Premijer podnio izvješće o stanju nacije, gotovo je idilično. Skromno je opazio: 'Put koji smo zacrtali prilično smo dobro realizirali'

Premijer Andrej Plenković na sjednici Hrvatskog sabora predstavio je izvješće o stanju države i nacije. Uz njega su u Sabor došli ministri Tomo Medved, Davor Božinović i Oleg Butković, koji su ujedno potpredsjednici Vlade. Premijerovo obraćanje je bojkotirala oporba, svi osim Socijaldemokrata i Domovinskog pokreta.

Plenković je kazao kako ovogodišnje izvješće podnosi u kontekstu promjena u svijetu nakon ruske invazije na Ukrajinu. “Danas je gotovo 1000 dana od prvog slučaja covida u Europi i 236 dana od početka ruske agresije na Ukrajinu. Jedini kontinuitet su izazovi u kojima radimo u kontinuiranom kriznom upravljanju”, kazao je i ocijenio da je u tome neizostavna uloga države koja staje iza građana i gospodarstva.

Premijer kaže da je ovo godina isporuke

Premijer je ocijenio da je ovo “godina isporuke”, kako je, kazao je, ranije i najavljeno. “Otvorili smo Pelješki most, uvodimo euro, ulazimo u Schengen… Imamo sezonu na razini 2019. Očekujemo rast BDP-a od 5,7 posto što je dva posto više od projekcija. Imamo povijesnu razinu kreditnog rejtinga”, rekao je.

Dodao je da rast potvrđuju procjene ECB-a i MMF-a. U Vladi su, kaže, osim turističkom sezonom, zadovoljni i industrijskim rastom. Pohvalio se i kako su njegove Vlade, od 2016. naovamo, podigle stupanj razvijenosti po stanovniku, sa 61 na 70 posto prosjeka EU. Usmjeravamo rekordnih 25 milijardi eura europskih sredstava za reforme obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, za obnovu, rekao je Plenković.

Kazao je da njegovo izvješće koje danas predstavlja Saboru ima četiri glavne teme. Prva je solidarnost i sprječavanje socijalnog rascjepa, ekonomska suverenost i održiv razvoj, djelotvornije institucije i pravednije društvo te ponosna, sigurna i utjecajna Hrvatska.

Najavio povećanje minimalne plaće

Govoreći o prvoj temi, kazao je da živimo u vremenima koja su promijenila društvo i gospodarstvo. Dodao je da je Vladi važno osigurati jednakost što uključuje i potpore najugroženijima.

Najavio je da će Vlada idući tjedan povećati minimalnu plaću. “Bit će 700 eura bruto, to je 560 eura neto, oko 4220 kuna. Tako smo na pola mandata ispunili obećano do kraja mandata. Minimalna plaća bi dosegla 51,2 posto prosječne”, rekao je. Dodao je da je plan do kraja mandata da prosječna plaća bude 8200 kuna.

Govorio je i o ulaganjima u infrastrukturu te najavio najveće ulaganje ikada u predškolski odgoj od 3,4 milijarde kuna. Iznos će ići za dječje vrtiće. “Želimo omogućiti kvalitetniji razvoj djeci i olakšati život roditeljima”, rekao je. Podsjetio je na dizanje roditeljskih naknada i uvođenje očinskog dopusta od 10 dana.

Prosječna neto plaća porasla je za 34% u šest godina, odnosno za više od 1.900 kn, i iznosila je u srpnju 7.576 kn. To znači da je dvije godine ranije dosegla razinu koju smo najavljivali za kraj mandata, a novi je cilj da do kraja mandata prosječna neto plaća dosegne 8.200 kn. pic.twitter.com/jikAjaiTR7

— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) October 18, 2022

Najavio besplatan obrok za sve učenike

Premijer je najavio da će država, uz već postojeće besplatne udžbenike, financirati i jedan obrok dnevno svim osnovnoškolcima. Vlada će u proračunu za iduću godinu planirati da država financira jedan obrok dnevno u svim osnovnim školama od 1. do 8. razreda, rekao je premijer u Godišnjem izvješću o radu Vlade.

Naveo je kako će to državu stajati 550 milijuna kuna, a tom mjerom će se osigurati obrok za 311 tisuća djece, od kojih je njih gotovo 80 tisuća u siromaštvu.

“Ne želimo da više bude i jedno dijete u osnovnoj školi koje zbog okolnosti u svojoj obitelji nema sredstva za obrok”, poručio je Plenković. Naglasio je i kako će se država sve napraviti da se u školama, u najvećoj mogućoj mjeri, jede hrvatska hrana.

