Postaje li Janša slovenska verzija Orbana? Za Telegram govore ljudi iznutra

Već im je prekipjelo?

Dijelu slovenskih građana Janše i njegove Vlade bilo je dosta već nakon samo osam tjedana: prošlog i ovog vikenda u Ljubljani i nekim manjim gradovima organizirani su antivladini prosvjedi. Prosvjednici – u Ljubljani ih je na prvom bilo oko tri i pol tisuće, biciklista i pješaka, a ovog petka dvostruko više – tražili su ostavku Janšine vlade. Okupili su se u organizaciji većeg broja aktivističkih skupina, iako su masovnija okupljanja, kao i u drugim zemljama, zbog epidemije zabranjena.

„Unatoč zabranama, ljudi se već opiru i organiziraju prosvjede. Prošlog petka je, bez obzira na zabranu, više od tri tisuće ljudi prosvjedovalo u Ljubljani, što za slovenske prilike nije mali broj“, kaže za Telegram Iztok Šori, direktor i istraživač Mirovnog instituta, neprofitne organizacije iz Ljubljane.

Obračuni s kritičarima

Janša je na čelo vlade došao nakon ostavke bivšeg premijera Marjana Šareca, netom prije vrhunca krize izazvane pandemijom koronavirusa. Slovenija se, kao uostalom i ostale europske zemlje, suočava s jednom od najgorih kriza posljednjih desetljeća koja će, prema ovotjednim prognozama iz Bruxellesa, rezultirati najdubljom recesijom u povijesti Europske unije.

Borbu protiv koronavirusa Janša, međutim, koristi i za intenziviranje sukoba s bivšom vladom, oporbom, ljevicom i kritičarima, pogotovo onima u medijskim redovima. „Janšina vlada nastoji izvući političku korist iz epidemije koronvirusa prije svega tako da se obračunava s nekim sektorima i organizacija, koje smatra svojim protivnicima“, ocjenjuje Šori, tvrdeći da je, prilikom sastavljanja paketa pomoći gospodarstvu i stanovništvu, Vlada objavila da će obustaviti financiranje već odobrenih projekata nevladinim organizacijama koje se bave antidiskriminacijom i podrškom migrantima.

Slovenski Donald Trump

„Premijer se osobno putem Twittera obračunava s nekim kritičnim novinarima i medijima, a Ministarstvo kulture je već najavilo da neće sufinancirati medijske sadržaje, odabrane na posljednjem natječaju jer je novac potreban za rješavanje krize“, ističe Šori. Ta Janšina sklonost da za protunapade koristi Twitter, ne libeći se zapaljivih tvitova, često izaziva usporedbe s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

U ovoj epidemiji, Janša je, čini se, prihvatio i neke druge Trumpove ideje: nedavno je podržao američkog predsjednika u njegovom obračunu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), pozvavši početkom travnja – putem Twittera – generalnog direktora WHO-a Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa da podnese ostavku. Mediji su spekulirali i o tome hoće li Slovenija ići i korak dalje i, po uzoru na Trumpovu Ameriku, prekinuti financiranje Svjetske zdravstvene organizacije.

O komunizmu i tajkunima

Pristup Janšine vlade i prema drugim međunarodnim institucijama izaziva oštre polemike. Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović upozorila je početkom travnja da mjere za suzbijanje dezinformacija o koronavirusu ne smiju narušavati slobodu medija, spomenuvši u svojoj reakciji i Sloveniju, odnosno slučaj novinara koji je, istaknula je povjerenica, nakon što je zatražio informacije o vladinim mjerama u vrijeme aktualne krize, postao metom difamacijske kampanje „medija bliskog političkoj stranci koja vodi vladajuću koaliciju“.

Vlada je uzvratila pismom u kojem opisuju svoje viđenje medijske situacije u Sloveniji. Spominju pritom, među ostalim, nasljeđe komunističkog režima, Udbu, „slovenske tajkune“… Tvrde, nadalje, da su i novinari pridonijeli svom sve lošijem javnom imidžu, da je „preskakanje“ iz novinarstva u politiku postalo previše uobičajeno da bi javnost mogla „u potpunosti vjerovati u integritet novinara“. Poručuju i da se kritike na račun medija, osobito slovenske nacionalne televizije, ne trebaju smatrati narušavanjem slobode medija te da premijer ima obavezu upozoravati na nepravilnosti i zloporabe, budući da je u pitanju novac poreznih obveznika.

“Pokušaj diskreditacije novinara”

Taj odgovor izazvao je reakciju brojnih aktera na slovenskoj političkoj i medijskoj sceni, uključujući i Društvo novinara Slovenije. „Službeni odgovor Vlade na platformi Vijeća Europe za zaštitu novinara je još jedan u nizu pokušaja diskreditacije slovenskih novinara i medija“, kažu iz DNS-a za Telegram.

Napominju da su se koalicijski partneri SDS-a distancirali od sadržaja tog pisma, a parlamentarni odbori za kulturu i za vanjske poslove donijeli zaključak da Ministarstvo vanjskih poslova – koje je pismo posredovalo Strasbourgu, „iako je autor netko u vladinom uredu za komunikaciju“ –„mora pismo povući s platforme, a javni dužnosnici se moraju suzdržati od pokušaja ograničavanja slobode medija“.

Morali ustuknuti pod pritiskom

Iz DNS-a upozoravaju i na druge poteze Janšine vlade kojima se, smatraju, pokušalo ograničiti medije u njihovom radu.“Vlada je pod krinkom zaštite zdravlja u prvim tjednim krize pokušala uvesti i tiskovne konferencije bez novinara, ideja je bila da novinari šalju pitanja uredu za komuniciranje, a oni be se ‘potrudili odgovoriti na sva pitanja’“, ističu u novinarskoj organizaciji.

