Predsjednica je danas rekla da bi se trebali pokloniti srpskim žrtvama, u Kninu obilježen Dan pobjede

Doduše, nije rekla da će to stvarno i učiniti

FOTO: N1 screenshot

Predsjednica je jutros u Kninu, gdje traje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 22. obljetnice operacije Oluje, rekla da se slaže s kninskim gradonačelnikom Markom Jelićem koji je jučer rekao da bi se trebalo pokloniti i srpskim žrtvama. Doduše, nije rekla da će to stvarno i učiniti, samo je kratko na pitanje novinara slaže li se s takvim iskorakom rekla “slažem se”.

Rekla je i kako se nada će Srbi i Hrvati jednog dana biti u stanju zajedno obilježiti Oluju, što je možda ipak malo pretjerano.”Nadam se jednoga dana da ćemo biti u stanju zajedno obilježiti Oluju kao akciju koja je prekinula velikosrpsku agresiju, velikosrpsku politiku u kojoj su žrtve bili i mnogi Srbi i koje su upravo njihovo lokalno vodstvo i vlasti iz Beograda istjerali iz njihovih domova”, rekla je.

‘Vjerujemo u zajedničku budućnost’

“Što se Hrvatske tiče, nama je žao svakog života i srpskog i hrvatskog i svih koji su poginuli u Oluji i Domovinskom ratu općenito. Ne veselimo se ničijoj tuzi i vjerujemo u zajedničku budućnost svih hrvatskih građana”, kazala je Kolinda Grabar Kitarović. Srpsko Narodno Vijeće u nedjelju će se pokraj Knina pokloniti srpskim žrtvama Oluje.

Danas su svečanom podizanju hrvatske državne zastave na Kninskoj tvrđavi nazočili predsjednica, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, većina ministara te brojni saborski zastupnici te drugi dužnosnici i gosti.

Pročitana imena poginulih i nestalih

Uoči podizanja zastave pročitana su imena 238 poginulih pripadnika hrvatskih snaga i dvoje nestalih u toj vojno-redarstvenoj operaciji kojima je minutom šutnje odana počast. Kninska crkvena zvona oglasila su se u 9 sati 43 minute, označivši točno vrijeme kada su na današnji dan prije 22 godina hrvatske snage ušle u Knin, čime je bila završena vojnoredarstvena operacija „Oluja“.

Po završetku podizanja zastave Republike hrvatske na kninskoj tvrđavi puštena su 22 bijela goluba koji simboliziraju 22. obljetnicu VRO Oluja, te su iz topničkih oružja ispaljena 22 počasna plotuna. Uslijedio je mimohod zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) i Protuzračne obrane (PZO), tako što su kninsku tvrđavu u brišućem letu preletjeli vojni zrakoplovi.

Govorili Plenković, Jandroković i Grabar-Kitarović

Premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i kći poginulog hrvatskog branitelja Nikolina Mataija, u svom obraćanju u Kninu prigodom 22. obljetnice Oluje, apelirali su na slogu, kojom se Hrvatska 90-ih oduprla višestruko jačem neprijatelju i pobijedila u Domovinskom ratu.

“Osim pobjede, danas slavimo i slogu kojoj dugujemo pobjedu i slobodu”, istaknuo je premijer čestitavši građanima Dan pobjede, a braniteljima njihov dan. Podsjetio je kako je Hrvatska u prijelomnim vremenima 90-ih u težnji ka demokraciji i neovisnosti bila suočena s velikosrpkom agresijom, a dio domovine bio je okupiran.

S kninske tvrđave Plenković je istaknuo državničku odlučnosti prvog hrvatskog predsjednika i požrtvovnosti branitelja. Hrvatska je, rekao je, oslobođena, danas je članica NATO-a i EU, no ne bi bilo ništa od toga da nije bilo veličanstvene pobjede u Domovinskom ratu i vojno-redarstvenoj akciji Oluji u kojoj je za manje od četiri dana oslobođen velik dio domovine. Mnogo je hrvatskih Srba napustilo zemlju, ali se dio njih vratio i taj proces treba nastaviti, poručio je Plenković. Ponovio je da je Oluja promijenila odnos snaga u BiH te “spriječila još jednu Srebrenicu”.

‘Želim izraziti žaljenje i zbog svih stradalih Srba’

Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u subotu da smo, slaveći danas ovu veliku povijesnu pobjedu, svjesni da nas ona i moralno i politički obvezuje na oprost i pomirenje te je kao predsjednica, ali i kao Hrvatica, građanka i majka izrazila žaljenje i zbog svih stradalih Srba.

“Slaveći danas ovu veliku povijesnu pobjedu, svjesni smo da nas ona i moralno i politički obvezuje na oprost i pomirenje. Dijeleći s vama ove trenutke radosti i ponosa, kada s najvećim poštovanjem obnavljamo sjećanje na sve koji su u godinama Domovinskoga rata i tijekom “Oluje“ pali za slobodu i neovisnost Hrvatske, želim kao Predsjednica Republike, ali i kao Hrvatica, građanka i majka izraziti žaljenje i zbog svih stradalih Srba”, poručila je predsjednica s obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Naglasila je i da hrvatski narod nije želio rat i ne raduje se ničijem stradanju. “Hrvatska država i danas čini napor, bez primjera u povijesti, kako bi vlastitim sredstvima osigurala životne uvjete svima koji se žele vratiti. Čini to unatoč tomu što inspiratori i nalogodavci agresije na Hrvatsku nisu uplatili ni kune ili, točnije, ni dinara za obnovu svega što su četnici i tzv. JNA u Hrvatskoj razorili u četiri godine granatiranja, bombardiranja, paleža i pljačke”, istaknula je.

‘Dat ćemo aktivnu potporu ulasku Srbije u EU’

Poručila je i da to činimo unatoč tome, sa sviješću da teške stranice prošlosti treba zatvoriti i okrenuti se izgradnji budućnosti. Stoga će Hrvatska, uz punu zaštitu državnih i nacionalnih interesa, te izgrađujući korektne bilateralne odnose, dati aktivnu i konstruktivnu potporu ulasku Srbije te isto tako BiH i drugih država kandidatkinja u EU, što je uvjet ujednačavanju razvojnih pretpostavki i demokratskih standarda u državama jugoistočne Europe i učvršćivanju mira. Naglasila je i da je vojno-političko značenje “Oluje“ danas predmet različitih vojno-političkih strategijskih analiza, što je nedavno naglasio i američki ministar obrane.

No, smatra, osim dobre organizacije, jasnih ciljeva i odlučnog vodstva, razloge briljantnom uspjehu “Oluje“ treba tražiti u duhovnim odlikama hrvatskog čovjeka i moralnim vrlinama hrvatskoga vojnika koji je budno pazio da bude što manje žrtava i razaranja, vođen pravednim ciljem oslobađanja svoje zemlje od uzurpatorske vlasti koja je vlastiti narod izvrgnula stradanjima u ime političkog mita Velike Srbije i neostvarivih vojnih ambicija.