Predsjednica je zbog blokiranih ljudi premijeru napisala pismo; malo ga je prozvala kako nije napravio dovoljno da to riješi
Smatra da su postojeći zakoni situaciju samo dodatno zakomplicirali
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pozvala je premijera Andreja Plenkovića da riješi problem blokiranih građana. Uputila mu je poduži dopis i Zaključke okruglog stola koji je nedavno održala u svom Uredu, a tema kojeg je bio upravo problem blokiranih i prezaduženih građana, kojih je u Hrvatskoj 330 tisuća.
Predsjednica u svom dopisu premijeru piše kako zabrinjava činjenica što još nije napravljena sveobuhvatna i temeljita analiza tog problema. “No ono što je uistinu šokantno jest podatak iznesen na okruglom stolu, a to je da stvarni dug građana iznosi 8 milijardi kuna dok čak 32 milijarde kune čine kamate i troškovi povezani s ovršnim postupcima u kojima sudjeluju Financijska agencija, odvjetnici, javni bilježnici, tvrtke za faktoring i banke, a koje očito isključivo snosi prezadužen i blokiran građanin”, piše predsjednica.
Neadekvatni zakoni
Grabar Kitarović navodi i problem neadekvatnosti zakonodavnog okvira koji regulira ovu situaciju. Smatra da se njime samo pogoršava situacija zaduženih građana umjesto da im se omogući brz, jednostavan i jeftin ovršni postupak. Piše i kako su sudionici njenog okruglog stola naveli sve manjkavosti zakona. “Stoga je i iznesen niz prijedloga rješenja u okviru izmjena Ovršnog zakona i Zakona o stečaju potrošača čijom bi se provedbom značajno olakšao položaj prezaduženih i blokiranih građana.” Predsjednica je iste i poslala premijeru.
Grabar Kitarović navodi kako je zaključak okruglog stola kako nadležne institucije nisu poduzele odgovarajuće pravne, socijalne ni političke mjere da bi se kriza prezaduženosti građana pravodobno sanirala. “Upravo suprotno, sudionici okruglog stola navode kako je izgrađen sustav koji dopušta da toliki građani žive u neizvjesnosti, izloženi teškim pritiscima svih vrsta, da im se u blokadi uzima i ono malo što imaju jer nemaju mogućnosti ravnopravno nositi se s takvim sustavom.”
Najavljene mjere nisu dovoljne
U završnom dijelu svog dopisa predsjednica ističe kako “ohrabruju najave ministra financija i ministra pravosuđa o formiranju radnih skupina u okviru Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija koje bi sustavno rješavale iznesene probleme”. “Poglavito ohrabruju najave izmjena odredbi Ovršnog zakona u pogledu ovrhe nad jedinom nekretninom ovršenika i visine novčanih sredstava koja se neće smjeti ovršiti te najave o otpisu dugovanja blokiranih građana do visine prosječne plaće.”
No, na kraju piše kako mora premijeru prenijeti da sudionici okruglog stola koji je održala 19. lipnja drže da najavljene mjere nisu dovoljne, niti sustavne. Stoga apeliraju na Vladu Republike Hrvatske da se rješavanju tog kroničnog i uistinu teškog problema pristupi temeljito i bez ikakve odgode.
Prijedlozi za novi Ovršni zakon
U zaključcima okruglog stola “Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran” koje je predsjednica priložila stoji kako bi trebalo oformiti međuresornu Radnu skupinu za pripremu Politike razduživanja, koja bi temeljito analizirala poziciju dužnika i vjerovnika, te pripremila novi zakonodavni okvir.
Okrugli stol koji je inicirala predsjednica, a na kojem su sudjelovali ministri financija i pravosuđa, zastupnici Hrvatskog sabora, istaknuti pravnici, ekonomisti, demografi i predstavnici banaka, donio je i konkretne prijedloge koje bi, kako smatraju, trebalo uvrstiti u novi Ovršni zakon.
Osnivanje državnog fonda za ovrhe i stečaj
To je, npr, da novi Ovršni zakon propisuje da svaka stranka snosi svoj dio troška ovršnog postupka, da se izuzme cijeli iznos mirovina od ovrhe, da se ovršena nekretnina ne može prodati ispod iznosa od 50 tisuća kuna, te da se zabrani ovrhu nad nekretninom koja je pod teretom kredita u kojem se prema pravomoćnoj sudskoj presudi primjenjivala nezakonita kamata.
Predsjednica je priložila i prijedloge aktera okruglog stola o novim propisima, tako se recimo traži donošenje Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj, donošenje zakonskog rješenja za vraćanje preplaćenih kamata oštećenim dužnicima na temelju kolektivne sudske presude u “slučaju Franak”, ali i donšenje Zakona o hipotekarnim kreditima. Traži se i osnivanje Državnog fonda za ovrhe građana i stečaj potrošača.