Pozadina Bidenove brutalne izjave o Xi Jinpingu. Sve je počelo ponižavanjem Amerikanaca u Kini

Samo dva dana ranije kineski predsjednik primio je osnivača Microsofta Billa Gatesa, no taj susret prošao je u potpuno drugom ozračju. Izmijenjeni su široki osmjesi, sve je prštalo od topline i prisnosti. Kineski lider Xi Jinping pohvalio je Gatesa kao „prvog američkog prijatelja“ kojeg je upoznao ove godine.

Neviđen raspored sjedenja

Dok su Xi i Gates sjedili vrlo blizu jedan drugome za malenim okruglim stolom, dotle je kineski predsjednik sjeo na čelo golemog stola, pa je američko izaslanstvo bilo naglašeno udaljeno od kineskog predsjednika. Takav raspored sjedenja, kao i tako distanciran i hladan prijem, još nije viđen za susreta kineskog predsjednika najvišim američkim dužnosnicima.

I još jedna zanimljivost koja nema izravne vanjsko političke konotacije već isključivo govori o statusu Xi Jinpinga u Kini. Kineska državna televizija objavila je prvo izvješće o susretu Xija i Gatesa i to na način kako uvijek prikazuje kineskog lidera dok razgovara sa strancima. A to znači da se na snimkama uvijek i isključivo vidi kako govori Xi, a stranci ga pažljivo slušaju.

U četiri minutnom izvještaju kineski predsjednik govorio je više od 3 minute, dok Gates je samo slušao, premda je on živahno sudjelovao u razgovoru. Sve se ponovilo i za susreta Xija i Blinkena. Kineski predsjednik je govorio, a članovi američke delegacije pozorno su ga slušali.

Ponižavajuć odnos i Bidenova reakcija

Ta mantra traje gotovo od prvog dana kako je 2012. Xi postao predsjednik države i partije. Na isti način prikazuje se Xi dok se sastaje s partijskim čelnicima ili državnim rukovodstvom. On govori svi ostali ga slušaju. Ali kad ga se prikazuje na susretima s radnicima i seljacima, tada samo oni govore, a Xi ih pažljivo sluša.

Tako se više od decenija uz pomoć televizijskih ekrana gradi Xijev kult ličnosti. Stoga ne čudi da Xi uživa status u Kini kakav je imao samo osnivač moderne Kine Mao Ce Tung kojeg i dalje tretiraju kao božanstvo.

Zbog gotovo ponižavajućeg odnosa spram američkog izaslanstva, odmah je reagirao predsjednik Joe Biden. Po povratku Blinkena u Washington Biden je nazvao Xija diktatorom što je u Pekingu odmah ocijenjeno kao nečuvena provokacija i uvreda. Biden je doslovce kazao: „Xi Jinping se jako uzrujao kad sam srušio balon s dva vagona špijunske opreme jer nije znao da je on tamo. To je velika sramota za diktatore.“

Pokušaj poboljšanja imidža Xija?

Kineski mediji iskoristili su dolazak Blinkena kao dokaz da je Kina postala globalna sila, gotovo superiorna SAD-u. Pa ako najviše rangirani američki dužnosnici žele razgovarati, moraju doći na noge Xi Jinpingu. U svim izvješćima kineskog predsjednika prikazivalo se kao političara koji je na čelu alternativnog svjetskog poretka suprotstavljenog SAD-u i njegovim saveznicima.

Shen Dingli, stručnjak za međunarodne odnose iz Šangaja, zaključio je kako je Blinkenov posjet dobar za međunarodni imidž Kine, za njen veliki narativ. Sastanak je, naime, dao kineskom lideru priliku da poboljša imidž zemlje u inozemstvu. Posjetom Blinkena Kini započela je, po općim procjenama, globalna kineska ofenziva šarma.

Uostalom, dok je Blinken bio u Pekingu, kineski premijer Li Qiang sastao se u Berlinu s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom u sklopu putovanja u cilju tješnjeg gospodarskog povezivanja s Europom i obeshrabrivanja Zapada da se pridruži Washingtonu u ograničavanju izvoza tehnologije u Kina.

Niz posjeta biznismena Kini

Ishod razgovora u Pekingu najviše je razočarao najveće američke kompanije. Nije, naime, nikakva tajna da su upravo najistaknutiji američki biznismeni i menadžeri tražili od predsjednika Bidena da popravi i stabilizira odnose s Pekingom ističući da njihov napredak i profit u velikoj mjeri ovisi od trgovinske razmjene s Kinom. Premda je prošle godine ostvaren rekord u trgovinskoj razmjeni s Kinom, američke kompanije traže načina da povećaju suradnju koja je ozbiljno narušena zahlađenjem političkih odnosa.

Uostalom prije Blinkena Peking su već posjetili neki od najvažnijih predsjednika uprava velikih kompanija. Među ostalim, s kineskim političarima i poslovnim ljudima razgovarali su Mary Barr iz General Motorsa, Jamie Dimon iz banke JPMorgan Chasea, Stephen Schwarzmann iz Blackstonea. Elon Musk, izvršni direktor Tesle i vlasnik Twittera, opisao je u Pekingu američko i kinesko gospodarstvo kao „sijamske blizance“ te se žestoko usprotivio svima kojih ih pokušavaju razdvojiti.

Izvršni direktor Applea, Tim Cook, pohvalio je „simbioznu“ suradnju njegove tvrtke s Kinom. Sam Altman, osnivač OpenAI-a koji stoji iza ChatGPT chatbota, izjavio je pak da bi američki i kineski istraživači trebali nastaviti surađivati kako bi se suzbili rizici koje donosi umjetna inteligencija.

