Predsjednik Sabora Željko Reiner: 'Zaprepašćujuće je s koliko histerije se laže da želimo uhićenja i progone'

Čest izraz ‘državni sabor’

A što reći o Ivanu Mažuraniću koji je kao pisac saborskih dokumenata pisao o “našem saboru državnom” ili pak Stjepanu Radiću koji je također redovito rabio izraz Hrvatski državni sabor. Mogao bih tako nabrajati do unedogled, no sve to ništa ne znači onima kojima je u glavi na žalost samo jedno jedino – to da je za vrijeme NDH taj naziv također rabljen, iako samo jednu godinu, za tijelo koje nije bilo izabrano od naroda nego imenovano. Njima nije važno ni to da se Sabor tako zvao od 1997. do 2000. godine. Njima je važno jedino da opet potiču podjele u hrvatskom društvu što uostalom neprestano rade”, pojašnjava nam predsjednik Sabora.

Nije prošlo puno vremena, a Reiner je još jednom uzburkao političke krugove – vraćanjem pokroviteljstva Sabora nad komemoracijom u Bleiburgu.

“Smatram da nevine žrtve bilo koje strane zaslužuju najdublje poštovanje. Za mene ne postoje ‘naše’ i ‘vaše’ nevine žrtve. Jednako tako, zločin je zločin ma tko ga učinio i svaki zločinac treba biti osuđen i kažnjen. Za mene nema ‘naših’ i ‘vaših’ zločinaca od kojih bi neki valjda trebali biti bolji od drugih.

No želim jasno reći da ću kao predsjednik Sabora inzistirati da se diskusije ne vode o povijesnim temama i na tome pokušavaju dobivati politički poeni, nego o temama koje zanimaju građane. Građani žele bolji životni standard, oni žele radna mjesta za svoju djecu, da im djeca i unuci ne moraju odlaziti u inozemstvo trbuhom za kruhom, sigurnost da će imati mirovine – to njih zanima a ne priče od prije 70-ak godina. Inzistirat ću također na intenziviranju odnosa s parlamentima drugih, posebno susjednih zemalja, te poticati razvitak gospodarskih odnosa”, poručuje predsjednik Sabora s kojim smo razgovarali ovoga tjedna između dva od brojnih sastanaka među kojima prednjače oni sa stranim veleposlanicima.

Klima za investiranje

“Do sada sam primio 16 veleposlanika, a sljedeći tjedan primit ću još šest. Razgovori su sa svima bili vrlo uspješni, njihove reakcije na novu vladu i parlament su pozitivne, zadovoljni su dosadašnjom suradnjom, a očekuju intenziviranje daljnje suradnje na parlamentarnoj razini. U svim svojim razgovorima s veleposlanicima naročito ističem potrebu za jačanjem gospodarskih odnosa, predlažem organiziranje sastanaka i skupova gospodarstvenika iz tih zemalja s hrvatskim gospodarstvenicima i potičem ih na investiranje u Hrvatsku uvjeravajući ih da se stvara klima pogodnija za investiranje jer je to sada za nas apsolutni prioritet.”

Akademika Reinera smo pitali što mu se čini od prvih tjedana Vlade, što misli o najavljenom Zakonu o lustraciji, što očekuje od unutarstranačkih izbora u HDZ-u, ali i komentar o događajima koji su obilježili prve tjedne rada Sabora, osobito ono vezano uz izbor Ranka Ostojića za predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, unatoč gorljivom protivljenju Domoljubne koalicije.

TELEGRAM: Most se, u slučaju imenovanja Ranka Ostojića, svrstao uz oporbu. Je li moguće da je Hrvatska prvi put dobila Vladu koja ima čvrstu formalnu većinu, no u nekim pitanjima će biti prisiljena djelovati poput manjinske? Kako će to funkcionirati u Saboru?

REINER: I ovaj je slučaj samo pokazao što je demokracija. Važno je da Vlada ima čvrstu većinu u Saboru.

TELEGRAM: Mislite da je cijela ta trakavica oko Ostojića zapravo bila nepotrebna? Oporbi prema zakonu pripada mjesto predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost…

REINER: Nema nikakve sumnje da oporbi pripada mjesto predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. To je utvrđeno Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske i to nitko nikada nije ni osporavao. Međutim, Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove Sabora većinom glasova nije prihvatio prijedlog da predsjednik bude konkretni kandidat. Glavni razlog koji je u diskusiji spominjan bila je činjenica da postoji opasnost da se on vrlo brzo nađe u sukobu interesa zbog predstavki s njime u svezi, a on bi kao predsjednik trebao odlučivati o istinitosti tih predstavki.

