Zaposlenost nam je kritično niska, ispod 70 posto. Do prosjeka EU Hrvatskoj treba 100 tisuća novih radnih mjesta

Zaposlenost stanovništva u Hrvatskoj je i dalje ispod 70 posto i kritično je niska, ocijenila je Europska komisija u svom nedavnom izvješću o zapošljavanju u Europskoj uniji. U tom izvješću prati se napredak u ostvarivanju socijalnih ciljeva do 2030. godine, primjerice zaposlenosti, smanjivanja rizika od siromaštva, cjeloživotnog obrazovanja odraslih i uključenosti djece u predškolski odgoj.

Komisija je ocijenila da je situacija kritična jer je stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine još daleko ispod prosjeka EU (75 posto). To ugrožava cilj da Hrvatska do 2030. postigne stopu zaposlenosti od 75 posto.

Najlošiju od sedam ocjena – u rasponu od ‘iznadprosječne’ do ‘kritične’ – uz Hrvatsku su dobile Španjolska, Rumunjska i Italija. Uz Grčku, sve su to države u kojima je zaposlenost stanovništva u dobi od 20 do 64 godine ispod 70 posto. Po tom pitanju u proteklih godinu dana stanje se najbrže popravlja u Italiji.

U Sloveniji 78 posto, u Češkoj 80

U susjednoj je Sloveniji stopa zaposlenosti još 2022. godine dosegnula gotovo 78 posto, a od zemalja usporedivih s Hrvatskom, Češka je već na 80 posto. Iako se hrvatsko tržište rada oporavlja u posljednje dvije godine, primijetila je Komisija, stopa zaposlenosti još uvijek je niska.

Radna mjesta koja se otvaraju popunjavaju se uvozom stranih radnika. Tako je Hrvatska među vodećima u EU po udjelu poslodavaca, posebice u uslužnim djelatnostima, koji su se požalili da će im problem za daljnji rast biti nedostatak radne snage.

Komisija nije ponudila izračun, ali procjene kažu da bi podizanje zaposlenosti na razinu prosjeka EU od 75 posto za Hrvatsku značio zapošljavanje još najmanje sto tisuća stanovnika. Broj nezaposlenih prijavljenih na burzi rada trenutačno je 118 tisuća.

Niži rizik od siromaštva

Istu je ocjenu “kritična situacija” Hrvatska dobila i kad je u pitanju zapošljavanje osoba s invaliditetom, gdje se stanje dodatno pogoršalo u odnosu na 2021. godinu.

S druge strane, Hrvatska ima bolje rezultate od prosjeka EU kad je u pitanju rizik od siromaštva njenog stanovništva, ali i djece mlađe od tri godine. Udio stanovništva kojem prijeti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj je 19,9 posto, dok je prosjek EU 21,6 posto.

Razlika je još veća kad su u pitanju djeca, pa je hrvatska stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti 18,1 posto, a prosjek EU je 24,7 posto.

Troškovi života ubijaju socijalne transfere

No, situacija je kritična kad je u pitanju proračunski novac koji država troši na smanjivanje siromaštva. Tu Hrvatska nije uspješna. Socijalni transferi države, koji ne uključuju mirovine, nisu učinkoviti i njihov je utjecaj na smanjivanje siromaštva daleko ispod prosjeka EU. Komisija ne analizira detaljno razloge zašto socijalni transferi u Hrvatskoj ne postižu rezultate u smanjivanju siromaštva, tek iznosi pretpostavku da je to zbog visokih troškova života koji značajnije pritišću najsiromašnije.

Navodi i da učinak proračunskih transfera na smanjivanje siromaštva treba pomno promatrati. U “kritičnoj” skupini zemalja u kojima socijalni transferi ne postižu cilj su još samo Grčka i Rumunjska. Slovenija ima rezultate bolje od prosjeka EU kad je riječ o usmjeravanju novca iz proračuna najugroženijima.

Hrvatska se tek sprema na izradu registra stanovništva, pa zapravo država nije osigurala ni osnovni alat koji bi joj omogućio da svaki euro iz proračuna ciljano troši kako bi pomogla onima koji su u riziku od siromaštva.

Premalo djece u jaslicama

Loše rezultate Hrvatska ima i kad je u pitanju uključenost djece ispod tri godine u dječje vrtiće i tu se stanje, napominje Komisija, dodatno pogoršalo. Stanje se pogoršalo i kod uključenosti mladih u osposobljavanje i obrazovanje, pa je tu Hrvatska na promatranju, što je druga najlošija ocjena, iza one koja kaže da je situacija kritična.

Ipak, Komisija dobrim ocjenjuje to što je postotak mladih koji rano napuštaju školu u Hrvatskoj znatno manji od prosjeka EU. Hrvatska je iznad EU prosjeka i po udjelu odraslih koji imaju barem minimalne digitalne vještine, što Komisija ocjenjuje važnim u vrijeme prelaska EU na digitalno i zeleno gospodarstvo.