Predstavljen rebalans proračuna: rashodi veći za 8,6 milijardi kuna, deficit 29,5 milijardi kuna
Za vraćanje duga veledrogerijama predviđena je 1,34 milijarda kuna
Jedna od središnjih tema današnje sjednice Vlade RH bio je rebalans proračuna za ovu godinu, kao i prijedlog proračuna za 2021. Govoreći o rebalansu, premijer Andrej Plenković kazao je kako se očekuje gospodarski pad od osam posto za 2020., što je, kaže, manje od predviđanja iz prve polovice ove godine. “U odnosu na projekcije prihoda iz svibnja, uspjeli smo imati bolju turističku sezonu, iznad svih procjena. Stoga smo imali bolju situaciju kad je riječ o proračunskim prihodima”, objasnio je premijer.
„Ovim rebalansom saniramo sektor zdravstva, povećavamo izdvajanja za mirovine i zaposlene te prava iz sustava socijalne skrbi. Nastavljamo i s odlučnom potporom gospodarstvenicima“, rekao je Plenković i dodao kako je važno spomenuti da se rebalansom izdvajaju i dodatna sredstva za prvu fazu projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku.
Puni oporavak tek krajem 2020.
Riječ je nakon premijera preuzeo ministar financija Zdravko Marić koji je kazao kako su rebalansom proračuna ukupni planirani rashodi veći za 8,6 milijardi kuna u odnosu na inicijalni plan. “Deficit u proračunu je 29,5 milijardi kuna, odnosno 8 posto BDP-a”, rekao je Marić, dodavši kako to smatra dokazom da je Vlada ovu godinu stavila u funkciju gospodarstva, očuvanja radnih mjesta i prevladavanja teških okolnosti. Ministar financija dodao je kako isplata mirovina nije upitna, a to, kaže, možemo zahvaliti povoljnoj situaciji s doprinosima za mirovinsko osiguranje.
“Što se tiče projekcija za naredne dvije godine, identične su onima otprije par tjedana. Nakon pada BDP-a očekuje se rast iduće godine od 5 posto. Puni oporavak vidimo krajem 2022., a neki će se segmenti preliti u godinu iza. Negativni rizici predviđanja su pandemija i neizvjesnost te učinak na gospodarstvo”, rekao je Marić.
Vraća se značajan dio duga veledrogerijama
Najveća komad proračunskog povećanja otići će Ministarstvu financija, koje dobiva dodatnih 2,27 milijardi kuna. Taj novac poslužit će za financiranje kamata, doprinos proračunu EU, za mjere HBOR-a i za pokrivanje tečajne razlike. Nimalo neobično za ovo krizno razdoblje, velike svote dobit će i zdravstvo te socijala.
Tako Ministarstvo zdravstva dobiva 1,76 milijardi kuna, a najveći dio te svote poslužit će za vraćanje duga veledrogerijama, kojima ide 1,34 milijarde kuna. Još 200 milijuna kuna predviđeno je za dug HZZO-a prema ljekarnama, dok će ostatak poslužiti za projekt KBC Rijeka.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike najveći dio od svojih dodatnih 1,39 milijardi kuna potrošit će na mirovine, pomoć za nezaposlene i očuvanje radnih mjesta. Rebalans je detaljno prikazan u tablicama na Twitter profilu Vlade RH:
Ministar Marić: Rebalansom proračuna ukupni planirani rashodi veći su za 8,6 milijardi kuna u odnosu na inicijalni plan, a cijeli je proračun fokusiran najviše na pomoć gospodarstvu i zdravstvenom sustavu. #sjednicaVRH pic.twitter.com/DjByeXfpo0
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) October 29, 2020