Postoji 2500 prijavljenih ukazanja Gospe, ali Vatikan je priznao samo 14 slučajeva (i nema Međugorja)

Uskoro bi trebala biti poznata odluka pape Franje o Međugorju

Međugorje, Kip, Gospa
FOTO: PIXSELL

Nakon nedavnih izjava pape Franje o ukazanjima Gospe u Međugorju te ususret odluci Vatikana o (ne)priznavanju Međugorja u HRT-ovoj emisiji Otvoreno sinoć se tumačilo Papine riječi te raspravljalo o značenju i budućnosti Međugorja kao mjesta ukazanja Gospe.

“U izjavi pape Franje može se iščitati da sve oko Međugorja ide redovitim, protokolarnim, crkvenim putem. Tri komisije su se prije 1991. bavile Međugorjem. Dosadašnji stav komisije koji je iz 1991. godine još vrijedi – da se događajima u Međugorju ne može pripisati ništa nadnaravno, a da o ljudima koji dolaze treba pastoralno skrbiti”, rekao je Anto Mikić s Hrvatskoga katoličkog radija.

O neposlušnim hercegovačkim franjevcima

Novinar HRT-a Mario Raguž rekao je da je on samo običan vjernik, ali da mu je jedan vatikanski dužnosnik objasnio da su vjernici dužni vjerovati u ono što mole te se osvrnuo na zagovornike Međugorja, koji ne dopuštaju da se išta propituje, i na protivnike, koji kažu da je sve obična provokacija. “Dok kod Crkve i komisije koja propituje Međugorje nema strasti, veća je strast među ljudima i vjernicima koji su jako za i jako protiv”, rekao je Raguž.

“Ja sam neposlušni franjevac. Već sam 18 godina u Čapljini. Sretan sam zbog sve patnje koju sam podnio i opet bih sve prošao radi ovog trenutka jer danas gledateljima mogu odgovoriti što se tiče Međugorja i vidjelica zašto nitko od njih nije otišao u redovnike, svećenike, što je logično ako vide Gospu, jer to je životni izbor. Oni su izabrali teži put, navode mediji. Ne, oni su odabrali lakši put. Ako ih se ovako raspinje kao civile, možete zamisliti što bi im bi bilo da su u koži nas”, započeo je priču o svojim problemima fra Bože Radoš iz Župe sv. Franje u Čapljini.

Mikić je pokušao objasniti kompliciranost situacije u hercegovačkom kraju te je kazao kako treba razdvojiti pitanje ukazanja i crkvenog priznavanja Međugorja od drugih zbivanja iz crkvenog života kojima je taj kraj opterećen puno prije 1981. godine. Radi se o neposluhu dijela tamošnjih redovnika. “Neposlušnost tamošnjih redovnika crkvenoj hijerarhiji traje više od 100 godina. isprepliće se pitanje kome pripadaju župe u hercegovačkom kraju i to Međugorju dodaje jednu dodatnu težinu”, rekao je Mikić.

Neslaganje oko vidjelica

HRT-ov dopisnik iz Rima Silvio Tomašević izjavio je da su odnosi između mostarskog biskupa i franjevaca odvojeno pitanje te da Papa ne želi ni ulaziti u taj sukob niti povezivati taj sukob sa slučajem u Međugorju. “U Vatikanu žele sve odvojiti – je li Međugorje mjesto Gospina ukazanja ili su vidjelice mjesto Gospina ukazanja. Ako one odlaze u SAD, Argentinu i Gospa im se i tamo ukazuje, onda zašto bi se Međugorje priznalo kao mjesto ukazanja”, pita se Tomašević. “Što se tiče ponašanja vidjelica i da su one razapete – one same putuju po svijetu i govore ljudima da im se Gospa ukazuje. Vatikan najviše smeta što se najavljuje da će im se ukazati Gospa. To je kao propaganda jednog događaja koji nema veze s Crkvom”, rekao je Tomašević.

Fra Radoš stao je u obranu vidjelica i rekao kako u Međugorju nije problem Gospa nego vidjelice. “Vidjelice su na stupu srama. Ja sam siguran da su oni sretni da se po njima pljuje, samo neka Gospino djelo ide dalje. Ljudi koji su ozdravili u Međugorju i doživjeli obraćanje, i da Papa tisuću puta kaže da Gospe nema, oni bi rekli da je ima. Papa se mora izjasniti, ali od njega se traži razborit pristup”, izjavio je Radoš.

“Ima 2500 objava Gospe, a samo je 14 priznato”, rekao je Tomašević i naveo nekoliko primjera ukazanja Gospe u svijetu koje je Crkva priznala, poput onog u Fatimi ili u Provansi u francuskim Alpama.