Prema novim anketama Britanci žele izaći iz Europske unije. To bi mogla biti prilična ekonomska glupost
Nove ankete daju znatnu prednost biračima koji su za izlazak
Velika Britanija održat će referendum o izlasku iz Europske unije 23. lipnja, proces poznat i kao Brexit. Građane će se tada pitati žele li “ostati član Europske unije” ili žele “napustiti Europsku uniju”. Kampanja za i protiv je u punom jeku, a ovo su neke najvažnije stvari o tome.
Nije ovo prvi puta da će se održati ovakav referendum; 1975. godine, samo dvije godine nakon što se Velika Britanija pridružila Europskoj ekonomskoj zajednici građani su na referendumu odlučivali hoće li u toj zajednici i ostati. Tada je 67 posto Britanaca glasalo za ostanak. Ovo su šest najvažnijih stvari o Brexitu:
1. Zašto se održava referendum?
Britanski premijer David Cameron obećao je da će održati referendum o izlasku iz EU ako pobijedi na izborima 2015., kao odgovor na rastuće pozive iz svoje Konzervativne stranke i UKIP-a, koji su upozoravali kako se Britanci nisu izjašnjavali još od 1975. EU se od tada značajno promijenila i dobila više kontrole nad običnim životima, bili su njihovi argumenti, piše BBC. Cameron je odgovorio: “Vrijeme je za britanske građane da kažu što žele. Vrijeme je da riješimo ovo europsko pitanje u britanskoj politici”.
2. Tko je za ostanak i koji su njihovi argumenti?
Oni koji žele ostati u EU kažu da otok srednje većine mora biti dio većeg bloka zemalja koje slično razmišljaju, kako bi ostvarili stvarni utjecaj i sigurnost u svijetu te da bi izlazak iz EU bio ekonomski vrlo skup, piše NYT. Najistaknutiji pojedinac koji se zalaže za ostanak jest britanski premijer David Cameron koji bi mogao izgubiti posao ako njegovi napori ne uspiju. Iz njega stoji većina konzervativne vlade koju vodi, Laburistička stranka, Liberalni demokrati i Škotska nacionalna stranka.
Većina neovisnih ekonomista i velikih tvrtki također se zalažu za ostanak, kao i čelnici britanskih obavještajnih službi, američki predsjednik Barack Obama, njemačka kancelarka Angela Merkel te kineski predsjednik Xi Jingping.
3. Tko se zalaže za izlazak i što oni kažu?
Tabor onih koji žele izaći predvode ministar pravosuđa Michael Gove i bivši gradonačelnik Londona Boris Johnson. Gotovo polovica članova parlamenta iz redova konzervativaca zalažu se za izlazak kao i članovi UKIP-a Nigela Faragea. Njihove glavne teme su suverenitet i pitanja imigracije. Izvan Velike Britanije, liderica francuske Nacionalne fronte Marine Le Pen zalaže se za Brexit, kao i ostale antieuropske stranke u Njemačkoj, Nizozemskoj i drugdje.
Njihov glavni argument jest tvrdnja da se Europska unija enormno promijenila tijom posljednja četiri desetljeća, a veličina i doseg birokracije EU smanjuju britanski utjecaj i suverenost.
4. Što bi izlazak značio na britansku ekonomiju?
Ovo je zapravo esencijalno pitanje, piše NYT. Ekonomski učinak izlaska iz EU ovisi o tome kakvi bi bili uvjeti tog izlaska, posebno o tome da li bi Velika Britanija zadržala pristup jednistvenom tržištu, slobodnoj trgovini i financijskim uslugama. No, to bi vjerojatno zahtijevalo i prihvaćanje slobode kretanja i rada za građane EU, što je jedan od glavnih prigovora onih koji se zalažu za izlazak.
Većina ekonomista koji se zalažu za ostanak kažu kako bi izlaz smanji rast, oslabio funtu i naštetio britanskom financijskom centru, londonskom Cityju. Čak i dio ekonomista koji se zalažu za izlaz kažu kako bi rast bio pogođen na kratkom i srednjem roku, ali dodaju kako bi Velikoj Britaniji bilo bolje do 2030. godine.
U intervju za njemački Der Spiegel na čijoj je naslovnici bila britanska zastava uz poruku “Molim vas nemojte ići”, njemački ministar financija Wolfgang Schäuble odbacio je mogućnosti prema kojima bi Velika Britanija ostala na zajedničkom tržištu i uživala neke benefite bloka i izvan EU.
5. Što kažu najnovije ankete?
Podrška izlasku iz EU se povećava, te prema telefonskoj i online anketi Guardiana i ICM-a ta opcija ima 6 postotnih poena prednosti pred onima koji se zalažu za ostanak. Opcija za izlazak ima 53 posto podrške, dok ona za ostanak ima 47 posto podrške ako se isključe oni koji ne znaju kako će glasati. Ovo je istraživanje napravljeno za vikend, a prema prošlom istraživanju Guardiana i ICM-a, napravljeno krajem svibnja, izlazak je imao 52 posto podrške, prema 48 posto onih koji se zalažu za ostanak.
6. Znači li Brexit ogromne rezove i veće poreze?
Zagovornici ostanka u EU, kažu kako bi izlazak značio rezove socijalnih davanja u iznosu od 18 milijardi funti i povećanje poreza. BBC piše kako je ta brojka donesena pesimističnim ekonomskim scenarijem. Ako bi izlazak iz EU zaista značio i smanjenje ekonomskog rasta, onda je vjerojatno kako bi se morale uvesti i neke mjere štednje.
Nacionalni institut za ekonomska i socijalna istraživanja (NIESR) u svojoj procjeni kaže kako bi obitelji s nižim dohodkom primale stotine funti povlastica manje ako bi zemlja izašča iz EU. Izračunali su kako bi neka kućanstva primala i do 2771 funtu manje godišnje. Prema postojećim prognozama NIESR je iračunao kako bi nacionalni dohodak pao za 6 posto do 2020. ako Velika Britanija napusti EU u usporedbi s onim što bi bilo ako ostane. Premijer Cameron kazao je kako bi Brexit mogao uzrokovati “crnu rupu” u javnim financijama.