Potpuno podbacile Vladine grandiozno najavljivane mjere: potpore prima tek djelić radnika, broj dječjih doplataka drastično pao
Više od 15 godina u Hrvatskoj se vode rasprave o tome kako su porezne olakšice i dječji dohodak neučinkoviti
Rast plaća u drugom polugodištu 2023. godine dobrim je dijelom poništio dio Vladinih mjera, odnosno olakšica koje su donesene kako bi povećale primanja radnika i potpore za obitelji s djecom. Cenzuse koje je Vlada odredila u međuvremenu je “pregazilo” povećanje plaća i učinak tih mjera zasad je manji od onoga što se planiralo postići. Potporu za plaćanje dijela mirovinskih doprinosa iz državnog proračuna u samo nekoliko mjeseci izgubilo je, prema našim procjenama, do 140 tisuća radnika.
Neki od njih i prije nego su je počeli dobivati, odnosno u nekoliko mjeseci dok se čekalo da Vladine mjere stupe na snagu. Uz to, broj djece koja primaju dječji doplatak ne da se nije udvostručio u odnosu na 2022. godinu i premašio pola milijuna, što je bio plan, nego se dodatno smanjio. Uz to što rast plaća povećava potrošnju, pa i prihode od PDV-a, proračun je profitirao i zato što će manje novca potrošiti na te socijalne mjere.
Mirovinsku potporu trebalo dobiti 50 posto radnika
Uz ukidanje prireza i povećanje neoporezivog dijela plaće, Vlada je lani u svibnju objavila i prijedlog po kojem su radnici s bruto plaćom do 1300 eura imali pravo na umanjenje osnovice za obračun mirovinskih doprinosa u prvom stupu. Ljudima s tako niskim plaćama nikakve promjene u porezu na dohodak nisu donosile povećanje plaća, jer su oni već bili izvan poreznih škara i država je odlučila plaćati dio mirovinskih doprinosa umjesto njih.
Najveće umanjenje osnovice za plaćanje mirovinskih doprinosa je 300 eura, a u konačnici je to donosilo povećanje neto plaće od nekoliko eura do 45 eura. Kad je Vlada u svibnju prošle godine iznijela svoje namjere, isticala je da bi ta mjera trebala obuhvaćati i do 50 posto hrvatskih radnika, jer je prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, čak polovica radnika imala bruto plaću do 1300 eura.
Rast plaća izgurao 140 tisuća radnika
Granica za tu potporu bila je određena na iznosu bruto medijalne plaće. To se promijenilo već do početka primjene od 1. prosinca prošle godine, a podaci DZS-a o isplati plaća za veljaču ove godine pokazuju da se granica bruto medijalne plaće pomaknula na 1400 eura. To je sada iznos ispod kojeg je bruto plaća polovice radnika u Hrvatskoj. Podaci govore i to da 40 posto hrvatskih radnika ima bruto plaću do 1236 eura, a u međuvremenu su, od ožujka, plaće dodatno rasle, posebice u javnom sektoru pa bi se taj iznos mogao približiti 1300 eura.
To znači da je od početne zamisli da 50 posto radnika ima potporu države za plaćanje mirovinskih doprinosa, taj broj pao na 40 posto, odnosno da je iz tog kruga izašlo oko 140 tisuća hrvatskih radnika. Barem kad je riječ o zaposlenima u pravnim osobama, što je statistika koju DZS objavljuje.
Dobra stvar je da su oni iz skupine koja ima pravo na olakšicu ispali zbog povećanje plaća, no želi li i dalje tom mjerom obuhvaćati do 50 posto radnika, država će morati podići granicu bruto plaće. Procjena je bila da će država na tu mjeru potrošiti 329 milijuna eura. Koliki je trenutno mjesečni trošak i koliko radnika je obuhvaćeno tom mjerom, iz Porezne uprave nam nisu odgovorili.
Broj djece koja primaju doplatak pao ispod 200 tisuća
Rast plaća zasad je poništio i jednu od demografskih mjere Vlade Andreja Plenkovića s kraja prošle godine, a to je povećanje dohodovnog cenzusa za dobivanje dječjeg doplatka. Dohodovni cenzus tada je podignut na 618 eura. Sve obitelji s djecom koje ne ostvaruju mjesečna primanja od 618 eura po članu dobile su pravo na dječji doplatak od 30 do 62 eura, ovisno o visini dohotka.
Vladina je tada isticala da je doplatak za djecu 2022. godine primalo 246.516 djece, a da će novim izmjenama biti obuhvaćeno njih 511.928. U trenutku kad su izmjene usvojene, krajem prošle godine, doplatak za djecu je, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, imalo 219 tisuća djece.
U travnju ove godine dječji doplatak je dobilo 186 tisuća djece. Prva je to isplata po novim pravilima koja se primjenjuju od ožujka, i broj djece koja su primila tu potporu pao je za dvije tisuće u odnosu na mjesec dana ranije, kad su vrijedila stara pravila. U travnju je država na isplatu doplatka za svu djecu koja su ga primila potrošila 11.38 milijuna eura. Tim tempom teško će dosegnuti planirani godišnji iznos za 2024. godinu od 262 milijuna eura koliko je Vlada planirala potrošiti na tu demografsku mjeru.
Uz to, teško da će dječji doplatak obuhvatiti i 511 tisuća djece, što se iznosilo kao procjena kad je mjera predlagana. Broj djece koja dobivaju dječji doplatak može još narasti, jer se zahtjevi mogu podnositi do lipnja, ali je puno vjerojatnije da je većina onih koji su smatrali da imaju pravo na potporu podnijela zahtjev do kraja veljače.
Dobri prijedlozi koji su ostali samo prijedlozi
Više od 15 godina u Hrvatskoj se vode rasprave o tome kako su porezne olakšice i dječji dohodak, što su potpore koje država daje za djecu, neučinkovite. Porezna olakšica, odnos odbitak za plaćanje poreza na dohodak, puno više donose roditeljima s većim plaćama, dok je dječji doplatak i sa sadašnjim povećanjem nedovoljan, posebice za roditelje s manjim plaćama.
Porezni stručnjaci već dva desetljeća ističu da bi sva djeca trebala imati istu potporu, pa bi poreznu olakšicu i dječji doplatak trebalo zamijeniti jedinstvenim dodatkom za djecu u kojem će ta zajednička mjera donositi više koristi djeci koja žive u obiteljima lošijeg imovinskog stanja.
U tom su smjeru išle i rasprave i prijedlozi dok je resor socijalne skrbi u Vladi Zorana Milanovića vodila Milanka Opačić, ali i kad ga je preuzela Bernardica Juretić u Vladi Tihomira Oreškovića. No, nijedan od tih prijedloga nikada se nije pretvorio u službeni vladin prijedlog s kojim se išlo u parlament. U oba slučaja ostao je na razini radnih skupina.