Politički rat koji bi mogao odlučiti ishod onoga pravoga: što će biti s Ukrajinom ako se Trump vrati na vlast

Koju ulogu Amerika treba igrati na svjetskoj pozornici?

Razlaz između Bidenove i Trumpove vizije oko podrške Ukrajini, kao i podjela unutar republikanskih kandidata oko umiješanosti SAD-a u rat, istovremeno ocrtava širu nacionalnu raspravu o ulozi koju bi Amerika trebala igrati na svjetskoj pozornici u razdoblju nakon Iraka i Afganistana.

S jedne strane, Biden ističe Ukrajinu kao dokaz da je snažno američko vodstvo neophodno kako bi demokracije diljem svijeta prevladale nad autokratskim režimima u natjecanju velikih sila 21. stoljeća. S druge strane nalaze se Trump i guverner Floride Ron DeSantis, trenutno glavni kandidati za republikansku predsjedničku nominaciju. Oni favoriziraju izolacionizam u stilu “Amerika na prvom mjestu”, pozivajući na oštra ograničenja američkog uplitanja u sukobe u drugim zemljama.

Neki drugi republikanci koji se nadaju nominaciji, poput bivšeg potpredsjednika SAD-a Mikea Pencea, zastupaju tradicionalnija konzervativna vanjskopolitička stajališta, podupirući više aktivističku ulogu Amerike kao vođe “slobodnog svijeta”. No, takav stav je u sve većem raskoraku s bazom stranke, koja se protivila pomoći Ukrajini još od početka sukoba.

Biden je svoje vanjskopolitičko naslijeđe vezao na Ukrajinu

Ukrajina će vjerojatno odigrati ključnu ulogu u tome tko će pobijediti na predsjedničkim izborima, a američki bi izbori 2024. godine također mogli biti odlučujući faktor u ishodu rata za same vlasti u Kijevu, smatra Newsweek. Pobjednik će odrediti i ton za NATO savez, koji podupire vlast ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, a pomoći će i odrediti koliko će zapadne vojne pomoći on dobiti u budućnosti ako rat ne završi do dana inauguracije budućeg predsjednika SAD-a 2025. godine. Predsjednički izbori su još važniji i za planiranje vanjske politike SAD-a izvan Ukrajine.

Za Joea Bidena, koji je svoje vanjskopolitičko naslijeđe povezao s Ukrajinom, ulozi su posebice visoki. “Biden si ne može dopustiti da Ukrajinci izgube. Ako je ovo bitka između demokracije i autokracije, onda ne možemo dopustiti da autokrati pobijede”, kaže za Newseek Thomas Graham, bivši viši direktor za Rusiju u Vijeću za nacionalnu sigurnost.

Zna se što Putin priželjkuje

No, ne nadaju se samo američki i ukrajinski predsjednici točno određenom ishodu izbora. Europski čelnici također ih pozorno prate kako bi vidjeli hoće li imati partnera u SAD-u pod vodstvom Bidena, ili nevoljkog prijatelja pod vodstvom Trumpa, ili pak nekog trećeg republikanca sličnog mišljenja. Ono što je sigurno je to da nema tajne za koga navija ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Izbori u SAD-u za Putina su ključ za smanjenje pritiska, a njemu o tome ovisi puno toga. Putin stvarno računa da samo treba izdržati dulje od Sjedinjenih Država i Ukrajine”, kaže za Newsweek Andrew Weiss, stručnjak za Rusiju pri Zakladi Carnegie za međunarodni mir i bivši viši savjetnik Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Rat neće tako skoro završiti – što to znači za Bidena?

Dugotrajni sukob bio bi neugodan politički izazov za Bidena, budući da je 2020. godine obećao okončati vječne američke ratove. Isto je obećao i ubrzo nakon što je preuzeo dužnost, iako je povlačenje američkih trupa iz Afganistana 2021. godine bilo kaotično. Sada, na početku kampanje za 2024. godinu, Biden vodi, kako Newsweek piše, “surogat rat” između Zapada i Rusije koji je odnio tisuće života i koštao desetke milijardi dolara, a kraj mu se ne nazire.

Premda je moguć, neočekivano brz kraj rata je malo vjerojatan. Ukrajina je trenutno usred velike protuofenzive koju pogone zapadni tenkovi i drugo oružje sa Zapada, s ciljem presijecanja ruskog kopnenog mosta između kopnenog dijela Rusije i Krima. Ukrajina je postigla neke dobitke, ali napredak je i dalje vrlo spor. Većina analitičara koji prate borbe vjeruje da rat neće tako skoro završiti.