Hladne reakcije na Blinkena

Kineski dužnosnici hladno su reagirali na Blinkenov posjet jer ne vjeruju da je Washington iskren u svojim nastojanjima da popravi odnose. Za Peking je Tajvan „najveći rizik“ za kinesko-američke odnose jer je pitanje te otočne države jedan od glavnih interesa Kine.

Dok Peking pod svaku cijenu želi vratiti kontrolu nad Tajvanom, predsjednik Biden je zaprijetio da će SAD oružjem bratiti Tajvan u slučaju napada iz Kine. Xi je kazao Blinkenu da okruživanje Kine saveznicima SAD-a te ometanje njenog pristupa naprednim tehnologijama nije zdrava konkurencija, već poziv na sukob. Kineski mediji podsjećaju da Amerikanci rade Kini ono što su napravili Rusiji: okružili su ju svojim saveznicima i tako neposredno ugrožavaju sigurnost zemlje.

Xi je izrazio spremnost da Kina, kao snažna i odgovorna svjetska velesila radi na smanjenju napetosti, ali je upozorio da neće ustuknuti pred političkim i ekonomskim pritiscima. Pekingu je međutim potreba suradnja s američkim kompanijama ako želi stabilizirati gospodarstva nakon krize u koje je zapalo zbog pandemije korona virusa.

Interes za stabilizacijom odnosa

Kina inzistira da trgovinska razmjena između dvije države mora biti sidro u međusobnim odnosima, pa su zbog toga inzistirali da prije Blinkena u Peking dođu Janet Yellen, ministrica financija i Gina Raimondo, ministrica trgovine. Amerikanci su to odbili, na očekuje se da će njih dvije ipak posjetiti Peking već prije ljeta.

Kini je u interesu stabilizacija odnosa s SAD-om kako bi se zaustavila trgovinska ograničenja koje je nametnuo Washington i koja zabranjuju kineski pristup važnim tehnologijama, poput naprednih poluvodičkih čipova. Posljedice zahlađenja odnosa već se osjećaju u Kini. Izravna strana ulaganja pala su na najnižu razinu u posljednjih 18 godina.

Premda američke kompanije i dalje smatraju kinesko tržište prioritetom, njihova spremnost za ulaganje u Kinu se smanjuje. Američke restrikcije na zabranu izvoza tehnologije poluvodiča u Kinu, teško pogađa kinesku tehnološku industriju. Kao i sankcije protiv nekoliko desetaka kineskih tvrtki zbog pomaganja kineskom vojnom sustavu ili zbog zaobilaženja američkih restrikcija u trgovini s Iranom i Rusijom.

Bez popuštanja oko Tajvana

Blinken je predložio kineskim sugovornicima da se obnove izravni kanali komunikacije između američkog ministra obrane, predsjednika Združenog stožera i zapovjednika Indo-pacifičkog zapovjedništva i njihovih kineskih kolega. Kinezi su međutim glatko odbili taj prijedlog.

Američki državni tajnik također je zatražio jamstva Pekinga da kineske tvrtke neće prodavati Rusiji materijal i tehnologiju koju bi ruska vojna mašinerija mogla koristiti u Ukrajini. Blinken je upozorio da bi to moglo biti vrlo opasno i zabrinjavajuće pa je kineske političare pozvao „na oprez.“

Iako je Peking proglasio sastanke uspješnim, ipak nije uklonjena niti jedna ozbiljnija prepreka za poboljšavanje odnosa. Nijedna strana nije popuštala oko vojnih aktivnosti u Tajvanskom tjesnacu, američkih sankcija protiv kineskih dužnosnika, ograničenja prodaje tehnologije ili tekućeg trgovinskog rata.

Odbacivanje zahtjeva SAD-a

Blinken je uvjeravao Peking da SAD ne žele izolirati ekonomski Kinu, u što nitko od Kineza nije povjerovao. Umjesto toga optužili su Washington za „pogrešno shvaćanje“ Kine kao uzroka zahlađenja odnosa između dviju strana te su zatražili od Washingtona da prestane „gušiti“ kineski tehnološki razvoj i prenapuhavati „kinesku prijetnju.“

Američki državni tajnik inzistirao je na stajalištu da je Washington za „deriziciranje i diverzifikaciju. To znači sigurnost za američke i strane ulagače, čvrste kanale snabdijevanja, zalaganje za jednakost uvjeta rada za američke radnike i kompanije, obranu od štetnih trgovinskih praksi i zaštitu ključnih američkih tehnologija kako se ne bi koristile protiv SAD-a.

No Kinezi su odbacili te zahtjeve tvrdeći da SAD i dalje pokušava kažnjavati kineske kompanije te izolirati zemlju od ostatka svijeta. Jedan je dogovor ipak postignut: obje strane složile su se da se zaustavi protok kemikalija za fentanil. Kina je jedan od najvećih proizvođača tih prekursora koji se koriste za proizvodnju izuzetno smrtonosne sintetičke droge koja je odnijela živote hiljada ljudi.

Kina odgovorila SAD-u

Kina je u srijedu osudila “apsurdnu” primjedbu američkog predsjednika Joea Bidena da njegov kineski kolega Xi Jinping pripada kategoriji “diktatora”.

“Ova primjedba američke strane je doista apsurdna, vrlo neodgovorna i ne odražava stvarnost”, rekla je novinarima glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning.