Predsjednica kaže da Hrvatska neće dizati zid prema Srbiji (kao Mađarska) i još 6 izjava iz intervjua za Die Presse

Predsjednica je istaknula zabrinutost zbog rastućeg utjecaja Rusije u regiji

20.05.2015., Zagreb - Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarovic odrzala je izvanrednu konfereciju za novinare o proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. 
Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović danas je u intervjuu austrijskom listu Die Presse istaknula da Hrvatska neće podizati nikakve ograde prema Srbiji kako bi se obranila od izbjeglica, a što je najavila Mađarska. Za čitatelje Telegrama prenosimo najzanimljivije dijelove tog intervjua.

1. Hrvatska ne želi ostati zatvorena u jugoistočnoj Europi

Upitana može li njeno zauzimanje za snažnije povezivanje u srednjoj Europ biti povezano s krizom u Ukrajini, Grabar-Kitarović je rekla: “Hrvatska nije mala zemlja. Mi ne slijedimo samo politiku EU, mi je stvaramo. Zatvorili smo se samo u regiji jugoistočne Europe, a ja želim proširiti ulogu Hrvatske. Želim povezati Baltik i Jadran. Imamo mnoge zajedničke interese. Nakon pristupanja EU i NATO-u Hrvatska je malo izgubila vanjskopolitičku viziju”.

2. Nije protiv imigrantskih kvota EU, ali…

Novinar Die Pressea pitao je Grabar-Kitarović zašto Hrvatska ne želi prihvatiti izbjegličke kvote u EU, na što je ona odgovorila da će Hrvatska primiti azilante, ali “mi molimo za razumijevanje za okolnosti kod nas”, referiravši se na manjak prihvatilišta i visoku nezaposlenost. Potvrdila je, međutim, da država nema namjeru graditi ograde prema Srbiji.

3. Suradnja sa SAD-om i Rusijom

Suočavanje s krizama u svijetu, ustvrdila je, jedini je način za rješavanje problema useljenika, a po tom pitanju “moramo surađivati s drugim ključnim akterima poput SAD-a i Rusije. Trebamo snažnu vanjsku politiku i ne smijemo se više baviti samo simptomima zbivanja u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku”, pojasnila je.

4. O regiji i džihadistima

Kad je riječ o rutama kojima putuju džihadisti između Europe i Bliskog istoka, opetovano je pozvala na međunarodnu suradnju ne bi li se ekstremiste držalo pod kontrolom. Regija nije u dobrom stanju, postoji zamor reformama i europski zamor proširenjem, kazala je Grabar-Kitarović, a posebno je pritom istaknula Makedoniju.

5. Zabrinutost zbog porasta utjecaja Rusije

Najave iz Europe da u regiji neće biti proširenja EU, smatra hrvatska predsjednica, jedan su od razloga mogućeg porasta ruskog utjecaja na ovom području. “Rusija odbacuje članstvo nekih država u NATO-u. Moramo paziti na to da svaka pojedina zemlja ima pravo sama odlučiti hoće li postati članica EU ili NATO-a”, kazala je Grabar-Kitarović i dodala da Hrvatska i njezino susjedstvo mogu postići trajni mir, stabilnost i napredak samo u okviru EU i NATO-a.

6. NATO-ova odlučnost u obrani članica

Za gomilanje naoružanja na granicama prema Rusiji izjavila je da je riječ o “legitimnoj obrani sigurnosnih interesa”, a odlučnost NATO-a da brani svoje članice za nju predstavlja najsnažniji oblik zastrašivanja.