Bidenov svjetonazor bi u 1950-ima sjajno prošao

U ovom trenutku, Bidenova dugoročna strategija za Ukrajinu je očuvanje njezina suvereniteta i nanošenje Putinu geopolitičkog poraza, bez raspoređivanja američkih trupa ili izazivanja šireg sukoba s Moskvom. Ta strategija ovisi o tome hoće li on osvojiti svoj drugi mandat. Potrebno mu je više vremena da održi NATO savez na okupu i nastavi dotok vojne pomoći Ukrajini. No, u pravdanost takve strategije bit će teško uvjeriti američku javnost, koja je uglavnom na strani Ukrajine, ali se istovremeno protivi uvlačenju u novi skupi i dugotrajni sukob, koliko god on bio indirektan.

“Biden je oduvijek bio internacionalist. Vjeruje u tradicionalne saveze i osjeća obavezu ‘vođe slobodnog svijeta’. Da su ovo rane 1950-e, Bidenov pogled bio bi mahnito prihvaćen od svih. Danas nisam siguran koliko to više funkcionira”, kaže Thomas Patterson, profesor na Harvardskoj školi Kennedy. Predsjednik obično govori o ratu u Ukrajini u širokim povijesnim okvirima, ostavljajući drugima da popune detalje. Bijela kuća i vodeći republikanski kandidati za predsjednika odbili su zahtjeve novinara Newsweeka da daju komentar za ovu priču.

Ukrajina je SAD-u partner kakvog nisu imali nigdje drugdje

Visokopozicionirani Bidenovi suradnici i saveznici izvan administracije iznijeli su grubu analizu predsjednikove računice. Tvrde da je novac potrošen na Ukrajinu samo djelić iznosa koji je SAD potrošio na rat u Afganistanu te da je to povoljna cijena za pretvaranje Rusije u oslabljenu državu pariju, a da se pritom ne riskiraju životi u SAD-u. Dakle, Biden od Rusije za nisku cijenu želi stvoriti državu čija se politika i zakoni smatraju nespojivim s ostatkom civiliziranog svijeta.

“Kada Biden govori o američkim interesima u podržavanju demokracija umjesto autokracija, to nije samo prazan idealizam. To je dio mudre strategije koju Amerika ima od 1945. godine. Ako želite sagledati to s realpolitičkog gledišta, resursi koje trošimo za potporu Ukrajini zapravo su prilično dobra investicija”, kaže za Newsweek Daniel Fried, bivši američki veleposlanik u Poljskoj za vrijeme Billa Clintona.

No, Newsweek piše da preostaje vidjeti kako će odlučiti glasači, odnosno, može li Bidenov pristup ratu poslužiti kao model za buduću vanjsku politiku SAD-a. “Imamo saveznika u Ukrajini kakvog nikada nismo imali u Iraku, Afganistanu, Siriji ili Libiji. Kada smo Zelenskom ponudili evakuaciju iz Kijeva, rekao nam je: ‘Pošaljite mi municiju’. U Kabulu, kada su talibani prijetili da će zauzeti grad, bivši afganistanski predsjednik Ashraf Ghani izvukao se Dodgeom”, rekao je John Herbst, bivši američki veleposlanik u Ukrajini za vrijeme administracije Georgea W. Busha.

Rat u Ukrajini ne može se usporediti s drugim ratovima

Spremnost Ukrajine da se sama bori čini je nepovoljnom za usporedbu s “vječnim ratovima” iz Bushove ere na Bliskom istoku, kažu analitičari. U Iraku i Afganistanu, SAD i partneri vodili su gotovo sve početne borbe, a potom su godinama obučavali lokalne saveznike za borbu protiv pobunjeničkih snaga koje nisu imale konvencionalnu stalnu vojsku. Za razliku od njih, Ukrajina ima visoko motivirane borbene snage koje su se pokazale vještima u integraciji naprednog stranog naoružanja u vojni arsenal iz sovjetske ere, koji su koristili početkom rata.

“Rat u Ukrajini podsjetnik je na to da kada podupirete zemlje koje su zapravo odlučne boriti se za sebe, na kraju možete pobijediti”, kaže Fried. Bidenova strategija bila bi opravdana ako Ukrajina na kraju pobijedi. “Kad god rat završi, ako Ukrajina bude slobodna i sigurna, to bi okončalo Putinov san o ruskom carstvu. To bi bio veliki uspjeh za Sjedinjene Države”, dodaje Fried.

No, Newsweek ističe da se još uvijek ne može zaključiti da će Ukrajina zasigurno pobijediti u ratu. U slučaju da konačni ishod rata ostane neizvjestan, jednako je neizvjesno kako bi Trump, DeSantis i ostali republikanci definirali što je to točno uspjeh za Ukrajinu.

