Predsjednica ima pravo imenovati nestranačku vladu i ako se zna tko je mandatar, tvrdi stručnjakinja za Ustav

Prof. Sanja Barić kaže da je Ustav posve jasan oko ovlasti i uvjeta za nove izbore

08.11.2015., Zagreb - Docek rezultata parlamentarnih izbora u Uredu predsjednice. Predsjednica sa svojim savjetnicima prati izborne rezultate.
Photo: Davor Visnjic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci Sanja Barić, smatra da prema predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prema Ustavu za mandatara smije imenovati samo osobu koja dokaže da ima podršku 76 zastupnika. Ako takvog kandidata nema, mora raspisati nove izbore. Zbog toga su, kaže Barić za Jutarnji list, izjave poput one da predsjednica priprema puč što je nedavno ustvrdio Dr. Krunislav Olujić, neosnovane.

Prof. Barić je u timu od pet profesora ustavnog prava s kojima će se predsjednica savjetovati prije konzultacija s predstavnicima koalicije Hrvatska raste i Domoljubne koalicije.

Ova situacija daje veliki prostor predsjednici

Osim što Ustav nalaže predsjednici da u slučaju da nitko u zadanim rokovima nije uspio sastaviti Vladu raspiše izbore, ona, tvrdi Barić, ima ovlasti raspustiti Sabor i imenovati privremenu nestranačku Vladu i ako je mandatar poznat, a pogotovo u situaciji poput sadašnje, kad nema ni dogovora oko mandatara.

Barić je podsjetila da je Ustav iz 1990. godine predsjedniku davao pravo da sam odluči tko će biti mandatar, čak i ako je on bio relativni pobjednik. Odredba je izmijenjena 2000. godine, kada je u Ustav izričito ušlo da predsjednik mora provesti konzultacije i na temelju rasporeda mandata utvrditi tko uživa povjerenje većine svih zastupnika.

Konstituiranje Sabora nije preduvjet za nove izbore

U obrazloženjima autora Ustava, stajalo je da je namjera sprečavanje situacije u kojoj bi bilo koji obnašatelj dužnosti predsjednika države moga proizvoljno odlučiti tko će sastavljati Vladu. Ta se odgovornost izmjenama prebacila na saborske zastupnike. Mandatar po sadašnjem Ustavu, tumači Barić, može biti samo osoba koja ima podršku 76 zastupnika, bilo da su dali potpis ili izjave predsjednici o tome koga će podržati.

Konstituiranje Sabora nije preduvjet za raspisivanje izbora. Iako je konstituiranje SAbora i davanje mandata realno povezano, pravno nije. U ovom slučaju nemogućnost sazivanja Sabora samo bi potvrdila uvjete za nove izbore. Isto tako, iako teoretski predsjednika Sabora može izabrati 39 zastupnika, Barić tvrdi da se to ne može dogoditi u praksi jer na prvu sjednicu dolaze svi zastupnici. SDP-ovu ideju da bi tehnička Vlada mogla ostati na vlasti do kraja mandata Sabora ako se on konstituira, Barić kaže da je moguća samo ako za to vrijeme budu trajali pregovoi oko novog mandatara. U trenutku kada se utvrdi da nitko nema podršku većine svih zastupnika, kaže, moraju se raspisati novi izbori.