Tada je u proceduru svoj prijedlog za imenovanje predsjednika Odbora uputila skupina zastupnika oporbe. Taj sam prijedlog odmah sljedećeg tjedna, ne čekajući Poslovnikom mogućih 30 dana, uvrstio u dnevni red sjednice temeljem Poslovnika Hrvatskog sabora (doduše ne istoga trena kako su neki iz oporbe nerealno i vrlo agresivno zahtijevali).

Taj je prijedlog većinom glasova prihvaćen tjedan dana kasnije. Moram priznati da ne vidim zbog čega je i oko toga pitanja, kao i oko gotovo svakog drugog koje se pojavilo posljednjih tjedana na raspravi u Saboru, došlo do tolike medijske buke. Duboko sam uvjeren da je glavni razlog tako žučne i ostrašćene svakodnevne agresivnosti oporbe zapravo predizborna kampanja koja se vodi u sklopu unutarstranačkih izbora u SDP-u.

TELEGRAM: Više puta ste naglašavali kako ćete aktivirati ulogu Sabora u političkom životu. Kakve poteze možemo očekivati po tom pitanju?

REINER: Demokratsku raspravu o zakonskim prijedlozima i svim drugim aktima treba vratiti u radna tijela Sabora, dakle u Odbore. Kvalitetni prijedlozi kojima bi se popravio neki prijedlog zakona uvijek su dobrodošli no, kao i u svim parlamentima razvijenih zemalja, glavne diskusije i poboljšanja zakona trebale bi se događati upravo u Odborima. Prijedlozi koji dolaze na plenarnu raspravu trebali bi biti više-manje već usklađeni tako da plenarna rasprava bude tek svojevrsna “kruna” obavljenog posla.

Moram priznati da se to za sada još uvijek ne događa nego se i dalje glavne rasprave odigravaju u plenarnim sjednicama (i to nerijetko s naglaskom na doskočice i izričaje zanimljive medijima, a ne ozbiljnoj analitici i sugestijama za poboljšanja) što je loša praksa uvedena posljednjih godina. Pri tome je, nažalost, još uvijek daleko više ideoloških i svjetonazorskih, a manje kvalitetnih i konstruktivnih rasprava o samoj suštini dokumenata o kojima se raspravlja. Iskreno se nadam da ću uspjeti takav loš trend uskoro promijeniti.

TELEGRAM: Spomenuli ste jačanje uloge saborskih odbora u procesu donošenja zakona. Možete li to elaborirati? Kako po tom pitanju hrvatski Sabor funkcionira u usporedbi s ostalim europskim parlamentima?

REINER: U procesu donošenja zakona saborski odbori mogu imati dvostruku ulogu. Mogu sami biti predlagatelji određenih zakonskih prijedloga, a mogu konstruktivnom raspravom i primjedbama poboljšati tekst nekog prijedloga zakona ili amandmanima poboljšati konačni prijedlog zakona. Na Predsjedništvu Hrvatskog sabora na koje ću uskoro pozvati predsjednike odbora otvorit ću raspravu upravo o mogućnostima jačanja uloge radnih tijela, jer bih volio da se to ostvari u Saboru.

Usporedba s ostalim europskim parlamentima nije uvijek potpuno moguća. Parlamenti donose zakone i to je njihova osnovna nadležnost, a sama procedura donošenja uređena je poslovnicima i svaki parlament ima svoje specifičnosti. Međutim, točno je da se rasprave u većini parlamenata vode u odborima, a ne na plenarnim sjednicama pa bih i ja volio da tako bude u Hrvatskom saboru jer mislim da bismo tako dolazili do kvalitetnijih rješenja.

TELEGRAM: Smatrate li da je Sabor, proceduralno govoreći, efikasno tijelo? Planirate li kakve promjene poslovnika i procedure? Recimo, tijekom procesa konstituiranja Sabora i odabira predsjednika Sabora susreli smo se s nekoliko različitih tumačenja poslovnika. Jesu li nužne korekcije i pojašnjavanja?

REINER: Hrvatski sabor radi prema Poslovniku Hrvatskog sabora, prema jasno propisanim procedurama i tu ne vidim ništa sporno ni osobito neefikasno. Različita tumačenja Poslovnika uvijek su moguća u nekim pitanjima ako ta pitanja nisu detaljno razrađena odredbama Poslovnika, ali Sabor ima Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji prati provedbu Poslovnika koji predlaže donošenje i promjene Poslovnika pa to može učiniti i u slučaju kada uoči da se neke odredbe različito tumače.

TELEGRAM: Kako, kao predsjednik najvišeg zakonodavnog tijela u Hrvatskoj, komentirate najave vladajuće koalicije o pripremi Zakona o lustraciji? U medijima se spominju konkretni prijedlozi i ljudi koji rade na izradi istog. Smatrate li da je takav zakon danas provediv i na koji način?