Što kažu ankete?

Ankete pokazuju da su izolacionističke tendencije Trumpa i DeSantisa popularne među republikanskim glasačima na stranačkim predizborima. No, Amerikanci općenito odobravaju politiku Bidenove administracije prema Ukrajini. U lipnju je 62 posto ispitanika u Gallupovom istraživanju reklo da se zalaže za nastavak “podupiranja Ukrajine u povratku teritorija”. U istoj se pak anketi pokazalo kako među republikancima koji se sami tako identificiraju, 49 posto njih tvrdi da bi radije da Sjedinjene Države slijede politiku “okončanja sukoba što je prije moguće”, bez obzira na uvjete.

Rezultati te ankete naglašavaju rastuću podjelu na desnici oko vanjske politike koju bi još donedavno, u prvoj polovici dvijetisućitih, bilo teško zamisliti. Tada je velika većina republikanaca podržavala ratove koje je započeo Bush. “Trump je stvarno promijenio Republikansku stranku”, kaže Patterson, povjesničar s Harvarda.

Trump tvrdi da bi riješio rat u jednom danu

Trump je u intervjuu za Fox Business razložio svoju viziju za okončanje rata u Ukrajini. “Rekao bih Zelenskom: ‘Nema više. Moraš sklopiti dogovor.’ Rekao bih Putinu: ‘Ako ne postignete dogovor, dat ćemo Zelenskom mnogo toga’. Riješio bih posao za jedan dan. Jedan dan”, rekao je Trump. No, Trump nije iznio nikakve pojedinosti i, ako ništa drugo, DeSantisov plan za Ukrajinu još uvijek je manje jasan, iako je guverner Floride ranije ove godine signalizirao svoju opću nezainteresiranost za rat.

DeSantisov prilično otvoreni prijezir za američki angažman u Ukrajini dijeli sve veći broj krajnje desnih republikanaca u Kongresu. Prošlog je mjeseca 89 njih u Zastupničkom domu glasovalo za smanjenje vojne pomoći Ukrajini za 300 milijuna dolara. Odvojeni plan za blokiranje sve buduće vojne pomoći Ukrajini privukao je 70 republikanskih glasova u Zastupničkom domu.

Mnogi republikanski birači dijele mišljenje da Amerika troši previše na podršku ratu. Prema istraživanju Pew Researcha iz lipnja, 44 posto republikanaca i republikancima naklonjenih, ali stranački neopredijeljenih građana, vjeruje da SAD daje previše pomoći Ukrajini, što je značajan porast u odnosu na samo 12 posto koji su tako mislili prije godinu dana. Nasuprot tome, samo 14 posto demokrata i demokratskih pristalica vjeruje da je američka financijska potpora Ukrajini pretjerana.

Sporost SAD-a šalje signal slabosti

Bidenova administracija je do danas Ukrajini osigurala 43 milijarde dolara sigurnosne pomoći. Sredstva su otišla na opskrbu Ukrajine sve naprednijim sustavima naoružanja, koji uključuju rakete HIMARS i sustave Patriot, tenkove i drugu opremu. No, pomoć je stizala često tek nakon mjeseci razmatranja administracije i, u nekim slučajevima, nakon nagovaranja europskih saveznika.

Predsjedavajući odbora za vanjske poslove u Kongresu Michael McCaul za Newsweek kaže da Bidenovo vođenje rata “ugrožava snažnu dvostranačku podršku u Kongresu” Ukrajini. “Sporo kretanje ključnih sustava oružja za Ukrajinu nije samo produžilo sukob, već je poslalo i signal slabosti protivnicima poput Komunističke partije Kine”, kaže McCaul.

Takav stav imaju i drugi republikanci koji se potencijalno natječu za predsjednika. Pence, bivša američka veleposlanica pri UN-u Nikki Haley, senator Južne Karoline Tim Scott i bivši guverner New Jerseyja Chris Christie pozvali su na nastavak snažne zapadne pomoći Ukrajini. Ipak, oni u anketama imaju niske jednoznamenkaste brojke, a zajedno imaju manje od 15 posto glasova u većini anketa za predizbore. Nasuprot tome, Trump vodi u većini anketa za republikanske stranačke predizbore s više od 50 posto glasova, unatoč nedavnom podizanju treće optužnice povezane s pokušajima poništavanja izbora 2020. godine. DeSantis je jedini drugi kandidat koji obično u anketama dobiva više od 10 posto.

