Poljaci blokiraju granicu i uništavaju vagone žita, Ukrajinci im dovoze traktore oštećene minama: 'Kako nam to možete raditi?'

Odnosi između Kijeva i Varšave sve su hladniji i napetiji

FOTO: AFP

Europu je prošlog vikenda zgranula vijest da je oko 160 tona ukrajinskog žita uništeno na poljskome željezničkom kolodvoru u jeku velikih prosvjeda poljoprivrednika. Poljski uzgajivači žita već tjednima prosvjeduju protiv, kako su kazali, nepoštene konkurencije iz Ukrajine i propisa Europske unije o zaštiti okoliša. Blokirali su autoceste i granične prijelaze s Ukrajinom, a prosvjed je eskalirao kada su prosuli ukrajinsko žito iz željezničkih vagona.

Novinari Politica obišli su prosvjednike na graničnom prijelazu Dorohusk-Jagodin. Poljsku stranu granice blokira nekoliko desetaka lokalnih poljoprivrednika, od kojih mnogi nose crveno-bijele zastave. Novinarima su rekli da prosvjeduju zbog “poplave ukrajinskog žita” i drugih proizvoda nakon liberalizacije trgovine koju je uveo EU kao odgovor na rusku invaziju.

“Moramo zatvoriti granicu. Zar ja trebam umrijeti od gladi jer su oni u ratu?” upitao je Zdzislaw Dabrowski, vlasnik malog posjeda od 30 hektara. Prosvjednici propuštaju samo dva kamiona na sat u Ukrajinu, ali niti jedan u drugom smjeru. To je uzrokovalo stvaranje kolone dugačke 11,5 kilometara na poljskoj strani. U njoj su zaglavili uglavnom ukrajinski kamioni koji čekaju povratak u svoju zemlju.

Ugroženi odnosi Kijeva i Varšave

Ukrajinski vozač po imenu Volodimir zapeo je na prijelazu od 9. veljače. Prevozi kutije iz Njemačke, koje se koriste za pakiranje soka od naranče u tvornici koja se nalazi u Odesi. “Bez tih kutija tvornica stoji”, rekao je naginjući se s prozora svog plavog kamiona. “Stalno me zovu. Na putu sam već 22 dana.”

Ista je situacija na svim cestovnim graničnim prijelazima između Poljske i Ukrajine. Očekivano, problemi koje izazivaju prosvjedi i blokade kvare odnose između Varšave i Kijeva. Oleksandr Kubrakov, zamjenik premijera Ukrajine i ministar infrastrukture te zemlje, oštro je prosvjedovao zbog izbacivanja 160 tona ukrajinskog žita iz željezničkih vagona:

“Koliko će dugo vlada i poljska policija dopuštati da se ovaj vandalizam nastavi?” upitao je Poljake na X-u, bivšem Twitteru. “Još jednom, svi ti poljoprivredni proizvodi prevoze se u zapečaćenim vagonima i putuju u druge zemlje. Mi se strogo pridržavamo zakona. A vi?”

Mehanizacija oštećena minama

Vlade dviju susjednih zemalja trebale bi se sastati u Varšavi u srijedu. Političke napetosti porasle su kada je poljski premijer Donald Tusk u petak odbio sastati se s izaslanstvom ukrajinske vlade na čelu s premijerom Denisom Šmihalom, koje je otputovalo na prijelaz Korcova-Krakovets kako bi pokušalo riješiti krizu.

Šmihal je poručio poljskim poljoprivrednicima kako ukrajinsko žito nije uvezeno u Poljsku od rujna, i da sve žito koje prijeđe granicu ide u druge zemlje. “Poljaci i poljski poljoprivrednici moraju ovo čuti kako bi shvatili besmislenost blokade granice”, rekao je. U akciju su se uključili i ukrajinski poljoprivrednici, dovezavši mehanizaciju oštećenu ruskim minama na prijelaz kako bi poljskim poljoprivrednicima pokazali u kakvim uvjetima moraju raditi.

EU ratari ne mogu konkurirati jeftinom žitu s istoka

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju se osvrnuo na problem blokirane granice. “Kao predsjednik, otvoreno kažem da je za nas vrlo važno održati savez s Poljskom”, rekao je, ali i istaknuo kako je njegova zemlja spremna braniti svoje poslovne interese. Naravno, manevarske mogućnosti Kijeva prilično su ograničene, budući da je protočnost granice s Poljskom egzistencijalno pitanje za Ukrajinu. Preko nje napadnuta zemlja dobiva spasonosno oružje i streljivo, ponajviše željeznicom, i uspijeva održati funkcioniranje svojeg ratom narušenog gospodarstva.

Naravno, poljski farmeri kažu da je pitanje granice ključno i za njihov opstanak. Pritom osuđuju EU zbog dopuštanja uvoza ukrajinskog žita, koje je Poljska već zabranila na svom tržištu, iako je time prekršila pravila EU-a. Odluka Bruxellesa da omogući Ukrajini izvoz robe putem takozvanih puteva solidarnosti kroz zemlje kao što su Poljska, Rumunjska i Mađarska pomogla je stabilizirati cijene žitarica i uljarica u EU-u.

No, trgovci i prerađivači u tim zemljama iskoristili priliku za kupnju jeftinih proizvoda, koji tako nisu izvezeni na treća tržišta. Poljoprivrednici u područjima koja graniče s Ukrajinom morali su gledati kako se silosi pune tuđim žitom, zbog čega su cijene su pale. Vlade nekih zemalja, uključujući i poljsku, odgovorile su zatvaranjem svojih tržišta.