REINER: Ako se takav prijedlog nađe u saborskoj proceduri svoje pravo ću iskoristiti u raspravi na sjednici. Međutim, zaprepašćujuće je s koliko strasti i bijesa, zapravo prave histerije neki iz dana u dan neistinito tvrde da se lustracijom želi u Hrvatskoj 2016. godine provoditi uhićenja, politička suđenja, progone i ne znam za kakve još izmišljotine, a ne zapravo promjena opće društvene klime i provođenje rezolucija Europske komisije koje osuđuju sve totalitarizme. Zar se netko danas u Hrvatskoj boji osude svih totalitarizama i ako se boji, ne moramo li se svi vrlo zabrinuto upitati zašto? Zašto se i tko se toliko boji europeizacije Hrvatske?

TELEGRAM: Kako komentirate prve tjedne Vlade, najavljeno je i donošenje proračuna za 10. ožujka, treba smanjiti deficit za 4,5 milijardi….

REINER: Vladu ćemo moći ocijeniti kada se počnu provoditi reforme. Treba dati šansu i predsjedniku i članovima Vlade. Bilo kakva ocjena u ovom trenutku bila bi neozbiljna. Što se proračuna tiče, treba pričekati da prijedlog državnog proračuna dođe u proceduru.

TELEGRAM: Često se stječe dojam kako Most i HDZ, iako su dio iste Vlade, imaju različite stavove o nekim pitanjima. Mislite li da će to utjecati na rad Vlade u smislu da će je kočiti?

REINER: Ako se iz pregovora i dogovora iznjedre najbolji prijedlozi i odluke, tu onda nema govora o utjecaju na kočenje rada Vlade. Usuglašavanje različitih stavova dio su demokracije i može samo pridonijeti kvaliteti rada Vlade, a time i kvaliteti zakonskih prijedloga koje Vlada predlaže Hrvatskome saboru.

TELEGRAM: Još je jedan veliki problem s kojim je Hrvatska suočena u posljednje vrijeme, izbjeglička kriza. Mislite li da bismo trebali zatvoriti granicu kao što su to napravile neke europske zemlje?

REINER: Mislim da Hrvatska treba raditi u suglasju s vladama zemalja koje su na izbjegličkoj ruti. Samo koordinacijom i dogovorom mogu se kvalitetno rješavati nastali problem s migrantima.

TELEGRAM: Iako često izjavljujete da niste populistički orijentirani, ipak vas moramo pitati za komentar najava Karamarka i Petrova o rezanju beneficija saborskih zastupnika. Možete li nam reći ima li promjena ili konkretnih planova po tom pitanju?

REINER: Takav prijedlog još nije upućen u saborsku proceduru.

TELEGRAM: U medijima su se pojavile ideje preseljenja Vlade, ali i izgradnje hotela u trenutačnoj zgradi Sabora. Smatrate li da su trenutačni prostori primjereni za rad zastupnika ili treba razmisliti o preseljenju?

REINER: Volio bih da svaki zastupnik može biti smješten u zgradi Sabora i imati primjerene uvjete za rad i to ću nastojati postići. O preseljenju ne razmišljam nego mislim da se problem može riješiti uređenjem jedne postojeće zgrade u državnom vlasništvu koja se nalazi u blizini zgrade Sabora i da je to moguće riješiti, u financijskom smislu, puno povoljnije od izgradnje nekog novog kompleksa. To je posebno važno ako uzmemo u obzir trenutačnu gospodarsku situaciju, no i to će se moći ostvariti tek kad se financijsko stanje poboljša.

TELEGRAM: Gospodine predsjedniče, tko je zadužen za izradu i dizajn web-stranice Sabora i možemo li, nakon nekoliko godina ozbiljnog zapuštanja, očekivati promjene?

REINER: Svjestan sam da dizajn web-stranice nije zadovoljavajući i potrudit ću se da se to promjeni.

TELEGRAM: HDZ uskoro očekuju unutarstranački izbori. Mislite li da će doći do nekih kadrovskih promjena i što vi priželjkujete za svoju stranku?

REINER: Ne vjerujem da će doći do bilo kakvih značajnijih kadrovskih promjena. Uvjeren sam da će stranka iz izbora izaći još jača, s novim elanom te da će Hrvatsku odvesti u bolju budućnost koju građani tako željno iščekuju.

TELEGRAM: Jeste li pobornik sistema glasovanja “jedan član-jedan glas” u HDZ-u?

REINER: U Statutu HDZ-a piše da predsjednika stranke biraju svi članovi. Ubrzo će se početi prema tom principu provoditi unutarstranačkiizbori od temeljnih, općinskih, gradskih i županijskih organizacija. Sabor stranke trebao bi biti potkraj svibnja ili u lipnju, a na njemu će se uz predsjednika birati i vodstvo stranke, ali oni, naravno, delegatskim sustavom.

---

Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 20. veljače 2016.