Povratak Trumpa ne bi značio brz kraj rata

U ovom je trenutku vjerojatno je da će, ako izbori 2024. godine uistinu dovedu do promjene vlasti u Washingtonu, sljedeći predsjednik imati stajalište o Ukrajini koje se razlikuje od Bidenovog, i daleko je izvan američkog mainstreama. Trumpova pobjeda ugrozila bi vojnu i ekonomsku pomoć koja je omogućila ukrajinskim snagama da nastave borbu do sada.

No, Trumpov povratak na dužnost ne bi jamčio brz kraj rata, objašnjava za Newsweek Alexander Vindman, bivši direktor za europska pitanja u Vijeću za nacionalnu sigurnost tijekom Trumpove administracije. “Ukrajinci nemaju drugog izbora osim da se nastave boriti dokle god mogu”, kaže Vindman, koji je postao glavni svjedok u prvom Trumpovom opozivu nakon što je otkrio telefonski poziv iz 2019. u kojem je bivši predsjednik od Zelenskog tražio da istraži obitelj Biden i njezino poslovanje u Ukrajini u zamjenu za američku vojnu pomoć. “Ništa se ne bi promijenilo”, kaže Vindman, “čak i ako bi Sjedinjene Države krenule putem izolacionizma 2024. godine i Ukrajina ne bi dobila više niti jedan dodatni dolar potpore iz Washingtona.”

Analitičari su za Newsweek rekli da bi bilo teško zamisliti da Trump okupi međunarodnu koaliciju koju je okupio Biden za pomoć Ukrajini. No, ako se 2025. godine dogodi zamrzavanje transatlantskih odnosa, susjedi Ukrajine mogli bi odgovoriti igranjem veće uloge u sukobu, kaže Mathieu Droin, stručnjak za europsku politiku i suradnik u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. “Tek će se vidjeti jesu li europske zemlje sposobne popuniti prazninu ako potpora SAD-a opadne, ali postoji poticaj da barem pokušaju”, kaže Droin za Newsweek.

Geraščenko: ‘Trebamo još više pomoći’

Newsweek je razgovarao i s bivšim zamjenikom ministra unutarnjih poslova Ukrajine, sigurnosnim stručnjakom Antonom Geraščenkom. “Bez obzira na to tko pobijedi na izborima, Ukrajini će trebati netko tko će pojačati vojnu pomoć kako bi se postigla odlučujuća pobjeda na bojnom polju i kako bi se izbjeglo da budemo uhvaćeni u dugom ratu iscrpljivanja koji ide u prilog Rusiji”, kaže Geraščenko.

“Vrijeme počinje raditi protiv nas. Da, više tenkova može biti isporučeno za godinu dana i avioni F-16 se mogu isporučiti za godinu dana. No, stanovništvo Rusije je tri i pol puta veće od našeg. Nemamo dovoljno ljudstva da se borimo zauvijek”, kaže Geraščenko za Newsweek.

Rusija se također oslanja na relativno starije, često ekonomski ugrožene vojnike koji su bili mobilizirani za borbu u ratu, tvrdi Geraščenko. “Istovremeno, Ukrajina gubi veći dio svoje kulturne elite i obrazovane srednje klase, od kojih su se mnogi dobrovoljno prijavili u borbu. To je surova računica za Ukrajinu. Trebamo više oružja, trebamo ga u mnogo većim količinama, i trebamo ga dok su još barem neki od naših najbolje obučenih i najiskusnijih vojnika na bojnom polju. Sada nam je potrebna veća pomoć kako bismo bili sigurni da nam pomoć neće trebati sljedeće desetljeće ili dulje”, kaže Geraščenko.

Demokrati očekuju nastavak Bidenovog stava

Demokrati su sigurni da će Bidenov stav s početka rata, da Ukrajina mora sama odlučiti svoju sudbinu, i dalje ostati nepromijenjen. Ističu da iako je Bidenov rejting u javnosti nizak, ankete ga postavljaju u ravninu s Trumpom, a većina Amerikanaca vjeruje da bi SAD trebao nastaviti podržavati Ukrajinu – barem za sada. Bidenova strategija već se isplati iz političke perspektive, kaže Weiss. “Sve je otišlo u točno suprotnom smjeru od onoga što je Putin smatrao strateški važnim za njega na početku rata”, dodaje Weiss.

Još je prerano reći hoće li Ukrajina dobiti konkretna sigurnosna jamstva u obliku članstva u NATO-u i Europskoj uniji, za koja Zelenski kaže da ih treba da se zaštiti od buduće ruske invazije. Nakon samita NATO-a u Litvi prošlog mjeseca, Biden je odbacio mogućnost ulaska Ukrajine u NATO dok se rat ne riješi. Bio je to udarac Kijevu, koji je Biden pokušao ublažiti izražavajući nadu da Rusija ne može “zauvijek održavati rat”.