Postoji jedan vrlo praktičan razlog zašto Njemačka prima izbjeglice
Populacija radno sposobnog stanovništva Njemačke se smanjuje
Mnoge europske ekonomije tvrde kako bi izbjeglička kriza mogla naštetiti njihovim ekonomijama. Ne i Njemačka. Ta je zemlja primila rekordan broj izbjeglica, između ostalog i iz jednog vrlo praktičnog i logično razloga. Populacija radno sposobnog stanovništa u Njemačkoj do 2030. smanjit će se za 6 milijuna, pa tako izbjeglice mogu postati i radnici korisni ekonomiji te države, piše Business Insider.
“Ako uspijemo brzo obučiti te ljude koji dolaze kod nas i naći im posao, onda ćemo riješiti jedan od naših najvećih ekonomskih problema budućnosti: manjak vještina”, rekao je njemački ministar ekonomije Sigmar Gabriel govoreći pred Europskim parlamentom u četvrtak.
Vlasnik jednog malog obrta koji postavlja podove u Dortmundu u zapadnoj Njemačkoj Daniel Kok tražio je odgovarajuće zaposlenike više od godinu dana među lokalnim stanovništvo. Nakon neuspješne potrage, udruga lokalnih obrta poslala mu je upit bi li zaposlio tražitelja azila
Teret ili prilika?
Koku je poslan Tesfagebriel Abraha, 31-godišnji izbjeglica iz Eritreje koji nikada prije nije niti čuo za parket prije nego što ga je počeo postavljati. Nakon uspješnog dvotjednog probnog roka, sada je on zaposlen na praksi koja traje sve do 2018. godine.
“Nisam zaposlio Abrahu iz naivnog idealizma, nego zato što je osposobljen, entuzijastičan i voljan raditi”, rekao je Kok i dodao kako je imao bezbroj nezadovoljavajućih vježbenika.
Čelnik DIW ekonomskog instituta Marcel Fratzscher rekao je kako su imigranti popunili više od dvije trećine od gotovo 1,5 milijuna novih radnih mjesta koja su se otvorila u najvećoj europskoj ekonomiji u poslijednjih pet godina. “Trebamo radnu snagu ako želimo održati njemačku ekonomsku snagu”, kaže Fratzscher.
Potrebno je popuniti prazninu
Dortmund je domaćin za četiri tisuće izbjeglica, a očekuje se kako će se taj broj udvostručiti do kraja ove godine. Ovaj industrijski grad mučio je pad proizvodnje u rudnicima i nezaposlenost od 12,7 posto, dvaput veća od prosjeka zemlje.
Niz europskih čelnika naveo je visoku nezaposlenost kao razlog odbijanja izbjeglica. No, lokalna Obrtnička komora (HWK) u Dortmundu to vidi drugačije i poručuje da gotovo četvrtina poduzeća u gradu ima otvorene natječaje za radna mjesta. “Poslovi su tu, ali ne postoje uvijek prikladni kandidati s pravim kvalifikacijama”, kaže glasnogovornica HWK-a i dodaje kako ti poslovi često nisu privlačni Nijemcima, koji daju prednost nastavku školovanja.
Ne bi li popunio prazninu HWK je pozvao 85 izbjeglica na tečajeve jezika i matematike te na kraju izabrao njih 15 iz Sirije, Konga i Eritreje kako bi ih obučavao za optičare, električare, radnike u metalurškoj industriji i parketare.
Ne postoje garancije
Jedan od njih je i Abraha, koji je iz Eritreje pobjegao pješice 2012. godine nakon šest godina provedenih u vojsci. Utočište je našao u Njemačkoj te je u izbjegličkom skloništu počeo učiti jezik. Praksa nije vezana uz minimalnu plaću od 8,5 eura po satu pa sindikati upozoravaju da se mora spriječiti iskorištavanje migranata kao jeftine radne snage.
Ne postoji garancija da će ti ljudi tu i ostati nakon što im istekne praksa. Zamjenik direktora za istraživanja u Institutu za budućnost rada Ulf Rinne kaže kako je iluzija misliti da bi izbjeglice mogle riješiti nedostatak kvalificiranih radnika u kratkom roku. “Na srednji rok oni, naravno, mogu pomoći ublažiti demografske probleme u Njemačkoj, osobito ako ih uspijemo uspješno integrirati u društvo”, kaže Rinne. “No, to je naravno izazov koji nam predstoji. Ne postoji garancija za uspjeh”.