javna je upotreba drugih narječja moguća, dodaje se, samo u neslužbenim prigodama te iz umjetničkih razloga. Vjekoslava Jurdana, izvanredna profesorica s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, za Novi list je ustvrdila kako dijalekti ni na koji način ne ugrožavaju standard, ali tvrdi da bi prestanak njihove primjene u vrtićima i školama mogao nanijeti veliku štetu.
“Dokazano je, to su pokazala svjetska istraživanja, da bilingvalnost kod djece, bilo da se radi o drugom jeziku ili narječju, ne potire jedan jezik na račun drugog”, rekla je Jurdana. Tvrdi da nije točno da govorenje dijalekta “iskvaruje” standardni jezik te da se radi o tezi koja svoje korijene vuče iz Jugoslavije.
‘Dijalekt nije za ukras’
“Dijalekt je izuzetno bitan u dječjem razvoju, jer je dijete zavičajno biće i izuzetno mu je bitna pripadnost prostoru na kojem živi, narječje kojim se služi”, rekla je Jurdana i dodala da se djetetu oduzimanjem mogućnosti govora na narječju oduzima zavičajnost i djetinjstvo.
“Ako mi dođe učenik koji govori čakavski, i pita me nešto, da mu kažem – Marine, čakavskom tu nije mjesto? Korištenje narječja na nastavi, od povijesti do matematike, sata razrednika, u metodičkom, pedagoškom smislu, ne može biti kompleksnije, a njegovo isključivanje iz nastave definitivno je štetno za integralni razvoj djeteta i može imati ozbiljne implikacije na skladan razvoj osobnosti”, rekla je Jurdana.
Profesorica zaključuje da dijalekt nije “za ukras” i da ne nastaje u kontroliranim uvjetima, već je sastavni dio hrvatskoga jezika. “Potiho se provlači premisa da je narječje štetno, a ono nikada, ni u jednom kontekstu ne može biti štetno. Ono ništa ne narušava, ne škodi i ne kvari”, rekla je Jurdana za Novi list.