Pravobraniteljica uočila porast vršnjačkog nasilja, kaže da zbog toga u škole treba vratiti socijalne radnike
'Jedna smo od tri zemlje EU koje ih nemaju', kaže Helenca Pirnat Dragičević
Ured pravobraniteljice za djecu predložio je ponovno uvrštavanje socijalnog radnika kao stručnog suradnika u školi s ciljem ranog prepoznavanja i prevencije socijalnih rizika, a s obzirom na to da je u procesu izrada novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
“Školski socijalni rad, kao specifično područje djelatnosti socijalnog rada, može značajno doprinijeti sustavu odgoja i obrazovanja u zaštiti prava i dobrobiti djece, posebno djece u riziku i potaknuti promjene koje postojeća praksa zahtijeva”, priopćeno je u utorak iz ureda pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević.
Prepoznavanje rizika
Naime, izvijestili su kako su na sastanku s predstavnicima Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske udruge radnika socijalne skrbi i Pravnog fakulteta u Zagrebu – Studijskog centra socijalnog rada obaviješteni o inicijativi za zapošljavanje socijalnih radnika u osnovnim i srednjim školama.
Time bi se osiguralo rano prepoznavanje suvremenih socijalnih rizika poput vršnjačkog i obiteljskog nasilja, zanemarivanja, zlostavljanja, siromaštva i socijalne isključenosti, ali bi se i postavili okviri za pružanje pravovremenih i integriranih usluga za djecu.
Tako predlažu da se u novi Zakon uz pedagoga, psihologa, knjižničara, magistra edukacijske rehabilitacije, magistra logopedije, magistra socijalne pedagogije, uvrsti i socijalni radnik, odnosno magistar socijalnog rada/magistar socijalne politike kao stručni suradnik u školskoj ustanovi.
Potrebe djece i mladih
Dodaju kako bi se time osiguralo jačanje profesionalnih resursa stručnog tima unutar sustava odgoja i obrazovanja te se stvorili uvjeti za uspješnije i pravovremene odgovore na kompleksne potrebe djece i mladih pod rizikom koji u većoj ili manjoj mjeri utječe na njihov odgoj i obrazovanje, ali i društvo u cjelini.
“Zabrinjavajuća je činjenica da je Hrvatska jedna od tri zemlje EU koje nemaju u sustavu obrazovanja socijalne radnike”, upozoravaju iz Ureda te dodaju kako su uočili porast prijavljenih slučajeva nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama, nasilja među djecom u školi i na školskim igralištima, osobito na internetu i putem društvenih mreža, kao i konzumacija alkohola kod djece i mladih, pri čemu počeci konzumiranja kreću u sve mlađoj dobi.
Postoje i drugi rizici
Vezano uz obiteljsku situaciju učenika, postoji porast broja djece koja žive u siromaštvu i ispod praga siromaštva, a uz to postoji konstanta u broju razvedenih brakova, te postojanju problema u obitelji, roditeljstvu i roditeljskoj skrbi koji su nerijetko povezani s lošim obrazovnim i socijalizacijskim ishodima učenika kao reakcija na tu situaciju.
Uz navedene probleme postoje i drugi rizici koji se mogu uočiti kod učenika koji pohađaju redovni školski sustav, poput teškoća u razvoju, narušenih obiteljskih odnosa, problema u ponašanju, a za koje bi školi, kao odgojno-obrazovnoj ustanovi, bila potrebna dodatna stručna pomoć radi pravovremenog, holističkog i multidisciplinarnog rješavanja navedenih problema i društvenih izazova te preventivnog djelovanja.