Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Premijer je jutros poručio da ćemo uvesti euro (kaže da da je to prilika za sve)

Plenković je govorio na konferenciji 'Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj'

ZADNJA IZMJENA: lis 30, 2017
Foto: PIXSELL

Premijer Andrej Plenković istaknuo je u ponedjeljak kako je vladin plan da Hrvatska prvi korak ka uvođenju eura, ulazak u tečajni mehanizam odnosno tzv. ERM II, ostvari 2020. godine, kada i predsjeda EU-om. Premijer je, između ostaloga, tekao kako nema straha od valutnog rizika.

“Bit ćemo konkurentniji i privlačniji stranim investitorima. Postoji kriva percepcija o rastu inflacije. U eurozoni rast cijena proteklih godina bio je manji nego u Hrvatskoj, a plaće su rasle više nego kod nas. Ne stoje slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti”, pojasnio je premijer. Plenković je kazao i da se za ulazak u eurozonu Hrvatska treba dobro pripremiti. “Euro je prilika koju trebamo iskoristiti, i za koju se trebamo dobro pripremiti. Građani će uvođenje eura osjetiti na konkretan i opipljiv način”, rekao je.

Dva ključna cilja Hrvatske

Govoreći na početku konferencije “Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj”, koju zajednički organiziraju Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB), Plenković je istaknuo da ova Vlada ima iskustva s procesom pristupanjem EU i da je “osjećaj identifikacije i vlasništva ovog procesa je duboko ukorijenjen u ključnim ljudima koji su sada nalaze na odgovornim dužnostima u Vladi, pa i na čelu HNB-a”.

“Hrvatska kao najrecentnija članica EU ima dva politički ključna cilja, postati dio Schengenskog prostora, odnosno da budemo spremni za političku odluku o tome tijekom 2019. godine, a drugi je cilj pristupanje eurozoni”, kazao je Plenković. “Ne želim danas licitirati s datumom kada bismo to htjeli. Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da godina 2020., kao godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, namjerama i intencijama biti dio onoga što se naziva ERM II (tečajnog mehanizma)“, naglasio je premijer.

Otvoreno javno savjetovanje

Dodao je i da ovom konferencijom započinje široka javna rasprava o uvođenju eura koja će poslužiti da u tom procesu zemlja ide obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno te da se uklone svi strahovi i nedoumice o toj temi. “Ispunjavajući Nacionalni program reformi, preuzimajući novu pravnu stečevinu, bolje apsorbirajući EU sredstva, učinit ćemo napore da Hrvatska postane, rekao bih, u jednom dvomandatnom razdoblju Vlade i Sabora i članica eurozone”, istaknuo je Plenković. Dodao je i da već gotovo i ispunjavamo kriterije za to.

Premijer je u svom obraćanju podsjetio da je Hrvatska u svom ugovoru o pristupanju već rekla, što se tiče volje građana, “da” i eurozoni, a da u njoj još nismo jer nismo ispunili sve kriterije, a ne jer politički to trebamo odlučiti. Javno savjetovanje o prijedlogu Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj nalazi se na poveznici, a otvoreno je do 30. studenoga ove godine.

Vujčić kaže da nema straha od rasta cijena

Na konferenciji je govorio i guverner HNB-a Boris Vujčić. Pojasnio je troškove i koristi od uvođenja eura. Istaknuo je tako da bi najveća korist bila ukidanje valutnog rizika, a onda i smanjene kamatne stope, niži transakcijski troškovi, poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima. ” Troškovi bi mogli biti gubitak samostalne monetarne politike, rizik rasta cijena prilikom konverzije, troškovi same konverzije, uplata naknade za sudjelovanje u europskim monetarnim mehanizmima”, pojasnio je Vujčić.

Obzirom da građane najviše brine hoće li doći do rasta cijena kada se uvede euro, guverner je poručio da se to ne bi trebalo dogoditi. “Sva statistička mjerenja pokazuju da to nije točno. Prosječni porast inflacije bio je između 0,2 i 0,3 posto u zemljama koje su uvele euro. No neke usluge su značajnije porasle, recimo kada pijemo kavu u kafiću, zbog zaokruživanja cijena. No, šest mjeseci od uvođenja eura, cijene će biti u kunama i u eurima pa svatko može vidjeti koliko ga netko ‘vara’. Mi smo izračunali da bi u Hrvatskoj rast cijena trebao iznositi 0,2 posto i to manje za one u manjoj dohodovnoj kategoriji a više od onih u višoj dohodovnoj kategoriji”, pojasnio je Vujčić.

OGLASI
učitavanje...
Više s weba