Vlada je izašla s prvom verzijom novog Ovršnog zakona, polemike su sve intenzivnije
Izdvojili smo najvažnije stvari i kritike prijedloga koji je predstavio ministar pravosuđa Bošnjaković
Nakon mjeseci najave novog Ovršnog zakona, javnost je ovoga tjedna napokon dobila uvid u to kako bi on trebao izgledati. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavio je nacrt zakona koji će, kaže, biti brži, jeftiniji i pravedniji za dužnike.
Međutim, reakcije su podijeljene. Iz oporbe tvrde da se ovakvim zakonom ne rješava zapravo ništa, a iz Hrvatske udruge javnih ovršitelja upozoravaju kako se zakonom predvidila jedna bitna stvar. Radi se o odvjetničkim troškovima u slučaju kada ih angažiraju vjerovnici. Napravili smo mali pregled onoga što dosad znamo o dugonajavljivanom zakonu i reakcijama na njega.
1. Ovršni postupak će ponovno raditi sudovi
Dakle, novim zakonom bi se ovršni postupci ponovno vratili u nadležnost sudova. Više ih ne bi provodili javni bilježnici, kako je to bilo dosad. Javni bilježnici bi bili tek u ulozi pomoćnog tijela u postupku, odnosno kao sudski povjerenici. Bošnjaković je poručio kako sudovi imaju dosta kapaciteta za dodatne poslove te da se bilježnici u radnoj skupini nisu bunili na smanjenje ovlasti.
2. Manji troškovi postupka
Ministar je najavio kako bi cijeli postupak novim zakonom trebao biti brži, jednostavniiji i jeftiniji. Trebali bi se smanjiti ukupni troškovi ovrhe. Konkretno, zakonom će se regulirati da za dug do 5 tisuća kuna plaćamo 200 kuna, a za veći od 5 tisuća 300 kuna. Sada je situacija bitno drukčija, troškovi se obračunavaju ovisno o svakom konkretnom postupku pa ćete tako za dug od recimo 5 tisuća kuna, platiti 1600 kuna troškova.
Tu su još i neke manje stvari. Recimo, potvrda o ovršnosti za čije se izdavanje sada trebalo plaćati 30 kuna, trebala bi se izdavati automatizmom, bez ikakvoga troška. Isto tako cijene sudskih pristojbi na rješenje o ovrsi bile bi fiksne, a ne bi varirale ovisno o konkretnom postupku.
3. Na još neka primanja se neće moći provesti ovrha
Aktualni zakon ne dopušta ovrhu nad određenim primanjima, recimo naknadu za zakonsko uzdržavanje, socijalnu skrb, doplatak za djecu, stipendije za djecu i učenike, te razne novčane potpore. Međutim, novim zakonom ta bi se primanja, koja ne smiju biti predmet ovrhe, dodatno proširila.
Tu bi još ulazile božićnice, uskrsnice, regres do porezno priznatog odbitka, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknade za odvojeni život.
4. Veća informiranost dužnika
Ministar je najavio da se novim zakonom želi postići veća informiranost dužnika. Naglasio je kako je sada na Fini bilo čak 160 tisuća predmeta o kojima građani nisu znali, pa bi se čudili kada bi im se sjelo na račun zbog ovršnog postupka. Sada će se dužnicima poštom u dva navrata dostavljati obavijest o ovrsi i dostavljati u pretinac e-građani.
5. Problem je s reguliranjem odvjetničkih troškova
Nakon ministrova predstavljanja radne verzije zakona, počele su prve reakcije i ukazivanja na eventualne propuste. Iz Hrvatske udruge javnih ovršitelja su za Dnevnik.hr kazali kako smatraju da bi zakonom trebalo regulirati i visinu odvjetničkih troškova ako ih angažiraju vjerovnici tako da oni ne ovise o visini duga, odnosno da ne rastu na par tisuća kuna u slučaju kada je veći dug.
6. Oporba napala Vladin prijedlog
Iz oporbe baš nitko nije zadovoljan predstavljenim nacrtom. Iz SDP-a smatraju da se zakonom trebalo ići u smjeru elektronske ovrhe što je više moguće, a kad već to nije slučaj, smatraju da baš sve treba prebaciti na sud. Iz Mosta i Živog zida smatraju da se zakonom pogoduje određenim lobijima i da se neće ništa riješiti u korist građana koji su u problemima, a blokiranih je u Hrvatskoj oko 320 tisuća.
7. Kada bi zakon trebao biti donesen?
Ministar Bošnjaković je na ovotjednom predstavljanju kazao kako bi novi zakon trebao u proceduru krajem godine. Nakon što bude potvrđen na sjednici Vlade, zakon ide u saborsku proceduru gdje zastupnici o njemu glasaju. To bi, prema najavi, trebalo biti najkasnije početkom 2019. godine.