Sumnje u kvalitetu ukrajinskih proizvoda

“Kako bismo se mi trebali natjecati (u proizvodnji žita, op. a.)? U Ukrajini rade ogromne strane tvrtke”, požalio se Marcin Bolesta, koji ima farmu od 20 hektara u istočnoj Poljskoj, u Podlaskom vojvodstvu. “Teško nam je uzdržavati obitelji. Imamo kredite, kako ćemo ih vratiti? Ne želimo da ukrajinska pšenica ulazi u Uniju. Ono što šalju je otrovno, nije prikladno čak ni za stočnu hranu”, tvrdi taj poljski poljoprivrednik.

Iz Bolestine izjave vidljivo je kako je u Poljskoj postalo uobičajeno propitkivati to zadovoljavaju li ukrajinski proizvodi standarde EU-a, iako nedostaju dokazi koji bi poduprli tvrdnje da je žito iz te zemlje manjkave kvalitete.

Problem je i zelena politika

Treba istaknuti i to da ukrajinsko žito nije jedini razlog zbog kojeg prosvjeduju poljski poljoprivrednici. Oni su bijesni i zbog EU Green Deala, za koji kažu da će ih opteretiti dodatnim troškovima. Pritom ukazuju na zahtjev EU-a da 4 posto zemlje ostane neobrađeno svake godine, ne obazirući se na činjenicu u da je Bruxelles odgodio nametanje tog pravila, tako da zapravo nitko još nije njime pogođen.

To uostalom priznaje i farmer Dabrowski s početka priče. “Do sada se ništa nije promijenilo, ali želimo da se taj prijedlog to baci u smeće”, rekao je za Politico. Neki prosvjednici također pozivaju na zatvaranje granice za drugu robu iz Ukrajine, poput cementa, uvoz kojega je skočio s 51.000 tona u 2021. na 340.000 tona prošle godine. No, cement je rijetka svijetla točka u trgovini Ukrajine s Poljskom.

Bliže se izbori u Poljskoj

Prošle je godine Poljska izvezla robe u vrijednosti 51,6 milijardi zlota (12 milijardi eura) u Ukrajinu, što je povećanje od 13,6 posto u odnosu na 2022. U međuvremenu, ukrajinski izvoz u Poljsku pao je za 23 posto, na 20,2 milijarde zlota, prema podacima poljske statističke agencije. Usprkos takvim trendovima, prosvjedi poljoprivrednika koji su u tijeku uslijedili su nakon štrajkova vozača kamiona krajem prošle godine. I oni su se žalili na nepoštenu konkurenciju iz Ukrajine.

No, političari u Varšavi, kao i u većini drugih europskih prijestolnica, znatno su osjetljiviji na pritužbe poljoprivrednika. U Poljskoj je to dodatno naglašeno zbog toga što se bliže lokalni izbori 7. travnja, koji će biti test snage za vladajuću koaliciju novog premijera Donalda Tuska, koji je prošle jeseni osvojio vlast na nacionalnoj razini.

Lov na ruralne glasove

Četiri stranke koje čine Tuskovu vladajuću koaliciju žele što bolje proći na lokalnim izborima, a zajednički im je cilj ponovno poraziti stranku Pravo i pravda (PiS) koja je izgubila na parlamentarnim izborima u listopadu. Iako je u Poljskoj samo sedam posto poljoprivrednika, oko 40 posto stanovništva živi na selu, zbog čega su ruralni glasovi politički iznimno važni.

Razmjeri političke opasnosti koja prijeti vladajućoj koaliciji postali su jasni na prijelazu Dorohusk, gdje su farmeri stavili prikazali zamjenika ministra poljoprivrede kao invalida. Tusk je za čitavo vrijeme prosvjeda jako pazio da ne naljuti poljoprivrednike, odbijajući upotrijebiti silu kako bi razbio prosvjede i otvorio granicu.

“Za prosvjed poljoprivrednika, želim to vrlo jasno reći, postoji ozbiljno opravdanje”, rekao je Tusk u petak. I predsjednik Andrzej Duda, saveznik poraženog PiS-a, rekao je u nedavnom TV intervjuu kako su, po njegovom mišljenju, poljoprivrednici pravu.

‘Nož u leđima’

Na oprez pozivaju i ispitivanja javnog mnijenja u Poljskoj, koja pokazuju zahlađenje entuzijazma prema Ukrajini. Prije dvije godine samo je 17 posto Poljaka reklo da ne bi pomoglo ukrajinskim izbjeglicama. Taj je broj prošle godine porastao na 34 posto, a sada je na 41 posto, prema istraživanju organizacije Openfield.

Raspoloženje je loše i u Kijevu. Broj Ukrajinaca koji Poljsku vide kao prijateljsku zemlju pao je s 94 posto prošle godine na 79 posto u najnovijem istraživanju. “Naše gospodarstvo je u kolapsu. Sva roba koja bi trebala pomoći rastu gospodarstva zapela je na granici. Svi ti kamioni su puni robe kupljene u Europskoj uniji”, rekao je Volodimir, koji nije želio reći svoje prezime. “To je terorizam koji se provodi nad nama dok nas Rusi ubijaju.”

Oleksandr, koji je na 17 dana zapeo na granici s teretom orašastih plodova iz Nizozemske za tvornicu slatkiša u Ukrajini, bio je bijesan. “Ti prosvjednici su kreteni”, rekao je. “Zaglavili smo ovdje. Nisam se oprao tjednima. Smrdim. Nuždu moram obavljati tamo u polju. Mislio sam da smo prijatelji s Poljskom, ali ovo je nož u našim leđima”, kazao je za Politico.