Uspjeli su, međutim, uz potporu javnosti i pomoć RTV Slovenije doći do kompromisa – „vladini govornici su u jednom prostoru, novinari u drugom, pitanja mogu postavljati sami uživo, a mogu ih poslati i RTV Sloveniji, u tom slučaju pitanja čita moderator“. Smatraju, međutim, da takav „omalovažavajući odnos prema novinarima stvara dojam da vlada ne razumije ulogu novinarstva u društvu te da se ne želi suočavati s neugodnim pitanjima i kritičkim glasovima“.

Presuda u korist premijera

Ovoga tjedna Janša je bio protagonist još jedne medijsko-sudske vijesti iz Slovenije. Slovenski vrhovni sud prihvatio je njegovu žalbu na presudu višeg suda u Celju po kojoj je, zbog uvredljive objave na Twitteru iz 2016. godine, novinarki i urednici RTV Slovenija Mojci Šetinc Pašek trebao platiti odštetu od šest tisuća eura plus kamate.

Prema izvješću Hine, Janša je 2016. godine na svom Twitteru za dvije novinarke, zbog priloga o njegovoj stranci kojim je očito bio nezadovoljan, nazvao “odsluženim prostitutkama” koje nude vrlo jeftine usluge u “javnoj kući”, pri čemu je uz njihova imena naveo i inicijale prezimena. Suci su ovoga tjedna zaključili da objava nije bila mišljena doslovno, nego je treba shvatiti – metaforički.

Kakve će biti posljedice?

“U konfliktu između slobode političkog izražavanja tuženoga i prava na čast i dobro ime tuženice dali smo prednost prosvjetiteljskom načelu da samo slobodna rasprava o važnim društvenim temama omogućava približavanje istini”, navedeno je, prema izvješću Hine, u presudi vrhovnog suda. Novinarka je, piše Hina, ogorčena stavom vrhovnih sudaca i najavljuje da će se na presudu žaliti ustavnom sudu.

I u novinarskom udruženju razočarani su ovakvim stajalištem vrhovnog suda, ali i zabrinuti zbog mogućih posljedica ovotjedne presude. “Bojimo se da će ta odluka negativno utjecati na novinare – u smislu spremnosti na tužbe protiv političara i drugih napadača“, kažu u DNS-u.

Iz Orbanovog udžbenika

Slovenskog premijera percipira se i kao bliskog saveznika mađarskog premijera Viktora Orbana, zagovornika tzv. iliberalne demokracije koji je u stalnim trzavicama s Bruxellesom zbog svoje politike prema pravosuđu, medijima, nevladinim organizacijama. Orban odbacuje kritike da potkopava neovisnost pravosuđa i medijske slobode, mada je zbog spornih poteza njegova stranka Fidesz još uvijek pod suspenzijom u Europskoj pučkoj stranci.

Janšina stranka je članica EPP-a, a Janša jedan od pučana koji su se otvoreno protivili izbacivanju Orbana iz te političke grupacije. Sudbina Fidesza unutar EPP-a još nije razriješena. Koliko Janšini potezi podsjećaju na politiku koju u Mađarskoj provodi Viktor Orban?

Utjecaj mađarskog premijera Iztok Šori najviše primjećuje na području medija i financijske potpore onim medijima koji su bliski vladajućoj stranci. Osim toga, Janša je, kaže Šori, sklon napadati medije, nevladine organizacije i neke državne institucije poput pravosuđa, Komisije za sprječavanje korupcije ili Ureda povjerenika za informacije. Riječ je, dakle, o institucijama koje trebaju biti neovisne o vladinoj politici i svojevrsna kontrola nad postupanjem izvršne vlasti.

Bliski saveznici u EU

Iz slovenskog novinarskog udruženja ipak procjenjuju da situacija u slovenskim medijima još nije tako kritična kao u mađarskim, „gdje je ostalo uistinu malo neovisnih medija, a nadzor nad većinom ostalih ima Orban“. „U Sloveniji su mediji, barem zasad, većinom još uvijek neovisni, iako već primjećujemo pokušaje političkog utjecaja na RTV Slovenija kroz zamjene predstavnika vlade u nadzornom vijeću radiotelevizije“, napominju u DNS-u.

Jasno je, međutim, da Orban u Janši ima saveznika i na europskoj razini, što mu može dobro doći u odnosima s Bruxellesom. Slovenija pritom sljedeće godine na šest mjeseci preuzima i predsjedanje Europskom unijom. Za komentar usporedbi slovenske vlade i njezinih poteza s Orbanovom politikom, kao i paralelama između Janše i Trumpa, te kritikama zbog odnosa prema medijima, Telegram je pitao i kabinet slovenskog premijera.

“Usporedbe su uobičajene”

Iz Vladinog ureda za komuniciranje stigao nam je odgovor u kojem kažu da je u Sloveniji „ustavom zajamčena sloboda izražavanja misli, govora i javnih istupa, tiska i drugih oblika javnog informiranje i izražavanja“. Onaj tko se s nečim slaže ili ne slaže i ima političke razloge i argumente, u demokraciji ih može legitimno izraziti, navode u kratkom odgovoru.

Sloboda govora, nastavljaju, vrijedi za sve državljane Slovenije, neovisno o njihovoj profesiji, pa nabrajaju novinare, političare, liječnike, pravnike, ekonomiste… Granica je, ističu, prijeđena kad su u pitanju prijetnje. Jednom rečenicom osvrnuli su se na naše pitanje o usporedbama s Trumpom i Orbanom: „Usporedbe političara s drugim političarima ili s poznatim osobama iz javnog života posve su uobičajene, vjerojatno i u Hrvatskoj“.