‘Bijesni smo i nezadovoljni aferom u Ini’

Govoreći o energetici kazao je da je vrijeme komocije prošlo. Naglasio je kako se zalažu za pristupačnost cijena, sigurnu opskrbu energentima i da se zalažu za rješenje cijene plina u EU. Govoreći o proizvodnji plina od strane Ine, kazao je da sve što ona proizvede pokriva samo četvrtinu hrvatskih potreba.

“Vezano za Inu smo bijesni i nezadovoljni aferom koja je opterećuje. Reputaciju Ine, MOL-a i Hrvatske. Nije moguće da stvari ostanu kakve su sada i zato smo rekli da će ova afera biti točka prekretnica u načinu upravljanja”, dodao je.

“Situacija gdje ovo nitko u vertikali DORH-a, policije nije otkrio, nego mehanizam za sprječavanje pranja novca naše Vlade. Povezao što se događa i novac je srećom sačuvan”, kazao je. Dodao je da je o tome pričao i s mađarskim premijerom Orbanom.

Borba protiv korupcije i nasilja u obitelji

Govorio je i o bobi protiv korupcije, čemu je, kazao je, Vlada posvećena već šest godina. Dodao je da se Vlada bori i protiv nasilja u obitelji protiv čega je, dodao je, poduzet niz mjera.

Govorio je i o obnovi nakon potresa. “Prioritet je ubrzati konstrukcijsku obnovu, izgradnju zamjenskih kuća i dati poticaje za samoobnovu. Obnovljene su 3624 obiteljske kuće”, rekao je.

Govorio i o ulaganjima u vojsku

Zadnji dio izvješća odnosio se na sigurnosni aspekt. “Želimo jačati naš vanjski položaj. Iskustvom Domovinskog rata smo izvoznica mira, stabilnosti i donator humanitarne pomoći. Premda toga ponekad nismo svjesni, mnoge zemlje nas vide kao primjer transformacije”, rekao je.

Naglasio je da su branitelji temelj hrvatske neovisnosti pa podsjetio na otvaranje i završetak braniteljskih centara u nekoliko gradova. “Ne prestajemo tragati za sudbinom 1830 nestalih jer to dugujemo njima i njihovim obiteljima”, dodao je. Kazao je da su napravljeni ogromni iskoraci u pogledu obrane i podsjetio na proračun za obranu.

Podsjetio je da Rafalei stižu za nešto više od godinu dana čime će se “u potpunosti promijeniti karakter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.” Podsjetio je i na dostavu Bradleyja kao i da se ulaže u sustav protuzračne obrane te da slijedi modernizaciija Hrvatske ratne mornarice s jednim višenamjenskom borbenim brodom.

Rezimirao izvješće u par poruka

“Imamo jako puno izazova i kriza, pokušaja da se destabilizira politički kontekst u Hrvatskoj, ali i da se odvuče fokus na teme kojima se treba baviti pravosuđe s tema kojima se trebaju baviti Vlada i Sabor”, rekao je. “Moramo Hrvatsku čvrsto ukorijeniti u srž članica EU jer ćemo samo tako realizirati sve ono što smo planirali godinama i biti bolje i uključivije društvo u kojemu će se svi pripadnici nacionalnih manjina osjećati dobro i sigurno i u kojemu će Hrvati kao narod biti zadovoljni”, dodao je.

Svoje izvješće je rezimirao u nekoliko poruka. “Poruke o 311.000 djece koja će imati plaćeni obrok u školama od 1. siječnja, s minimalcem od 700 eura bruto i reguliranjem rada trgovina nedjeljom u šesnaest radnih nedjelja, nastavkom reforme zdravstva, ulaganjem u obnovljivu energiju te dogovorom da prosječna plaća do kraja mandata dođe do 8200 kuna”, rekao je.

‘Važno je sagledati realnost’

Naglasio je da to traži puno rada, truda, kreativnosti, predanosti, ali i demokratsku kontrolu te uvažavanje kritika i sugestija. “Smatram da smo put koji smo zacrtali prilično dobro realizirali. Nismo sve, s nekim elementima nismo zadovoljni. Izazova je puno”, kazao je.

“Pričao sam s ministrom Primorcem koji je jučer došao iz Washingtona i obavijestio nas o ozračju u Svjetskoj banci. Predviđanja za sljedeću godinu nisu optimistična i reflektirat će se na nas. Ali rast koji ćemo ostvariti ove godine će nam čuvati ekonomsku snagu sljedeće godine. Zato je važno sagledati realnost, njegujući demokratsku kulturu što je više moguće”, kazao je.